Mala izlaznost na izbore i male stranke

Ako pratite statističke podatke Državnoga izbornog povjerenstva tada dolazite do depresivne spoznaje prema kojoj većina građana Republike Hrvatske ne izlazi na izbore, tako da manjina odlučuje o sudbini zemlje, i to manjina od manjine, tj. petina stanovnika Hrvatske terorizira preostale četiri petine stanovnika. Razloge nezainteresiranosti većine za sudbinu države u kojoj žive, pa tako i za svoju sudbinu, treba prvenstveno tražiti u njihovom nerazumijevanju demokracije na koju nisu naviknuti i u očekivanju da će njihove probleme riješiti netko drugi (naslijeđena navika iz komunizma).

KaznaTa bi rečenica u spomenutim Zakonima u buduće trebala glasiti 'Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja, no onaj tko zbog nepravovaljanog razloga ne glasuje kaznit će se novčano od 200 kuna'. Rečenica se može i drugačije oblikovati, ali kazna od 200 kuna za neodgovornog građanina Republike Hrvatske mora ostati.Potaknuti nezainteresirane, tj. većinu da se odazovu glasovanju na izborima na lokalnoj ili državnoj razini moguće je uz promjenu samo jedne kratke rečenice u zakonu. Na primjer prema Zakonu o lokalnim izborima u Članku 4. u točci (6) piše da 'Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao'. Isto piše u zadnjoj rečenici Članka 3. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izborima zastupnika Republike Hrvatske u Europski parlament.

Ta bi rečenica u spomenutim Zakonima u buduće trebala glasiti 'Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja, no onaj tko zbog nepravovaljanog razloga ne glasuje kaznit će se novčano od 200 kuna'. Rečenica se može i drugačije oblikovati, ali kazna od 200 kuna za neodgovornog građanina Republike Hrvatske mora ostati.

Prilikom glasovanja svaki birač mora dobiti potvrdu da je glasovao, kako ne bi došlo do zabune u slučaju da nalog za plaćanje Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 200 kuna stigne na ime glasača koji je glasovao i ispunio svoju građansku dužnost. Pravovaljani razlozi ne glasovanja su ozbiljna bolest, prolazna bolest uz liječničku potvrdu, nepokretnost ili visoka starost, odsutnost zbog službenog puta ili rada u inozemstvu i slično. Sve bi te i druge pravovaljane razloge trebalo definirati kako bi se smanjio broj mogućih prigovora.

Ako pretpostavimo da glasovanju na izborima ne može pristupiti recimo 10 % birača, onda bi na ovim lokalnim izborima Državni proračun Republike Hrvatske bio bogatiji barem za 350 milijuna kuna samo u drugom krugu lokalnih izbora od 2. lipnja ove godine. Taj je novac mogao biti uložen u proizvodnju, koja stvara novu korisnu materijalnu vrijednost, u kojoj će naći posao određeni broj nezaposlenih, ili u nešto drugo također korisno (auto put od Dubrovnika do budućeg Pelješkog mosta).

Problem malih stranaka

Kad su u pitanju političke stranke onda njihov broj impresionira i ima tendenciju porasta. Danas ih je već 140. Za zemlju od nešto više od četiri milijuna stanovnika taj je broj pretjeran, tako da u prosjeku na oko 30 tisuća građana Hrvatske dođe jedna politička stranka. Umjesto da se mnoge male političke stranke, koje na izborima ne dobivaju barem 5 % glasova od ukupnog broja birača izašlih na izbore, ujedine u nekoliko značajnijih političkih stranaka i na taj način pariraju dvojcu bez kormilara, Stranci Destruktivnih Poriva i stranci osobnog interesa, njihovi čelnici ostaju značajno beznačajni u političkom životu Hrvatske. Voljom dvojca bez kormilara čelnici malih stranaka ponekad dobiju priliku izići iz svoje beznačajnosti, no zato njihova djela ostaju i dalje beznačajna, ali značajno štete Hrvatskoj.

StrankeAko jedna minorna politička stranka osvoji na lokalnim izborima 2 % glasova od ukupnog broja izašlih birača, predsjednik stranke ima pravo zadržati mandat predsjednika ako mu je stranka na sljedećim izborima, znači onim za Hrvatski sabor osvojila 4 % glasova. Ako mu je stranka osvojila manje od 4 % glasova predsjednik bi morao prepustiti mjesto sposobnijem.Taj se problem može riješiti i na sljedeći način, pod uvjetom da je čelnicima tih minornih stranaka stalo do Hrvatske, a ne do njihovog osobnog interesa. Ako na svakim sljedećim izborima ne ostvare rezultat bolji od 100 % (postotak uspješnosti) koji su dobile na zadnjim izborima čelnici tih stranaka bi morali raspisati unutarstranačke izbore s tim da neuspješni predsjednici stranaka ne bi smjeli sudjelovati u izborima u na primjer sljedećih šest godina.

Primjera radi. Ako jedna minorna politička stranka osvoji na lokalnim izborima 2 % glasova od ukupnog broja izašlih birača, predsjednik stranke ima pravo zadržati mandat predsjednika ako mu je stranka na sljedećim izborima, znači onim za Hrvatski sabor osvojila 4 % glasova. Ako mu je stranka osvojila manje od 4 % glasova predsjednik bi morao prepustiti mjesto sposobnijem.

Tek kad se na izborima dobije barem 5 % glasova od ukupnog broja izašlih birača, postotak uspješnosti od 100 % može biti smanjen na 50 % u sljedećim izborima. Znači rezultat od 7,5 % osvojenih glasova za stranku koja je na zadnjim izborima osvojila 5 % glasova bio bi dobar rezultat. Kad se dobije 10 % glasova od ukupnog broja izašlih birača postotak uspješnosti može se smanjiti na 25 % na sljedećim izborima. Znači da bi rezultat od 12,5 % glasova bio dobar rezultat.

Stranke koje dobivaju iznad 20 % glasova svoju uspješnost mogu potvrditi ako na sljedećim izborima dobiju veći postotak nego što su ga dobile na prethodnim izborima. I ovaj se dio može modelirati, no poruka je jasna: 'Neuspješni predsjednici političkih stranaka moraju prepustiti mjesto sposobnijima i na taj način doprinijeti smanjenju broja političkih stranaka u Hrvatskoj'.

Dr.sc. Ivica Tijardović