Državničko dezavuiranje srpskog sveta

Povod ovom članku je kronično i neodgovorno nasrtanje na ugled i sliku Hrvatske koje je uglavnom popraćeno hrvatskom šutnjom, tj. odobravanjem. Angažirani švicarski novinar sa zadatkom da iz Istanbula izvještava o Turskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Kosovu, Hrvatskoj i državama koje s njom graniče, objavio je 11. siječnja 2023. u poznatim novinama Neue Zürcher Zeitung članak pod naslovom „U Hrvatskoj počinje novo doba“ (In Kroatien bricht eine neue Ära an). Da bi izbjegao uobičajene novinarske površnosti, našao je po preporuci u Vesni Pusić i Dejanu Joviću sugovornike o hrvatskoj politici, gospodarstvu, Schengenu, kuni i euru. Ali kao što se Dejan Jovićništa hrvatsko ne može predstaviti javnosti bez podvala, optužbi, etiketa i kleveta, dogodilo se i s ovim inače solidnim člankom. Dejan Jović, prof. na Hrvatskome vojnom učilištu (!) izjavljuje da „najnoviji koraci integracije u EU podcrtavaju odlazak iz regije“ što ne znači da su hrvatski „nacionalisti time sretni“. „U ratu razrušeni Vukovar na istoku zemlje je simbol bitke za neovisnost i nacionalistička utvrda. Početkom godine srpski jezik nije više službeni jezik“.

Kad sam isti dan upozorio novinara na profesorovu nepouzdanost i lojalnost Beogradu njegova sugovornika Dejana Jovića, koji među ostalim, poriče pravnu valjanost referenduma o samostalnosti hrvatske države i sustavno podmeće Hrvatima nacionalizam tamo gdje ga uopće nema, novinar je bio zatečen. Jović, koji je dio srpskog sveta, perpetuira jugodoba u Hrvatskoj svetom riječi „hrvatski nacionalizam“ kao ideju vodilju hrvatske države i stalnim citiranjem čini ga sveprisutnim kao ugrozu Srba. Naime, gradske vukovarske vlasti nisu Srbima ništa oduzele. One su samo postupile prema zakonu i ukinule povlastice srpske manjine, dok srpska segregacija sa školama, športskim, kulturnim i vjerskim aktivnostima ostaje na snazi i dalje. Novinar mi je odgovorio da moje upozorenje uzimlje na znanje, te da je htio razgovarati s predstavnikom vlasti, ali na njegove zamolbe nije dobio odgovor. (Ihre Hinweise nehme ich gerne zur Kenntnis. Ich hätte gerne auch einen Regierungsvertreter für diesen Artikel befragt. Leider blieben alle meine Anfragen unbeantwortet.) Hrvatskim bi vlastima i profesorima s hrvatskih fakulteta trebalo stati do reputacije zemlje, a pojedinci umjesto toga klevetama šire omrazu na državu. S takvim likovima u Hrvatskoj, odanim Beogradu, praktički ispada da Hrvatska desetljećima kleveće samu sebe.

Premda je njegova zemlja u daleko lošijem položaju i još uvijek sigurnosno ugrožena, predsjednik Vlade Republike Kosovo, Albin Kurti, bi spomenutim kroatofobima mogao poslužiti kao uzor državnika s kristalno jasnim stajalištem Albin Kurtiprema susjednoj i neprijateljskoj Srbiji. On je 16. siječnja 2023. u Davosu dao interview züriškom dnevniku „Tages Anzeiger“ iz kojega prenosimo čitateljima nekoliko važnijih odgovora na novinarova pitanja.

Na pitanje zbog čega je došao na WEF u Davos, Kurti je odgovorio da traži investitore za Kosovo, koje je „napredna, proeuropska i demokratska zemlja“. O sastanku s Vučićem je rekao da to ovisi o Miroslavu Lajčaku: „nama je u interesu sveobuhvatna normalizacija među zemljama koja počiva na međusobnom priznanju. Uvijek smo za konstruktivan razgovor“. Na pitanje o problemima sa srpskom manjinom u njegovoj zemlji, tvrdi da se radi o maloj iz Beograda instrumentaliziranoj skupini kojoj nisu problem manjinska prava, nego srpsko polaganje prava na „kosovski teritorij“. Ne uzbuđuje ga odlazak manjinskih predstavnika iz policije i administracije i to ne smatra „udarcem na integraciju srpske manjine“. Srpski dužnosnici su ionako bojkotirali sjednice. „S novim srpskim ministrom i njegovom savjetnicom imamo pravu integraciju. Oboje su ljudi koje u Beogradu više mrze nego mene.“ Imao sam puno susreta s predstavnicima srpskog civilnog društva. Na početku mog mandata raspisali smo mjesto za srpskog savjetnika. Čim smo objavili njegovo namještanje, on i njegova žena su bili izloženi takvim prijetnjama da se taj mladi čovjek nije usudio preuzeti službu. Oni koji su se prije njega htjeli angažirati, pobijeni su. Stoga ne objavljujemo naše razgovore i dogovore s manjinskim predstavnicima.

Na novinarovo pitanje je li pogriješio kad je na izborima obećao borbu protiv korupcije umjesto da je na prvo mjesto stavio izgradnju odnosa sa Srbijom, hladno je odgovorio da je Beograd nervozan što Kosovo napreduje u izgradnji Kosovo Srbija zastavepravne države, ljudskih prava, slobodi priopćila, pomacima u gospodarstvu usprkos srpskom nepriznanju. “Kad se probudim i pomislim na prioritete dana, Srbija ne stoji na prvom mjestu.“ „Ja sam za normalizaciju odnosa sa Srbijom, ali u središnja tema je međusobno priznanje, kako nedavno reče Joe Biden. Do sada je kod briselskih razgovora između Beograda i Prištine uvijek bilo tako da se nas stalno pritiskalo na koncesije s obećanjem da će nas Srbija na koncu ipak priznati. Ali tako to ne će nikada funkcionirati.“ EU bi trebala razmisliti hoće li Srbiji i dalje plaćati poticaje za reforme kad Beograd odbija sankcije protiv Rusije, uvozi njezin jeftini plin i više cijeni odnose s Kinom nego s EU.

Na pitanje o bivšem Miloševićevom ministru promidžbe Vučiću Kurti kaže da zna s kim ima posla. Srbija se sa svojom prošlošću uopće nije suočila. Vučić Kurtija naziva „terorističkim talogom“, a istodobno, nakon izdržane kazne, namješta na Vojnoj akademiji srpske generale koji su bili osuđeni za počinjene ratne zločine. „Što će oni tamo poučavati?“ Srbija nije normalna zemlja jer se nije distancirala od nasljedstva iz doba Slobodana Miloševića. Beograd još uvijek traži slične odnose sa susjedima kao i Moskva s Ukrajinom i Bjelorusijom. „Ovo je susjedstvo za nas sigurnosni rizik." Bilo bi neodgovorno s moje strane kazati da ne postoji opasnost eskalacije. Od ruske agresije na Ukrajinu vidimo „indicije za panslavensku hegemoniju“ kao što je bila zajednička vojna vježba Srbije i Rusije. „I manje od stotinu ljudi može učiniti veliku štetu.“ Pod „panslavenskom hegemonijom“ podrazumijeva da Srbija nastoji pod svoju sferu utjecaja povratiti Republiku Srpsku u BiH, Crnu Goru i sjever Kosova, slično kao Rusija Ukrajinu i Bjelorusiju.

„Naš je problem što naši partneri sa Zapada vjeruju da se Srbija vodi oportunizmom i da će se nakon Putina jasno orijentirati prema Europi. To je naivno. Aleksandar Vučić radije čeka na povratak Donalda Trumpa u Washingtonu, Vučićnego na svršetak rata u Ukrajini. 80% Srba ima pozitivno mišljenje o Vladimiru Putinu. Srbija se vidi kao dio pravoslavne sfere izvan Europe“.

Na primjedbu novinara da mu se predbacuje krivnja za blokadu razgovora sa Srbijom jer ne želi provesti autonomiju za srpsku manjinu tzv. „Savez srpskih općina“ prema sporazumu, Kurti je odgovorio da su u posljednjih 10 godina potpisana 33 ugovora sa Srbijom. „Gotovo ništa nije provedeno. Neki od tih ugovora bili bi i u našem interesu, ali Beograd polaže težinu isključivo na autonomiji općina. Zbog čega zacijelo? Srbija hoće da Kosovo kao i Bosna dobije državu u državi, dakle da postanemo disfunkcionalni. Rekao sam Vučiću, ako zbilja želi nešto učiniti za srpsku manjinu, to bi bilo priznanje Kosova. On ne može govoriti da je Kosovo Fake State i istodobno se zauzimati za autonomiju općina unutar kosovske države. To je kao kad bih ja naručio čaj bez šalice. Mi nismo glupi.“

Bilo bi zanimljivo znati postoji li u Hrvatskoj političar, znanstvenik ili javni radnik koji bi bio spreman razumjeti Kurtijeve poruke. A tako su jednostavne; radi se o hrvatskim interesima!

Tihomir Nuić

Čet, 2-02-2023, 18:43:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.