Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pročišćeni tekst zakona NN 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11,  19/15, 66/15, 104/15, 98/19, na snazi od 01.01.2020.

U sljedećem tekstu mi nije bila namjera pisanje novog Zakona o izborima ili pak potpuna analiza postojećeg, već sam htio ukazati samo na neke od brojnih propusta važećeg Zakona i potaknuti razmišljanja za poboljšanje istog kako bi se čitatelji, tj. budući birači lakše snalazili glede sadržaja Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. S obzirom na to da sam pročitao mnoge zakone RH, ne zbog toga što me oni zanimaju, već zbog sudtoga što u RH zakoni za neke vrijede, a za neke ne, smatram da bi svaki zakon nakon pravničke obrade isto morali pregledati i učeni iz tehničkih znanstvenih oblasti kako bi Zakoni bili logični, razumljivi, jasni i bez mogućnosti različitih interpretacija. Koji je razlog da su nam zakoni sve osim jasni i naporni za čitanje, je posebna priča i nije sadržaj ovog teksta. Prema tome, svaki zakon mora biti što kraći i što jasniji.

No krenimo sad s nekim primjedbama (podebljani tekst) Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Članak 3.

Birač na istim izborima može glasovati samo jedanput (ovo vrijedi samo za Hrvate, no ne i za manjine).

Nitko ne može glasovati u ime druge osobe (ne znam što o tome kažu na primjer Mesić i Sanader u korist Kosorke protiv Borisa Mikšića).

Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao (političari su preko medija učinili sve da se biračima izbori zgade, pa je izlaznost na izbore redovito nedovoljna za pozitivne promijene u društvu).

Članak 4.

Zastupnike u Saboru biraju, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (iako se godinama upozoravalo na manji broj stanovnika nego što je popisom utvrđeno, vlast je redovito ignorirala volju naroda manipulirajući brojem birača tako da nijedan važan referendum nije zbog toga prošao; to se zove 'izbornim manipuliranjem' što vodi društvo u diktaturu, a ne demokraciju, jer u demokraciji se zbog toga odlazi u zatvor, a u diktaturi se i dalje vlada).

Zastupnici u Saboru imaju pravo uvida u registar birača za vrijeme dok obnašaju dužnost (zbog čuvanja saborskih stolica većina je mudro šutjela o problemu stvarnog broja birača; prema popisu iz 2021. broj stanovnika RH je oko 3.9 milijuna, 2011. oko 4.3 milijuna, razlika oko 400 tisuća bila je dovoljna za uspješne manipulacije).

Članak 6.

Izbori se provode na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske (uvesti elektroničko glasovanje pomoću računala ili pametnog telefona s mogućnošću provjere svakog glasa zbog velike mogućnosti manipulacija).

Članak 8.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo na zastupljenost u Saboru i biraju tri zastupnika na temelju kandidacijskih lista u posebnoj izbornoj jedinici, a na kandidiranje i izbor zastupnika u Sabor na odgovarajući izborise način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju (s obzirom na brojnost hrvatske dijaspore koja svojim redovitim novčanim doznakama značajno pomaže RH, taj se broj zastupnika s 3 mora povećati barem na 10).

Članak 9.

Umjesto prve rečenice 'Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: itd.' treba pisati Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može obnašati nijednu drugu dužnost, osim zastupničke. Radno mjesto s kojeg dolazi u Sabor mora ga čekati nakon isteka saborskog mandata. Saborski zastupnik može primati samo jednu plaću iz državnog proračuna, a ne dvije ili više.

Članak 16.

Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske (ovaj tekst glede broja zastupnika u Saboru uskladiti s izbornim zakonima većine članica EU i izjednačiti prava manjina s pravom većine, jer su manjinci uvijek iste osobe stalno na vlasti ma koja politička opcija vladala, tako da je vrlo upitno kakve koristi ima manjina koju oni predstavljaju).

Odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju ne odnose se na glasovanje za izbor zastupnika nacionalnih manjina (manjine ne smiju imati manja prava od većine te stoga i za njih mora vrijediti preferencijsko glasovanje).

Članak 17.

Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (što vrijedi za Hrvate u RS, isto treba vrijediti i za Srbe u RH).

Članak 21.a

Prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih lista i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor predlagatelji lista dužni su poštovati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na saborlistama (iako u RH ima oko 140 tisuća više žena od muškaraca, tko će u Saboru sjediti moraju odlučivati isključivo birači).

Lista za izbor zastupnika u skladu je s načelima iz stavka 1. ovoga članka ako je na listi najmanje 40% pripadnika svakog spola (na listama moraju biti odlučne i pravedne žene kojima je Hrvatska u srcu, a nametanje njihovog postotka je samo zadovoljavanje forme bez sadržaja; isto vrijedi za muškarce).

Članak 29.

Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni su pratiti izbornu promidžbu te su u razdoblju izborne promidžbe svim sudionicima u izborima dužni omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa. Nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu (ovdje su u pravu oni koji kažu da novac može sve).

Članak 30.

Radi ostvarenja pravične zastupljenosti sudionika u izborima koji su istaknuli liste pravične mogućnosti predstavljanja njihovih programa i vođenja izborne promidžbe, Sabor će donijeti u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona pravila o postupanju elektronskih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe (ovo je posebna priča za neku drugu zgodu).

Članak 31. – 37.

Prestali su važiti ili su brisani (riječ je o troškovima izborne promidžbe i prava na naknadu, vidi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma NN 29/19, 98/19 na snazi od 01.01.2020.)

Članak 38.

140 zastupnika u Sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih izborne jedinicejedinica te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Sabor (pretpostavljam da će vladajući skrojiti izborne jedinice tako da i dalje ostanu vladati; mala smo zemlja, 10 izbornih jedinica, 100 saborskih zastupnika je više nego dovoljno).

Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju (nisam siguran da većina birača razumije ove pojmove; izborni postupak mora biti toliko jednostavan da ga razumiju svi kako ne bi došlo do zabuna tijekom glasovanja).

Članak 40.

Broj zastupnika u Sabor koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se na sljedeći način:

– ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastupnika koliko je mandata dobila ta lista,

– preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,

– izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,

– ako na temelju podstavaka 2. i 3. ovoga članka nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi (cijeli Članak je previše kompliciran kao i Članak 44.; jednostavnije rješenje za važeći Zakon bilo bi: 10 izbornih jedinica, 14 izborikandidata na svakoj listi, 14 kandidata s najvećim brojem glasova u nekoj izbornoj jedinici ide u Sabor i gotovo; nikakva dodatna matematika više nije potrebna za 'ugurati' još i političke stranke jer su one  preko svojih imenovanih kandidata s osvojenim najvećim brojem glasova već ušle u Sabor).

Članak 41.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača (u skladu s prijedlogom u Članku 40., ovaj Članak je nepotreban).

Članak 74.

Svaki glasački listić mora imati otisnut serijski broj (to je dobro znati ako se na primjer 50 tisuća listića slučajno nađe negdje na smetlištu).

Članak 79.a

Ako birač zaokruži samo redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći (cijeli Članak kao i ostale Članke urediti tako da se ne zaokružuje stranačka lista već isključivo njihov kandidat/i).

Članak 94.

Službeni rezultati objavit će se nakon što se iscrpe sva pravna sredstva u zaštiti biračkog prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje (rezultati moraju biti trajno dostupni na državnoj web stranici i lako pristrpljivi te razumljivi, što nije slučaj sa stranicom izbori.hr; je li to namjerno ili ne, nek svak sam zaključi).

Moglo se još puno toga napisati, no u ovom kratkom osvrtu sam htio istaći samo neke primjedbe o kojima bi možda trebalo razmisliti prije nego što se napiše novi Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ili dotjera postojeći. Naime, svi znamo da nam u Saboru sjede većinom osobe kojima je osobna korist važnija od nacionalne i da su one u Sabor ušle zahvaljujući važećem izbornom Zakonu, a ne intelektualnim, stručnim ili izuzetnim ljudskim kvalitetama. Inače 'hrvatske pelikane' sam spomenuo u knjizi Miris Sabora (2012.). Ovlasti Sabora su ogromne i ključne za sudbinu hrvatskog naroda. Za svjesno neizlaženje na izbore ne postoji nikakvo opravdanje jer uvijek postoji netko na nekoj biračkoj listi koji vam je ostavio nadu koja nikada ne umire. Upravo zbog te jedne jedine osobe vrijedi izići na izbore i ispuniti svoju dužnost i iskoristiti to važno pravo demokracije kako bi mogli jednog dana čiste savjesti pogledati u oči najbliže svoje.

dr. Ivica Tijardović

Sri, 24-04-2024, 03:58:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.