Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2011.

Vratio se iz mnogoljudne zemlje onako kako je i dosada sve činio. Pustio glas da će u četvrtak pa požurio u srijedu. Da ga nitko ne vidi. Čega se srami, čega se boji? Sram će ga nadživjeti, reče Letica u ''Petom danu'', strah neće. I to je to, na njega više ne bi trebalo trošiti riječi kada ne bi sipinim crnilom zasipao druge. Sipa spada u skupinu beskičmenjaka, kao i velika većina živih bića na zemlji, koljeno mekušaca, razred glavonožaca. Kad osjeti opasnost, ištrcava crni pigment mijelin, koji s okolnom morskom vodom stvara crnilo u kojem se skriva. Stvarajući svijet, Bog se očito poslužio određenim setom polifunkcionalnih obrazaca koji se u prirodi ponavljaju kao mehanizmi preživljavanja i razmnožavanja adekvatni za sasvim različite situacije i izazove. Pa tako se mehanizmima sipe koriste i neki ljudi.(D.Pešorda,HL)

Detalji

Objavljeno: 25. ožujka 2011.

Hrvati, kao i drugi narodi koji kroz povijest uglavnom nisu imali državu, kronično pate od nedostatka realizma u sagledavanju međunarodnih odnosa, drugih naroda i samih sebe. Pri tome druge narode rado idealiziraju ili ih podcjenjuju. Trostruka katastrofa koja je prije tjedan dana pogodila Japan, izazvala je sućut cijeloga svijeta. Pa tako i Hrvata. No do izražaja je došlo i naše karakteristično pretjerivanje, ne u sućuti, nego u idealiziranju japanskog suočavanja s katastrofom i Japanaca kao naroda, za koje, čini mi se, Maković reče u emisiji Peti dan da su ''superioran narod'' jer ne jure izbezumljeno ulicama i ne viču. Maković očito o katastrofama razmišlja po obrascu viđenom u filmovima katastrofe.(D.Pešorda,HL)

Detalji

Objavljeno: 23. veljače 2011.

Drugdje je rat nastavak politike drugim sredstvima, a kod nas je politika nastavak rata drugim sredstvima. Što će reći da u Hrvatskoj mira nema. Kad oružje utihne, zapucaju muze. Tako je Klio u HTV-ovom Trećem dnevniku Dijane Čuljak-Šelebaj nadahnula Stipu Mesića. Riječ je bila o komunističkim zločinima nakon II. svjetskog rata. Neumirovljivi ''hrvatski resurs'' ustvrdio da je nedopustivo govoriti o komunističkim zločinima u II. svjetskom, radi se tek o popratnim poteškoćama antifašističke borbe. Ti dobri ljudi, antifašisti, kada bi zarobili kojeg neprijateljskog vojnika, našli bi se pred grdnim problemom: što učiniti s nevoljnikom?(D.Pešorda,HS)

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2011.

Iskreno, dvoumio sam treba li uopće odgovarati na napis gospodina Grkčevića o mom članku iz Hrvatskog lista koji je prenio Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Gospodina Grkčevića kao vrsnog analitičara iznimno cijenim iako ga osobno ne poznajem, stoga ne bih volio da se moj odgovor shvati kao polemika. Nikada nisam previše držao do ''istomišljeništva'', no, stjecajem nepovoljnih okolnosti, medijski prostor onih koji se još uvijek usuđuju propitivati važna pitanja po hrvatsku budućnost toliko je sužen da polemika te snage ne može ojačati, kako bi to bilo da je stanje normalno, nego ih samo oslabiti. Ipak, neke stvari potrebno je razjasniti.(D.Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 26. prosinca 2010.

Ovih dana utemeljena je još jedna stranka s ciljem da se spriječi rasipanje glasova na mnoštvo 'desničarskih' stranaka. To je već postao hrvatski politički običaj. Tako su nastale stranke poput Hrvatskog zvona, Jedino Hrvatske, Stranke hrvatskog zajedništva i još neke. I sam sam, na poziv Milovana Šibla, sudjelovao 2007. u jednom takvom pokušaju, u osnivanju pokreta i stranke Jedino Hrvatska. Uspjeh je bio obrnuto proporcionalan uloženoj energiji, a uložena je velika energija i značajna sredstva.(D.Pešorda,HL)

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2010.

Ovih dana objavljena knjiga Marjana Bošnjaka 'EU?-Ne hvala! važan je događaj u hrvatskoj publicistici. U moru literature koja nekritički slavi EU i hrvatski pristup u tu megadržavu u nastajanju, Bošnjakova knjiga predstavlja osamljeni otočić realizma. Sa svjetionikom čija svjetla upozoravaju na opasne sprudove na koje bi se mogla nasukati hrvatska lađa. Na žalost, na te opasnosti kao da nitko ne obraća pažnju. Bilo bi sjajno kada bi to ova knjiga barem malo promijenila! Pogađate već da je riječ o 'euroskeptičnoj' knjizi ili, točnije rečeno eurorealističnoj. U tridesetak poglavlja, na tristotinjak stranica Bošnjak analizira hrvatsko pristupanje Europskoj uniji s najrazličitijih aspekata, nudi mnoštvo podataka, slika, grafikona, tablica, citata i drugih podataka na koje je u domaćem tisku proteklih godina bilo uistinu teško, ako ne i nemoguće naići.(D.Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 29. kolovoza 2010.

Fra Petar je fin, njegovanog lica, gotovo ulickan, a Zver je nalik okrutnom ubojici iz američkih filmova B-produkcije. Susreću se na stranicama Jutarnjeg lista. Katolički svećenik, rimski student, istančani intelektualac kraj četničkog specijalca s atavističkim refleksom hajdučkog nasljeđa, usavršavanog u okrutnoj školi srpske mafije. Kako da ne plane iskra, kako da ne prostruji fluid!? Mnogom vjernom čitatelju JUL-a u ovom sparnom kolovozu sigurno su zadrhtale ruke od grješnog uzbuđenja. Zasvjetlucale oči, zalepršali leptirići, zasvirala frula od Triglava do Vardara. Ili, kako bi Ante Tomić rekao:'' Zanimljivo je kako svaki utor tu lijepo liježe u bravu.''(D.Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 22. kolovoza 2010.

Večernjakovom ''Obzoru'' Borislav se Škegro obrušio na ''Ivana i Ivu'', Miklenića i Josipovića. Grijeh im je da su se usudili govoriti o gospodarstvu. I ne samo govoriti, nego i nalaziti krivca za nezavidno gospodarsko stanje u zemlji. Škegro je jedan od simpatičnijih negativnih likova naše društvenopolitičke scene. Da je tome tako dokaz je i to što je podjednako drag jednome Čačiću kao i, recimo, nekim ljutim hrvatskim desničarima. Ni meni Škegro nije mrzak, cijenim činjenicu da je bio uz Tuđmana i da je uveo PDV, ali i da nije – učinio bi to netko drugi. Mrsko mi je međutim što Škegro često zaobilazi istinu i maše hrvatskim barjakom u obrani inozemnih interesa. Njegova superhikovska gospodarska teorija i praksa (Superhik je naime strip-junak koji otima siromašnima i daje bogatima) teku fluidnim rubom između kvaziznanstvenog mudrovanja i drskog bezobrazluka. Zato, valjda, i ostavlja stanoviti dojam na vrlo različite skupine ljudi.(D.Pešorda,HS)