Detalji

Objavljeno: 04. listopada 2015.

Prvo se treba riješiti aktualne vlasti koja se pokazala izvanredno umješnom i maštovitom u nanošenju štete Hrvatskoj. Drugo, potrebno je ponovo osvijestiti i učvrstiti granice, osobito one prema Balkanu. Treće, nužno je oživotvoriti Predsjedničinu ideju o uspravnici Jadran-Baltik. Četvrto, u nesigurnim vremenima treba se osloniti na vlastite snage i gledati vlastiti interes, što znači ne čekati da se naši problemi riješe na razini EU jer nam njihova rješenja, ako ih i bude, gotovo sigurno neće odgovarati. (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2015.

Svojim životom i radom Julienne Eden Bušić, rodom Amerikanka, a izborom Hrvatica, zadužila je Hrvatsku, no Hrvatska joj se za sada nije odužila na adekvatan način. Njezina imena nema u raznim izborima osobe godine, nema ga kada se dijele književne nagrade ili društvena priznanja. Naprotiv, u takvim prigodama obično se barata imenima nekih besprizornih ljudi koji su veći dio svoga mizernog života uložili u nanošenje štete Hrvatskoj. (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2015.

Početkom tisućljeća prognozeri, analitičari, istraživači trendova, butkovići, škegre, sanaderi, mačeci, macani i ostali manipulatori tvrdili su da su naša budućnost Europa, slobodno tržište, ljudska prava, slobodan protok svega i svačega. Tko god se usudio štogod posumnjati, ekspresno je isključen iz bilo kakve ozbiljne rasprave, proglašen natražnjakom, čudakom, teoretičarom urote i slično. Danas vidimo gdje smo i što nam se događa, ali oni ne posustaju. Zoran Milanović čak slavodobitno klikće kako smo izašli iz krize. Ja se pak pitam zašto smo u krizu uopće i upadali kada je sve bilo tako bajno zamišljeno i odvijalo se upravo onako kako je zamišljeno? (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2015.

Na makedonskoj granici jesu svojevrsna bitka dvaju svjetova. Poraz u toj bitci po Europu mogao bi biti katastrofalniji od poraza u bitkama na Marici, Kosovu, Krbavskome polju, Mohačkome polju itd. Dok god se Europa gradi slijepom i cijeloj toj stvari pristupa isključivo kao humanitarnome i izbjegličkome pitanju, gubit će ''bitku'' za ''bitkom''. Na kraju će biti osvojena, razrušena, gospodarski upropaštena... (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 28. kolovoza 2015.

S obzirom na činjenicu da policija već mjesecima ne uspijeva pronaći crtače s Poljuda, postavlja se razložno pitanje štite li državni organi te ljude koji žele zlo hrvatskom nogomete? Naime, pronaći počinitelje na stadionu koji je pokriven kamerama i kojem pristup ima ograničen broj ljudi, trebao bi biti razmjerno lak posao za svaku policiju. No, za hrvatsku policiju očito nije. Nekako predmnijevam da počinitelji nikada neće biti pronađeni, barem ne dok se ne promijeni vlast... (D. Pešorda, HS)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2015.

Ovog ljeta sam, na žalost, imao prigodu upoznati i jednu drugu stranu Zadra. Zadivila me brzina i organiziranost ekipe na Koronarnoj pod vodstvom doktora Dražena Zekanovića. Spašen mi je život. Mogu izreći samo riječi pohvale na račun liječnika i ukupnoga osoblja Odjela kardiologije Zadarske bolnice. Ipak, moram posebno istaknuti doktora Marina Bištirlića. (D. Pešorda)

Detalji

Objavljeno: 13. kolovoza 2015.

Kako je uopće došlo do toga da pod sumnju padne sam identitet hrvatske književnost? Kao i većina drugih hrvatskih paradoksa i taj je uvjetovan nesretnom hrvatsko-srpskom alijansom kroz dvije Jugoslavije. Ono što je počelo romantično panslavenstvo i naivni hrvatski kulturni imperijalizam skončalo je s posljednjim trzajima srpskog državnog hegemonizma. U skladu s onom o hrvatskoj kulturi i srpskom junaštvu, ni jedno ni drugo nije se pokazalo dovoljno snažnim da osigura funkcionalnu i koliko-toliko ujedinjenu zajednicu. (D. Pešorda, HT)

Detalji

Objavljeno: 11. kolovoza 2015.

Niz loših poteza u sporu oko Savudrijske vale, na žalost, samo je jedna od pogrešaka koje je hrvatska politika počinila tijekom prvoga desetljeća 21. stoljeća. Takvih je poteza sijaset, a sada polako dolaze na naplatu dok zemlja sve više tone u sveopću depresiju. Krediti za autoceste, neracionalna prodaja i uništavanje strateških poduzeća, detuđmanizacija koja se pretvorila u dekroatizaciju, neosnovano regionalno uvezivanje svega i svačega bez jasnoga ekonomskog i političkoga interesa, jugoslavenizacija hrvatske kulture i medija. (D. Pešorda, HT)