Opsjednutost zdravljem

Većina ljudi smatra da je u životu zdravlje najvažnije. Opsesija zdravljem ne jenjava. Kult zdravlja promoviraju tzv. popularna i pozitivna psihologija, samozvani nutricionisti i razni marketinški trikovi wellness industrije s lažnim porukama o zdravlju kao vrhovnoj vrijednosti i (poželjnoj) prehrani. Na popisu „nezdrave" hrane najprije suživotinjski proizvodi.

Komercijalizacija zdravlja postaje unosan bussines koji je u korelaciji s industrijom samopomoći koja obećava zdrav i dug život. To nije u suglasju s kršćanskim pristupom. Pored toga, opsjednutost zdravljem narušava međuljudske odnose i kvalitetu života, a zna dovesti i do zdravstvenih problema.

Ograničenost pristupa o bolesti tijela

Oni koji ne preferiraju propisani stil života - "zdravlje iznad i ispred svega" - stigmatiziraju se kao „neodgovorni" za svoje zdravlje. Ljude opsjednute zdravom prehranom i zdravljem prati osjećaj moralne superiornosti i ekološke osviještenosti. Ograničeno je govoriti samo o bolesti tijela jer je važno emocionalno i duševno zdravlje. Kad je čovjek u bolesti, ima izoštreniji odnos prema životu pa i zdravlju, koje se ne ograničava samo na fizičko stanje organizma. Osim toga, i najzdraviji ljudi su za vrijeme svog života prolazili brojne kušnje, neusporedivo teže od raznih bolesti. "Bolest nije kazna, već mogući put do spoznaje ljudske ograničenosti i Božjeg nauma sa svakim od nas." (prim. dr. Ante Barada)

Što je ortoreksija?

Ortoreksija je opsesivna briga o zdravoj prehrani. Ortoreksičari nastoje kupovati samo ekološke namirnice pa se vegetarijanci, vegani i makrobiotičari svjesno odriču sve većeg broja prehrambenih proizvoda. Pri tome neki znaju biti krajnje isključivi. Sjećam se jedne situacije kada je jedan par napravio scenu u restoranu jer im je konobar, između ostaloga, dao krumpir koji je bio "kontaminiran mirisima mesa". Slučaj je htio da sam te iste vidio kako su se u zahodu restorana napušili (eko) "trave".

Ono što je zajedničko anoreksiji, bulimiji i ortoreksiji jest da takve osobe prehrani daju pretjeranu važnost u životu. Anoreksičarima je preokupacija vitka linija i njima nije važno dolazi li se do nje zdravom prehranom ili gladovanjem. Ortoreksija je u uskoj korelaciji s hipohondrijom – pretjeranim strahom od bolesti i „nezdrave" hrane. Hipohondrija je nerealni strah zbog vlastitog zdravlja. Takve osobe su uvjerene da su bolesne, unatoč liječničkim uvjeravanjima da su zdravi. Kultom zdravlja se narušava kvaliteta života i samo zdravlje.

Radije biram bolesne nego opsjednute zdravljem

Svi ćemo jednom oboljeti i umrijeti, a zdravlje je prolazno i relativno. Kod bolesti ne bi smjelo biti (samo)okrivljavanja. Bolesne okrivljuju moralisti, (religiozni) fanatici i oni koji pate od ortoreksije. Izgled, prehrana i zdravlje su postali unosan bussines. Kult zdravlja je zahvatio pobornike vegetarijanstva, tzv. eko proizvoda, wellness-tretmana, fitnessa i sl. Ovisnici o zdravoj prehrani i zdravlju zapravo se najčešće panično boje bolesti i smrti, kao da se one mogu izbjeći, te ne razmišljaju o smislu i prolaznosti života. Opsjednutost srećom i zdravljem (je)su bogohuljenje.

Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao odsutnost bolesti i prisutnost tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Tko živi u blagostanju ili tko ostaje zdrav? Evo jednog duhovitog komentara: "Krenuo sam na dijetu i odrekao sam se pušenja, alkohola i prejedanja. Za 14 dana izgubio sam dva tjedna." (komičar Joe E. Lewis)

U bolesti sam se naučio nositi s ograničenjima života i našao put do ozdravljenja duše. Prvi korak prema novom životu je oslobađanje od svih prijašnjih navezanosti ili ovisnosti o nekome ili nečemu. Trebamo što prije shvatiti prolaznost zone komfora. Govor o boli jest „prvi znak ozdravljenja“ (Đuro Šušnjić).

Dušan Radović u knjizi aforizama Beograde, dobro jutro zapisao je: „Najvažnije je znati razlikovati važno od nevažnog. To je granica bolesti i zdravlja. Tko je to pobrkao, sada ga liječe.“ Zdravlje je samo jedan period (koji neko vrijeme traje), dok nismo bolesni.

I nakon gore rečenoga, oni koji "njeguju" kult zdravlja imaju drskosti i dalje prozivati bolesne da su sami krivi za svoje bolesti. To govore oni koji se pozivaju na etičnost onih koji konzumiraju meso od životinja, ribe...

Postoje ljudi koji opsesivno hodočaste u teretane. Takvi postaju ovisnici o sportu, tjelovježbi - fitnessu... Pretjerana usmjerenost na različite dijete, konzumiranje samo strogo određenih prehrambenih proizvoda, tj. pretjerana briga oko (osobnog) zdravlja ili izgleda vodi prema kultu zdravlja. Zdravlje nije vrijednost po sebi. Opasni su ekstremni režimi prehrane i dijeta jer takva navodna briga o zdravlju uzrokuje stres i narušava psihofizičko stanje organizma.

Osobe opsjednute zdravom hranom skoro su sumanuto okupirane otkrivanjem njezina podrijetla te su uvjereni da konzumiraju samo ”zdravu", tj. biološki čistu hranu. Povezivanje zdravlja s ekološkim vrijednostima (npr. „čista hrana") je višestruko upitno. Ovdje podsjećam samo na dvije konkretne stvari: zar je moguće da nakon tzv. „saharskih kiša“ (i) u našim krajevima ljudi i dalje vjeruju agresivnim kampanjama o našim vrhunskim ekološkim proizvodima?

I drugo: svi se u Osijeku sjećamo sedmodnevnog mega požara i ekokatastrofe od 4. listopada 2023. Mjesto tog mega-požara udaljeno je manje od deset kilometara od izvora odakle građani Osijeka piju vodu. Ta je lokacija jedna od najrazvijenijih poljoprivrednih područja Slavonije. Nitko nije upozorio građane da voda, voće i povrće nije za konzumaciju, a naivni građani i danas misle da konzumiraju domaće, zdravo voće i povrće. Kad ćemo shvatiti da više nema posve „zdravih " i „eko čistih" namirnica? Inati se Slavonijo ostalo je (još) samo zapisano u jednoj pjesmi.

Zaključno

Urbane sredine i tzv. razvijena društva sustavno naglašavaju zdravi način života, osobito prehrane. Takav trend prerasta u opsjednutost zdravljem, a izgled, prehrana i zdravlje su postali unosan bussines. Zdravlje nije vrijednost po sebi, a opsjednutost zdravljem je u suprotnosti s kršćanskim učenjem. Njime se narušava kvaliteta života, a(li) i samog zdravlja. Kod bolesti ne smijemo dopustiti (samo)okrivljavanje. Bolesne okrivljuju moralisti, religiozni fanatici i oni koji pate od ortoreksije.

dr. sc. Zlatko Miliša prof.