„Velika glava na malom tijelu“

Od gomile kandidata za gradonačelnika Zagreba do sada se niti jedan nije oglasio o važnom pitanju decentralizacije, odnosno, mjerama koje bi trebalo poduzeti u cilju ravnomjernijeg razvoja čitave Hrvatske. Bilo centralizacijabi za očekivati da glavni grad, koji već svojim statusom uživa brojne prednosti u odnosu na ostatak države, povede više računa o hrvatskoj provinciji, prije nego što se ona posve isprazni i odumre. Nažalost, zasada jedino primorski krajevi, ponajprije zahvaljujući turizmu, izbjegavaju kataklizmu koja je već zadesila Slavoniju. Što u tom pogledu može učiniti Zagreb?

Metropola vs. provincija

Ponajprije, treba shvatiti da su i metropola i provincija u istom košu; ako provincijalci propadnu ubrzo će istu sudbinu doživjeti i metropolitanci. Demografi i urbanisti vjerojatno će se složiti da je Zagreb sa svojom županijom odavno prerastao hrvatske potrebe i mogućnosti, te postao, kao što se nekoć govorilo za Beč, „velika glava na malom tijelu“. Sustavna politika doseljavanja iz ostalih dijelova Hrvatske glavni je krivac za pretjerano gomilanje stanovništva na prostoru metropole, čime se ugrožava stabilnost čitave države. Prenapučenost Zagreba stvara velike poteškoće u rješavanju infrastrukturnih pitanja, poput prometne zagušenosti, nedostatka parkirališnih mjesta itd. Potres koji je prije godinu dana uzdrmao Zagreb trebao je predstavljati prekretnicu nakon koje se, bez puno otpora, moglo pokrenuti proces decentralizacije. Nažalost, nije se dogodilo ništa! Političari i urbani planeri, umjesto da se prilagode novonastalim okolnostima, i dalje razmišljaju o beskonačnom širenju prometnica, novim naseljima, „Zagrebu na Savi“, stadionu... Jedino „bolnicu na kraju grada“ nitko ne spominje?! U tom pogledu među strankama koje jurišaju na položaje jedva da postoje neke bitne razlike.

Zamislimo da nekim čudom na čelo Zagreba i Hrvatske dođu odgovorni, promišljeni političari, kojima je istinski stalo do ravnomjernog razvitka čitave države! Prvi potez takvih ljudi bio bi stvaranje pretpostavki za masovno preseljavanje Zagreb trgstanovništva iz prenapučene metropole u manje gradove. Kad kažemo „masovno“ mislimo na, u najboljem slučaju, nekoliko desetaka tisuća ljudi. Dakle, riječ je o gubitku koji metropola može podnijeti bez velikih „lomova“. Uostalom, neki analitičari tvrde da je, zbog potresa i epidemije, Zagreb već napustilo više tisuća građana, što je u ovom trenutku nemoguće provjeriti. Kako bi se pretpostavljeni demografski gubici odrazili na, primjerice, prenapuhane cijene stambenih kvadrata? Smanjivanjem potražnje opale bi (ali ne pretjerano!) cijene stanova u novogradnjama, što će svatko dobronamjeran pozdraviti. U starijim zgradama cijene su već sada znatno snižene zbog straha mogućih kupaca od novog, katastrofalnog potresa. Osim toga, rasterećenje Zagreba od prekobrojnog stanovništva povoljno bi se odrazilo i na poboljšanje stanja u prometu, i to bez ikakvih dodatnih ulaganja! Prema sadašnjim statistikama, na tri stanovnika Zagreba dolazi jedan automobil. To znači da bi se preseljavanjem desetak tisuća purgera na neku drugu lokaciju Zagreb rasteretio za barem tri tisuće vozila. Možemo li uopće zamisliti koliko bi se time smanjile prometne gužve, ali i potrebe za novim parkirnim mjestima i skupim podzemnim garažama?

Sopnica vs. Karlovac

Koliko je realno očekivati da će se „fetivi“ Zagrepčani seliti u tamo neku provinciju? Pogledajmo konkretan primjer! Pokojni gradonačelnik svojevremeno je odlučio napraviti dva jeftina stambena naselja za socijalne slučajeve i tržište. Glavni kolodvorRezultati su bili katastrofalni. U Sopnici-Jelkovcu niknulo je najružnije stambeno naselje u Zagrebu, u koje nitko nije želio doći živjeti, pa su na kraju stambeni kvadrati nuđeni u bescjenje. Šest stotina stanova godinama je zjapilo prazno, u iščekivanju neobaviještenih kupaca! Ni to Bandiću nije bilo dovoljno, pa je pokrenuo izgradnju još jednog suvišnog naselja negdje u Novom Zagrebu. Ukratko, gradski je novac uludo potrošen na megalomanske projekte od kojih nitko nije imao koristi. Zamislimo na trenutak da je u to vrijeme (prije desetak godina) postojala ikakva svijest o potrebi decentralizacije! Zar se ta dva naselja nisu mogla napraviti negdje drugdje, primjerice, u Karlovcu ili Varaždinu? Kad bismo danas stanovnike Sopnice, kojima do centra grada treba „tri dana jahanja“, pitali da li bi radije živjeli u nekoj uređenoj stambenoj zoni „provincijskog“ Karlovca, ili tavorili u odurnom betonskom mastodontu na rubu Zagreba, možemo biti sigurni da bi barem polovica stanara odabrala Karlovac. O Varaždinu da i ne govorimo! U redovnim okolnostima od centra Karlovca (to jest caffe-bara Papas!) do zagrebačkog rotora treba tek 25 minuta lagane vožnje automobilom. Kad se za godinu-dvije izgradi brza pruga, od Karlovca do Glavnog kolodvora vlakovi će stizati još brže! U svjetlu tih podataka razumno je postaviti pitanje: - Zašto bi netko uopće želio živjeti u Sopnici-Jelkovcu?

Dinko Pejčinović

Čet, 17-06-2021, 22:40:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.