Demokracija i izbori za EU parlament

U vremenu post-komunizma u kojemu živimo još smo daleko od demokracije. Naime, glavna zakonitost demokracije jest vladavina većine. Ta zakonitost kod nas ne vrijedi, jer manjina, ma koja ona bila, redovito maltretira, terorizira i ucjenjuje većinu, prisiljavajući je da se prilagodi manjini. To je karakteristika bezumlja koje nije nametnuto izvana, već od strane bivših komunista i onih koji se komunizma nisu nikad odrekli (u što spada ogromna većina političara), a koji su preko noći postali 'demokrati'.

Demokraciju treba učiti i živjeti u njoj kako bi mogla s vremenom postati dio mentalnog sklopa čovjeka širokih pogleda. To je proces poput edukacije koju ako preskočite, nikad nećete biti potpuna osoba sposobna voditi kompleksne sustave.

Upravo su taj, nazovimo to 'đački i studentski život', tj. školu demokracije preskočili naši brojni političari pa su nam primjedbe EU-ja tijekom svih ovih godina predstavljali kako njima odgovara često dovodeći ljude do očaja. Akademska titula svakako nije dokaz da je netko demokrat i da razumije suštinu demokracije. Osobe demokratskih pogleda priznaju pravo većine, uvažavaju tuđe mišljenje, ali ga nisu dužne prihvatiti i imaju potpuno pravo ne slagati se s njim.

U demokraciji, na primjer, svatko ima pravo glasovati s tim da ima pravo na samo jedan glas. Kod nas to nije bio slučaj zbog 'dvostrukog prava glasa'. Premda se glasuje tajno, pritisci kroz medije neprekidno nude izbore bez izbora, pa kandidati na listama nemaju isti tretman, tj. javnost sve ne može dovoljno upoznati, pa birači svoj glas daju onima koji imaju neprekidnu medijsku pozornost. Zbog izrečene misli se u demokratskim društvima ne odlazi u zatvor, jer je riječ o možda prekršajnom, ali ne i o kaznenom djelu, tako da je i to dodatni pritisak na zbunjeno biračko tijelo.

Za koga glasovati

Zbog informacijske blokade koju kontroliraju vodeći mediji (riječ je o demokraciji kako ju doživljavaju oni kojima je komunizam omogućio sve) tek smo nedavno od manje utjecajnih medija saznali da u Hrvatskoj postoje područja koja tako reći nisu pod njenom jurisdikcijom, tako da se ni ne zna tko tamo živi i pod kojim uvjetima, što bi značilo da postoji opravdana sumnja u manipulacije pri glasovanju, što je još jedan dokaz demokracije na komunistički način.

DemokracijaUpravo su taj, nazovimo to 'đački i studentski život', tj. školu demokracije preskočili naši brojni političari pa su nam primjedbe EU-ja tijekom svih ovih godina predstavljali kako njima odgovara često dovodeći ljude do očaja. Akademska titula svakako nije dokaz da je netko demokrat i da razumije suštinu demokracije. Osobe demokratskih pogleda priznaju pravo većine, uvažavaju tuđe mišljenje, ali ga nisu dužne prihvatiti i imaju potpuno pravo ne slagati se s njim.I sad bih nastavio misao glede izbora naših predstavnika u Europski parlament. S obzirom da demokrati koji su raspisali izbore ne plaćaju ih iz svog džepa, izbori su zakazani za tri tjedna. Nakon analize 'Zbirne liste pravovaljanih kandidacijskih lista za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske' slobodan sam iznijeti svoje razmišljanje.

Nije mi poznata nijedna osoba na zbirnoj listi koju osobno znam, pa stoga mogu biti neovisno objektivan. Oni koji nisu navikli na visoke plaće u odnosu na prosjek plaća u Hrvatskoj vjerojatno su ogorčeni. Loto ne mogu dobiti svi i s tim se treba pomiriti. To je tako u životu i bit će uvijek.

Premda na listama nema mnogih i onih koji zaista zaslužuju predstavljati Hrvatsku u Europskom parlamentu, ipak ne bi trebalo biti teško izabrati one kojih se nećemo sramiti. Prema tome, izbor postoji, no samo u slučaju da birači iziđu u što većem broju. Koristim ovu priliku da zamolim oproštenje od svih onih kandidata s lista koje u ovom tekstu neću spomenuti.

Birači imaju prilike birati političare, akademike, doktore znanosti, stručnjake raznih profila, branitelje, građane koji su pokazali hrabrost koju mnogi nemaju, humanitarce, one kojima je obitelj i kršćanstvo na prvom mjestu, one kojima je cilj zaštita prirode i mnoge druge.

Koga god izabrali ne trebamo očekivati mnogo, jer novi izbori su već sljedeće godine. Usprkos svemu uvijek birajmo najbolje iza kojih stoje djela, poput Bošnjaka, Langa, Hitreca, Sunića i drugih koji mogu u Europskom parlamentu zastupati interese većine iz Hrvatske, bez obzira na stranačku pripadnost, ideologiju ili vjeroispovijest.

Dr.sc. Ivica Tijardović