Detalji

Objavljeno: 22. lipnja 2008.

Praznik, Dan antifašističke borbe, obilježen je i ove godine tradicionalnim okupljanjem u šumi Brezovica pored Siska, u spomen onih, koji su, za razliku od „podmetnutog“ Dana ustanka slavljenog desetljećima u bivšoj državi (ustanak četnika), pokrenuli oružanu borbu protiv nacizma. Uz očekivane prigodne govore, županice gđe. Lovrić i izaslanice predsjednika Vlade, potpredsjednice gdje. Kosor, u kojima se naglasak stavio na svrstavanje Hrvatske uz pobjedničku antifašističku koaliciju uz jasno razlikovanje antifašizma i komunizma (ideologija), također očekivano predsjednica Saveza antifašističkih boraca Vesna Čulinović Konstantinović i predsjednik RH g. Stipe Mesić stavili su naglaske u svojim govorima na dnevnopolitičke poruke. Posebno je skandalozan govor predsjednika RH g. Mesića i poruke koje je odaslao svojim političkim protivnicima, današnje izgleda nepomirljivo polarizirane zemlje, zapravo „drugom dijelu, desnih, Hrvatskih“ birača. I dok se od predsjednice Saveza boraca i očekivalo da progovori današnjoj Hrvatskoj sa floskulama iz prošlosti, i o borbi za „promjenom strukture vlasti“ tijekom II svjetskog rata, što je nadomjesni termin za, danas nepoželjni termin „klasne borbe“, g. predsjednik Mesić iskoristio je tribinu kako bi odaslao poruke nepomirljivosti spram neistomišljenika oko odgovornosti tzv. „antifašista“, zapravo komunističkog rukovodstva za zločine partizanskih snaga u ratu i kasnije u poslijeratnom razdoblju.(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 18. lipnja 2008.

Upravo je nevjerojatno danas zazvučala vijest objavljena na portalu www.javno.hr naslovom: „Nema šanse da Hrvatska uvede balkanski pasoš” ! Naime, 17.lipnja 2008. je nekakav Centar za europsku politiku, u Bruxellesu, zaključio kako bi zemlje zapadnog Balkana trebale međusobno otvoriti granice. Shodno tome i Hrvatska bi prije ulaska u EU trebala otvoriti svoje granice, ali i potpisati Sporazum o balkanskoj putovnici zajedno sa Srbijom, Makedonijom, BiH, Crnom Gorom i Kosovom. Kako je ovaj Centar sasvim nepoznat, barem našim političarima, nije niti jasno “tko” stoji iza njega, ali je sasvim izvjesno da služi svrsi ispaljivanja “probnih političkih balona”, a koje, u slučaju pozitivnih reakcija, onda preuzimaju i neke važnije institucije, a možda postaju i službeni stavovi ili inicijative nekih EU zemalja. Ne treba biti jako pametan i shvatiti kako iza ovakvih fantomskih institucija uglavnom stoje obavještajne “kuhinje” nekih zemalja, koje ove stavove ne žele javno prezentirati.(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 02. lipnja 2008.

Proteklih dana jedna je kratka novinska vijest podsjetila na bezbrojne, ponekad vrlo žučljive diskusije u Hrvatskoj, glede potrebe ulaska Hrvatske u euroatlantske integracije, NATO i EU. Naime, ova je vijest govorila kako su se predsjednici južnoameričkih država, Argentine, Bolivije, Brazila, Čilea, Kolumbije, Ekvadora, Gvajane, Paragvaja, Perua, Surinama, Urugvaja i Venezuele našli u Braziliji, gdje su, pod vodstvom brazilskog predsjednika Luiz Inacio Lula da Silve, diskutirali ideju i potpisali Ugovor o stvaranju saveza južnoameričkih država, tzv. UNASUR (Unión de Naciones Suramericanas).Cilj saveza je „promocija zajedničke regionalne carinske i obrambene politike“. Nije skrivano, već je jasno izrečeno, kako je uzor najavljenom udruživanju upravo eurozona i njena jedinstvena valuta euro. Preduvjet stvaranja jedinstvene valute jest formiranje Banke Južne Amerike, te udružiti dva postojeća trgovinska bloka unutar Južne Amerike, Mercosur i Zajednicu država Anda, uz provođenje regionalne integracije.(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 01. lipnja 2008.

Iako u Hrvatskoj više ništa ne mora iznenaditi javnost, jer nas je 18 godina demokracije priviknulo na raznovrsne političke inicijative, ipak je prije nekoliko dana plasirana informacija o namjeri da se registrira udruga “Naša Jugoslavija” u Hrvatskoj, izazvala mali šok. Vijest je, ovog tjedna, ugledala svijetlo dana na Portalu Javno.hr. Kao inicijator osnivanja hrvatskog ogranka i predsjednik Koordinacijskog tijela Udruženja “Naša Jugoslavija”, figurira izvjesni Zlatko Stojković, diplomirani inženjer građevine s adresom boravka u Njemačkoj. Prva udruga s tim imenom već je osnovana, a gdje bi drugdje nego u našem istočnom susjedstvu u Smederevu, s namjerom osnivanja u svim zemljama bivše, propale države.(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 29. svibnja 2008.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo održalo je, 28. svibnja 2008, u Europskom domu u Zagrebu, tiskovnu konferenciju s koje je odaslan apel vlastima Hrvatske da se konačno primjene standardi Europe i na tretiranje zločina iz razdoblja komunističkog poretka. Predsjednik HŽD prof. dr. Zvonimir Šeparović, te poznati promicatelji istine o zločinima komunizma nad Hrvatima dr. Josip Jurčević i ing. Ante Beljo, pred malobrojnim posjetiteljima konferencije, s još malobrojnijim novinarima, nadahnuto su govorili i obrazlagali potrebu suočavanja s tom tamnom, prešućivanom stranom naše povijesti. Upravo zbog uznapredovanih procesa euroatlantskih integracija, a imajući u vidu Rezolucije Skupštine Vijeća Europe (2006 g.), HŽD je zatražilo ovim apelom vlastima, da se konačno provedu kazneni postupci za još živuće osumnjičenike zločina tog razdoblja, kao da se zajedno sa Slovenijom provedu istraživanja svih masovnih grobnica pogubljenih Hrvata u Sloveniji, naravno i u Hrvatskoj, te konačno sačini što je moguće točniji popis svih žrtava totalitarnoga komunističkog poretka.(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2008.

2008 je izborna godina u kojoj će dosadašnji predsjednik George W. Bush, nakon odrađena 2 mandata, prepustiti mjesto predsjednika najmoćnije zemlje svijeta nekom od kandidata dviju stranaka, Demokratske ili Republikanske, jer ostali kandidati su samo, kao što praksa pokazuje, egzotični izborni ukras. Ovogodišnji su izbori za predsjednika 56. po redu i zakazani, odavno, za 4. studeni 2008. kada će se istovremeno obavljati i izbori za Senat, razni drugi izbori poput onog za Zastupnički dom, a u mnogim državama i lokalni izbori i referendumi. Važno je napomenuti da predsjednika i potpredsjednika biraju, prema Ustavu, tzv. electori, pri čemu svaka država ima njihov drugačiji broj. Electori se dakako biraju na izborima u svakoj državi, a svaka država ima onoliki broj electora koliko ima senatora i zastupnika. Ove nam osnovne informacije trebaju dati sliku posrednih predsjedničkih izbora, a njoj treba dodati i unutarstranačke bitke kojima stranke odabiru svog kandidata. Ono što se u našim medijima, pišući o američkim izborima, najčešće prezentira jest stvorena slika, kako je za USA zapravo dilema da li će predsjednik postati Obama ili Hillary?(D. Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2008.

Vojvođanski Građanski list od subote 5. travnja 2008. je, objavio izjavu g. Jovana Kablara, a kako prenosi HINA i današnji www.business.hr, izvještavajući o okruglom stolu održanom u Novom Sadu, u petak 4. travnja 2008. pod pokroviteljstvom pokrajinskog Savjeta za izbjegle, raseljene i prognane osobe, da Hrvatska duguje izbjeglim Srbima, na ime neisplaćenih mirovina gotovo 1 milijardu eura. Predsjednik udruge izbjeglih Srba, Kablar, očekuje pomoć vojvođanske administracije, da izvrši pritisak na Srbiju i na Hrvatsku za što brže rješavanje ovog pitanja. Predsjednik Savjeta g. Janko Veselinović, će pokušati inicirati zajednički sastanak s predstavnicima ministarstva vanjskih poslova Srbije, zastupnicima SDSS-a u Hrvatskom saboru i srbijanskim povjereništvom za izbjeglice na kojem bi se postigao dogovor. Računica kojom se došlo do ovog iznosa temeljena je na procjeni kako Hrvatska “duguje” između 30.000 i 40.000 mirovina. SDSS je, prema riječima predsjednika izvršnog odbora g. Bore Rkmana stava da je taj iznos nerealan, te objašnjava: "To bi bila prva procjena na temelju podataka da mirovine potražuje oko 50.000 ljudi. Međutim, udruga umirovljenika u Hrvatskoj napravilo je evidenciju u kojoj se nalaze 17.234 osobe, tako da bi i realna svota trebala biti negdje oko trećina prvobitne". Predsjednik SDSSa g.Vojislav Stanimirović je, komentirajući ove zahtjeve, potvrdio da u koalicijskom sporazumu sa HDZom pitanje mirovina nije nigdje eksplicitno navedeno, ali da je “obveza rješavanja tog problema bila dio dogovora sa HDZ-om prilikom ulaska u vladu.”(D. Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 02. travnja 2008.

U ovim turbulentnim vremenima kada je Hrvatska na vjetrometini sukoba raznorodnih interesa prisiljena donositi dugoročne, sudbonosne odluke , poput aktiviranja integrativnih procesa sa vojnim i ekonomskim savezima, na marginama službene politike, već duže vrijeme čuju se, u javnom medijskom prostoru, prisutnošću malobrojna, upozorenja o štetnosti kretanja tim putem. Stječe se dojam da „ozbiljni“ političari, neovisno kojoj stranci pripadaju, u nedostatku volje ili vremena ozbiljnog promišljanja ovih primjedbi, govore o njima s omalovažavanjem ili ih naprosto ignoriraju. Time, naravno, dodatno iritiraju autore, iskreno zabrinutih domoljubnih snaga za budućnost Hrvatske, što se može i iščitati iz članka gospodina Milovana Šibla, prenesenog na ovom Portalu pod nazivom: „Što zapravo izolacionizam jest?“ . Ipak, dobre namjere autora ne opravdavaju njegove pogrešne premise koje nudi čitateljima, a koje će, uvjeren sam, nekritički prihvaćati, neki od njih, u svojoj idejnoj isključivosti ili političkoj zaslijepljenosti, bez spremnosti na prihvaćanje ratia ili argumentacije. Stoga, ovaj članak g.Šibla može biti dobar povod za ustanovljenje jedinstvene platforme glede aktualnih integrativnih procesa, onih domoljubnih snaga koje danas ne participiraju u zvaničnom političkom prostoru Hrvatske.(D.Tučkar)