"Marš za znanost"
Prosvjedni skup pod nazivom “Marš za znanost” održan u subotu 22. travnja u Zagrebu, 
Rijeci i Splitu doživio je potpuni neuspjeh zbog malog odaziva građana. Mali odaziv nije se mogao objasniti ni lošim vremenom – toga dana je bilo izuzetno sunčano – ni nekim drugim razlogom koji bi se mogao smatrati opravdanim razlogom zašto skup nije bio bolje posjećen.
Skup je bio najavljivan tjednima unaprijed pod simbolikom Borisa Jokića koji je medijskom manipulacijom pretvoren u vrhunskoga znanstvenika koji je jedini u stanju hrvatsko obrazovanje podići na viši nivo. (1) Na ponavljanu frazu o uspješnosti i kvaliteti Jokića nitko od tzv. istraživačkih novinara nije postavio nekoliko logičnih pitanja: tko je Boris Jokić? Odakle je došao? Tko ga je, kada i zašto postavio na mjesto predvodnika reforme obrazovanja? Zašto je i kada smijenjen s tog položaja? Izostankom ovih pitanja Jokić je doslovno transformiran u osobu koja samom svojom osobom simbolizira znanost u društvu koje je nazadno, zatucano i primitivno. (2)
Ovu političku poruku o Jokiću kao svojevrsnom svjetlu u tami najočitije je iskoristila radikalno lijeva stranka Pametno, koja je nastala od jedne od brojnih frakcija Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Već sam naziv “pametno” ukazivao je na stav njezinih osnivača kako su oni koji ne glasaju za njih, čak i ako dijele njihove svjetonazorske stavove – glupi. U brojnim porukama koje su čelnici i najistaknutiji pripadnici te stranke uputili hrvatskoj javnosti nije se mogla zapamtiti ni jedna politički relevantna misao osim pojednostavljene vizije hrvatskog društva o sukobu pametnih i glupih koja je na simboličnom planu bila vezana uz Borisa Jokića.
Međutim, osim stranke Pametno, čije je članstvo na čelu s bračnim parom Marijanom i Ivicom Puljak organiziralo “Marš za znanost” u Splitu (3), u organizaciju skupa bila je uključena i druga radikalno lijeva politička opcija pod nazivom “Zagreb je naš”, koja je organizirala “Marš za znanost” u Zagrebu (4). Politička inicijativa “Zagreb je naš” je nedavno nastala a okupljena je pod parolom sličnoj stranci Pametno: “Oformili smo se da više ne bismo bili ludi”. (5) Ovom frazom zagrebačka verzija stranke Pametno pokazala je da u svom vodstvu okuplja psihički još labilnije osobe od svojih splitskih uzora koje nisu bile u stanju kao svoju glavnu karakteristiku istaknuti ni jednu drugu parolu osim stava da su (postali) normalni.
Sukladno navedenome, upitno je na koji način su ove dvije skupine političih eksibicionista mogle uopće organizirati skup ako su im njihovi slogani jedna vrsta anti-propagande. Međutim, visoka razina njihove nesposobnosti nadomještena je velikom medijskom podrškom koja im je omogućila da im jedan dio građana – u strahu da ne budu percipirani kao ne-pametni ili ne-normalni – izrazi javnu podršku.
Karakterističan primjer takvog načina razmišljanja jest izjava jednog umirovljenika iz Splita koji se pridružio “Maršu za znanost”. Na pitanje zašto se pridružio ovom skupu, umirovljenik je dao vrlo indikativan odgovor: “Nemam veze sa znanošću, samo sam osjetio potrebu da dam svoj doprinost. Smetaju me plagiranje, to što društvene probleme ne rješavamo znanošću i znanjem.” Slično njemu, odgovor je dala i jedna splitska studentica: “Pasivnost nije put, ne smijete dopustiti da netko drugi odlučuje za vas, isto tako nemojte tražiti znanstvene uzore u političkim vertikalama.” (6)
Dakle, iz nerazumljivih i kontradiktornih parola koje je su toliko široko postavljene da ih je po potrebi mogao istaknuti bilo tko – od političkih stranaka, preko nevladinih udruga i sindikata do šprtskih udruženja – formirana je skupina prosvjednika (mitingaša) koji su vođeni idejama “nemam veze sa znanošću ali znam da znanost rješava naše probleme” i “ne želim da netko drugi odlučuje za mene” krenuli u šetnju gradskim ulicama.
Njihova šetnja u ranim poslijepodnevnim satima sunčanog subotnjeg dana vjerojatno bi bila zaboravljena i prije formalnog završetka skupa da im dio medija nije izrazio podršku i tako jednu posve nevažan događaj pretvorio u događaj od nacionalnog značaja.
O “Maršu za znanost” izvijestili su gotovo svi mediji u izuzetno afirmativnom tonu pridajući mu veliku pozornost. No, osim hvaljenja (nejasnih) ciljeva skupa, mediji se nisu uskladili glede prikaza broja sudionika skupa.
Portal net.hr donio je vijest da se u Zagrebu skupilo 500 prosvjednika a u Splitu nešto više od 100 (7). Broj od 500 prosvjednika u Zagrebu prihvatili su i tportal, index i telegram (8), dok je 24sata iznio nešto veću brojku, navodeći podatak o 600 osoba prisutnih na skupu u Zagrebu. (9)
Najveću brojku o broju zagrebačkih prosvjednika donijeli su Večernji list, N1 televizija i HRT, koji su naveli da se u Zagrebu skupilo “nekoliko tisuća ljudi”. (10)
Usporedbom navedenih podataka s dostupnim fotografijama sa splitskog i zagrebačkog prosvjeda, uočljivo je da su i najniže navedene brojke – 100 prosvjednika u Splitu i 500 prosvjednika u Zagrebu znatno preuveličane, jer bi novinari koji su naglašavali važnost ovog skupa i hvalili njegove poruke kao dokaz svoje interpretacije događaja stavili fotografiju koja bi potvrđivala njihove tvrdnje da su je na bilo koji način mogli snimiti. (11)
S obzirom da fotografija koje bi potvrđivalo tezu o (minimalno) 500 zagrebačkih i 100 splitskih prosvjednika nije bilo, nužno je zapitati se ne samo koliki je bio stvarni broj sudionika “Marša za znanost”, nego i je li ovaj marš uopće bio potreban – jer su mediji koji su isticali važnost njegovog održavanja, mogli sastaviti tekst o održanome skupu i bez prilaganja i jedne fotografije sa održanih skupova. U tom bi slučaju kontradikcija između navedenih dokaza (fotografija) i konačnih zaključaka (podataka o 500 zagrebačkih i 100 splitskih prosvjednika) bila manje izražena.
No, osim razine (ne)profesionalnosti medija koji su na opisani način izvijestili o skupu, spomenuti način promidžbe “Marša za znanost” dovodi u pitanje i vrijednost same znanosti. Jer, ako je broj sudionika skupa mogao porasti sa 500 na “nekoliko tisuća ljudi”, onda je i sama znanost u ime koje je skup organiziran za organizatore skupa krajnje relativna kategorija.
Znanost jest disciplina koja počiva na nekoliko temelja – činjenicama koje moraju biti provjerljive, kritičkom umu bez koje činjenice nemaju smisla jer bez tog kritičkog uma predstavljaju međusobno nepovezane podatke te medijima koji moraju dati sudionicima određene diskusije mogućnost da iznesu svoje viđenje teme o kojoj govore. Bez ova tri kriterija znanost prestaje biti znanost i postaje zatvoreno polje interesa u kojima se različite grupe sukobljavaju radi ostvarenja vlastitih ciljeva.
Kada se sagleda način na koji je dio medija najavljivao “Marš za znanost”, glorificirao njegove simbole (Borisa Jokića kao vrhunac inteligencije i marginalne političke stranke Pametno i “Zagreb je naš” kao izlaz iz neznanja i korupcije), te posve netočno prikazao broj ljudi koji je sudjelovao na tome skupu, nužno je zapitati se: što je to danas znanost u hrvatskome društvu? Odnosno, je li i matematika znanost, ukoliko broj sudionika jednog skupa može neobjašnjivo porasti sa nekoliko stotina na nekoliko tisuća prosvjednika?
Odgovor na ovo kompleksno pitanje moguće je shvatiti samo ako se uzme u obzir da se glede ovih brojki radilo o jednoj krajnje složenoj vrsti računanja koju mogu shvatiti samo pametni i oni koji su (postali) normalni.
Odnosno, Boris Jokić, bračni par Puljak, nekolicina predvodnika političke inicijative “Zagreb je naš”, te vlasnici medija koji su plasirali navedenu brojku.
Uzimajući u obzir tu vrstu znanosti i skup pod nazivom “Marš za znanost” dobiva svoj smisao.
Tomislav Bilić
hrsvijet.net
(1) Boris Jokić: "Ako danas za išta vrijedi marširati onda su to znanost i obrazovanje"
(2) Jedina osoba koja je barem donekle dala odgovor na sva ova pitanja bio je bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović koji je otvoreno rekao kako je on postavio Jokića. Medijska slika o Jokiću nije došla u pitanje ni nakon što je dokazano da je on više puta u kameru otvoreno lagao kako ga nije postavio SDP, što je ne samo u suprotnosti s javno dostupnim činjenicama, nego i navedenom Milanovićevom izjavom.
(3) Marš za znanost u Hrvatskoj: "Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju"
(4) Zagreb je NAŠ daje podršku Maršu za znanost
(5) Zagreb je naš: Oformili smo se da više 'ne bismo bili ludi'
(7) Splićani i Zagrepčani marširali za znanost, poručili da promjene ne koštaju ništa
(8) Ljudi u Zagrebu, Rijeci i Splitu su marširali za znanost; poslali su neke poruke ministru Pavi Barišiću
Marš za znanost u Hrvatskoj: "Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju"
Marš za znanost: 'Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju'
(9) Marš za znanost: 'Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju...'
(10) Jokić poručio: Ako za išta danas vrijedi marširati, onda su to znanost i obrazovanje
Tisuću razloga za "Marš za znanost"
(11) Marš za znanost: "Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju"
Usporedbe radi, prosvjed za kurikularnu reformu bio je dobro posjećen te su isti mediji koji su hvalili “Marš za znanost” u svojim člancima objavili fotografije koje su vjerodostojno prenosile njihove tvrdnje o broju sudionika tog prosvjeda. Čak 25.000 ljudi došlo na skup podrške reformi školstva: ‘Šustaru, na ovu feštu nisi pozvan!’