Prije 30 godina: Osveta okupatorske JRM Splitu

Petak 15. studenoga 1991. ostat će zauvijek zapisan crnim slovima u ljetopisu grada pod Marjanom. Predvođeni fregatom Split brodovi borbene grupe - bivše, tada već okupatorske JRM - ispalili su od 6.30 do 7.30 sati na grad više od stotinu projektila većih i manjih kalibara. Događaj je tim sramotniji budući da je napadom upravljalo njegovo 'kumče' - istoimena fregata VPBR-31. Valja podsjetiti da se u povijesti pomorstva ne pamti da bi ratni brod pucao na grad čije ime nosi...

Nasumce ispaljeni hitci pogodili su dva trajekta (Vladimir Nazor i Bartol Kašić) i na njima ubili dvojicu nevinih pomoraca (koje li žalosne simbolike!) Po gradui ranili desetak građana. Puka je slučajnost da nije bilo više žrtava. K tome su oštetili Rivu, Spomen svjetionik, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, crkvicu Gospe od Špinuta te desetke privatnih i javnih zgrada po Velom varošu, Bačvicama...

Slika zaslona 2021 11 05 12 07 56

Tim povodom, osim članka "U 1600 godina treći napad s mora" u Slobodnoj Dalmaciji, objavio sam također u Profilu Nedjeljne Dalmacije zapis "Poručniku korvete bivše JRM" ilustriran simboličnom slikom vreća pijeska (produce of Yugoslavia ispred skloništa. Članak završava:

"Pitam vas zašto ste pucali – čak topom! - na moju obitelj? Što smo vam skrivili da nas, u našim stanovima, gađate našim skupim ubojitim igračkama, jer mi smo vam ih kupili.

Zbog kojih ste 'vojno-strateških razloga' nišanili trajekte, spomen-svjetionik, uredske prostorije, stanove, vile, đački dom, škole, muzej, crkvicu, kuće po Velom varošu, Bačvicama, Rivu, Dioklecijanovu palaču...? U ime kojih ste 'ideala' masakrirali dvojicu pomoraca, ranili splitske žene i djecu? Jesmo li vam za to plačali skupo školovanje u Vojno-pomorskoj akademiji? Vidite poručniče, ja nikada ne bih mogao pucati na članove vaše obitelji... U vas osobno, pucao bih jedino kada bismo se u ratnom nevremenu sukobili, obojica u odorama, ali na suprotnim stranama."

Istina, Split je tjekom Drugog svjetskog rata - osobito 1943. i 1944. - doživio daleko teža razaranja od anglo-američkih zrakoplova. Nije je bilo dana bez zračnih uzbuna, bombardiranja i mitraljiranja. Pod bombama je poginulo ili bilo teško ranjeno više stotina građana. Međutim, u svojoj tisuću i šestogodišnjoj prošlosti Split je s morske strane bio bombardiran samo dva puta: Zanimljivo, oba puta iz topovskih cijevi ratnih brodova engleske zastave! Vrijedi podsjetiti.

Slika zaslona 2021 11 28 18 36 32

Prvi se prepad dogodio 1809. u jeku napoleonskih ratova, u vrijeme engleske blokade Jadrana. Korveta Volage pod zapovjedništvom kapetana Hornbyja zaletjela se za bračkom pulakom Buon viandante braće Nikolorića koja je s bogatim teretom doplovila do Splita s ušća Bojane. O tom gusarskom prepadu na splitsku luku sačuvano je više izvještaja i zapisnika u arhivima Zadra. Pariza i Londona. O njemu su pisali Katalinić, Erber, Pisani i još neki. Međutim, taj po Split jedinstveni incident - iz neshvatljivih razloga - prešutio je Grga Novak u svojoj inače opširnoj Povijesti SplitaI?

Zato ću ga opisati na temelju pisma koje je, očevidac Jerolim Bajamonti (1749.-1818.) uputio dan poslije francuskom namjesniku Dandolu u Zadar.

Engleska fregata Volage pojavila se pred Splitom 8. prosinca 1809. oko 8 sati i bahato zatražila izručenje svih trgovačkih jedrenjaka što su se nalazili u luci. Englezi su se nadali da će se lako dočepati bogatog plijena. Posredstvom svojih obavještajaca saznali su da u Splitu trenutno nema francuskih vojnih jedinica. Naime, njihove su postrojbe upravo preuzimale od Austrijanaca teritorij gornje Hrvatske do Save koji je Šenbrunskim mirom pripao novoosnovanim Ilirskim Pokrajinama. O sigurnosti grada brinula je samo gradska straža. Osim toga, znali su da je Split ostao bez obalnih bitnica koje su s rtova Bačvice (tada nije bilo lukobrana!) i Sustipana bile demontirane još u kolovozu te prenesene na Klišku tvrđavu.

Predstavnici grada odlučno odbiju engleski zahtjev. Pregovori se nastave. Englezi tada zatraže samo Nikolorićevu pulaku, jer je bila najveća i puna dragocjenog tereta. Splićani ih ponovno odbiju. Tada Volage uplovi u splitski zaljev, približi se staroj obali, baci sidro i otvori topovsku paljbu...

ST.bom 911

Da bi osujetili mogući pokušaj abordaža bračke pulake, Splićani su - još dok se pregovaralo - ukrcali na brački jedrenjak 24 pripadnika gradske straže, a od tri topa s pulake, dva prenijeli na obalu. Čim su Englezi počeli zasipati topovskim kuglama pročelja i krovove splitskih kuća, uzvrati im top s pulake te ona dva s obale. U međuvremenu pristignu i naoružani varošani pod vodstvom legendarnog Sale da bi se suprotstavili mogućem desantu.

Korveta je pucala puna dva sata. Teško je oštećeno na desetke kuća, Dvadeset kugla navodno je pogodilo baš Bajamontijevu kuću smještenu na južnom pročelju Dioklecijanove palače, Nedavno je porušena prilikom sanacije tog prostora, a tragovi pogodaka vidljivi su i danas na kapitelima i stupovima kriptoportika! Poginula je jedna, a teško je ranjeno osam osoba.

Splitska gradska straža pod zapovjedništvom pukovnika Capogrossa i kapetana Pinellija uzvraćala je sve ubojitije. Korveta je bila oštećena, poginuo im je brodski liječnik, a više mornara ranjeno. Uvidjevši da se izlažu opasnosti da im brod bude potopljen. Englezi počnu užurbano izvlačiti sidro koje je zapelo. Budući da je iznenada zapuhala jaka bura, mornari su morali presjeći sidreni konopac da bi teško oštećena korveta nošena krmenim vjetrom mogla otplovila put Visa...

Zanimljivi rasplet tog incidenta uslijedio je četiri godine poslije. Naime, nakon povlačenja Francuza 1813. engleski komodor Hoste, uplovio je s odredom brodova u splitsku luku, Gradske vlasti htjedoše mu darovati zaostalo sidro engleske korvete. Komodor džentlmenski odbije ponudu te naglasi da sidro mora zauvijek ostati u Splitu u znak potvrde hrabrosti njegove gradske straže koja je uspjela s dva topića teško oštetiti i protjerati ratni brod naoružan s dvadeset i dva topa! Ujedno im reče, da je zapovjedik Volage-a kapetan Hornby bio disciplinski strogo kažnjen (vraćen na Maltu) budući je postupio suprotno dobivenim instrukcijama i pomorskom ratnom kodeksu te bombardiraoi grad koji je bio bez vojne posade. Spomenuto sidro i danas se nalazi u Splitu...

Po drugi put Split je granatiran od strane ratnog broda tek poslije 135 godina. Dogodilo se to u vrijeme Drugog svjetskog rata, noću od 12, na 13. siječnja 1944. Dok su Nijemci iskrcavali jedan bataljun na Šoltu, u Splitski kanal prikrala su se dva engleska borbena čamca i otvorila kraću paljbu na grad. Oštećeno je nekoliko kuća, a u luci potopljena dva jedrenjaka. Jedna od engleskih granata pogodila je i vilu Zrnčić (istočno od Hotela Park). Zanimljivo je da je istu zgradu, poslije četrdeset i sedam godina, pogodila i granata s fregate bivše JRM...

Frano Baras

 

Pon, 17-01-2022, 23:31:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.