Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Prijateljstvo i altruizam

Svi ljudi koji su otišli iz Hrvatske kažu da im nedostaju prijateljstva koja su ovdje imali, a tamo je to iluzija. Nije li to najvažnija "valuta" za koju vrijedi živjeti?

Depersonalizirani život na Zapadu i naše bogatstvo

U depersonaliziranom životu tzv. suvremenog svijeta čovjek se pretvara u Djeda Mraza koji jednom godišnje dariva ili posjećuje prijatelje, ili bolje, poznanike. Jedna danska poslovica kaže: "Put do prijateljeve kuće nikada nije dug". Je li to cijena civilizacije koju moramo platiti i s kakvim posljedicama?

U životu materijalno razvijenih ima sve manje solidarnosti, altruizma, suosjećanja i prijateljstava. Svi ljudi koji su otišli iz Hrvatske kazali su mi da im nedostaju prijateljstva koja su imali kod nas, a tamo je to iluzija. U životu bogata čovjeka nije uvijek "sunčano", kao što je opjevano u poznatoj pjesmi grupe ABBA. Hrvatska je i u svijetu među prvim zemljama po darivanju organa!

Dobio sam veliku satisfakciju da je svjetska javnost prepoznala moju tezu iz 2016. godine, koju sam iznio javnosti, da u Slavoniji i Baranji žive vrijednosti zajedništva, pomažućeg ponašanja, istinskih "lega" i da bismo po tome mogli biti prvaci u Europi! To je sada potvrđeno u nagradi Traveller Review Awards, vodeće svjetske online platforme za turistički smještaj Booking.com. Naime, prema ocjenama njihovih korisnika, "recenzija" gostiju hotela, hostela, apartmana i eko-imanja, Osječko-baranjska županija je ocijenjena kao "najsrdačnija regija u Europi."

Istina i mitovi o prijateljstvu

U nadahnutoj knjizi Intimna povijest čovječanstva Theodore Zeldin konstatira kako kroz povijest "prijateljstvo nije imalo nikakve veze s privrženošću. Prijatelj je prije svega bio zaštitnik, ili netko koristan kome ste prodavali svoju odanost u zamjenu za usluge, sve dok su te usluge trajale."

Imamo li ijednu osobu kojoj možemo i želimo sve reći? Zato je zgodna dosjetka: "Najboljega prijatelja imaš u ogledalu. Nikada se nije nasmijao dok si plakao."

Prijatelj je osoba "s kojom se usuđujete biti ono što jeste" (C. R. Beran). U pravom prijateljstvu njeguju se emocije, prijateljstvopouzdanost, uvažava različitost mišljenja, povjeravanje - čuvanje tajni, iskrenost, razumijevanje, suosjećanje. Prijatelj nas podržava u padovima i uspjesima te brani od ogovaranja kada nismo prisutni. Prijatelj zna slušati i čuvati tajne. S nama su, i kad fizički nisu. Filozof Francis Bacon je zapisao da "prijateljstvo množi radosti, a dijeli tuge". Prijatelj je onaj koji nas nikad ne napušta i koji nema očekivanja od nas jer je povjerenje bezuvjetno.

Ljude dijelim na one koje ignoriram, one koje sam zaboravio i one rijetke koji su se nastanili u mom srcu. Njih zovem prijateljima. Pravom prijatelju govorim(o): "Sretan sam što postojiš"! Zahvalan sam svima koji me izbjegavaju ili su me ostavili u ključnim trenucima kad mi je trebala njihova pomoć.

Postoji li "prijateljstvo vjerno poput soli koja je vjerna moru" (Saša Drinić) ili je to skup poznanika u kojima tražimo potvrdu vlastitih potreba, aktivnosti interesa i vrednota? Možemo se pojedinačno sastajati s prijateljima, ali ih je rizično sastaviti jer se na tome skupu svi mogu osjetiti razočarano. Ljudi prijateljima nazivaju one koji potvrđuju njihove sebičnosti. U prijateljstvu nema nametanja svojih stavova, uvjerenja ili ponašanja, ispraznih razgovora, ogovaranja drugih niti laskanja. Latinska poslovica kaže da je laskanje "hraniteljica mana".

Prijateljima se ne podilazi

"Da bi našao prijatelja moraš zažmiriti na jedno oko. Da bi ga zadržao moraš zažmiriti na oba" (Norman Douglas). Nema zatvaranja očiju, skrivanja ili suzdržavanja o "teškim" temama koje skrivamo od dragih nam osoba, jer to dokida iskrenost u prijateljstvu. Amerikanac Dale Carnegie, autor svjetske uspješnice "How to Win Friends and Influence People" (Kako pronaći prijatelje i utjecati na ljude) ponudio je licemjerne recepte kako steći i zadržati Kako steći prijateljeprijatelje: smiješi se, laskaj i nikada ne govori da je u krivu… Ovakvi savjeti dokidaju iskrenost, a potiču prijetvornost. "Onome kome sam prijatelj, kazujem ono što i ne pita" (Ivo Andrić), a Oscar Wilde provocira pitanjem: "Čemu prijatelji ako im ne možete reći sve u lice?"

Nisu nam prijatelji oni koji su u svemu sumnjičavi, vazda u problemima ili, suprotno, oni koji nam podilaze. Nije nam prijatelj onaj tko sebe uvijek predstavlja kao žrtvu ovih ili onih ljudi i okolnosti.

Priča o tome kome vjerovati otkriva što se dogodilo vrapcu koji je slomio krilo i počeo se smrzavati. Naiđe krava i ispusti "sadržaj" na njega. To je promatrao mačak. Skoči na vrapca, izvadi ga iz balege i pojede. Pouka: nije svatko neprijatelj tko se na te nabaci blatom, a ni prijatelj tko te izvadi iz blata.

Skup poznanika, a ne prijatelja

Jesmo li ikada okupili svoje prijatelje i pokazali im svoje isječke iz kružnice života? I, što smo doživjeli? Učimo li se (ne)iskrenosti i u prijateljstvu?! "Svodimo li druge na stubište vlastitog uspona, možemo imati samo nazovi prijatelje. Volimo li samo sebe, zapravo ne volimo ni sebe. Volimo li samo druge, zapravo ih ne volimo" (I. Golub). Jednom sam zapisao sjajnu misao: "Tko te želi vidjeti ili kome je stalo do tebe – potražit će te. Kome trebaš – naći će te. Ostalo su izgovori. Kada padneš, znat ćeš imaš li prijatelja."

Julije Cezar je izrekao: "Ponajviše u nesreći od prijatelja postaju neprijatelji". Rumunjska poslovica kaže: "Čuvaj me, Bože, prijatelja, jer se neprijatelja čuvam sam". Nije prijatelj onaj "koji govori loše o drugima, a dobro o vama" (Tolstoj). Prijateljstvo se testira u nesreći ili, suprotno, uspjehu i/ili sreći. "Da se prečvrsto držimo svih svojih principa, ne bismo bili prijatelji ni s kim" (Agatha Christie).

Parafrazirajući misli M. L. Kinga, da nas manje ubijaju riječi naših neprijatelja od šutnje prijatelja, onda je lakše oprostiti neprijateljima nego prijateljima! U oba slučaja imamo životne lekcije. Mađarska poslovica kaže: "Blago onome tko ima prijatelje, teško onome kome su potrebni". Jedan od istaknutijih intelektualaca u Srbiji iz prošlog stoljeća, Dušan Radović, najpoznatiji po svojim aforizmima je zapisao: "Imati prijatelja, to znači pristati na to da ima ljepših, pametnijih i boljih od nas. Tko to ne može prihvatiti - nema prijatelja". Pascal nas provocira svojom mudrošću: "Nitko ne govori u našoj prisutnosti onako kako govori u našoj odsutnosti. Kada bi svi ljudi znali što govore jedni o drugima, ne bi se našla četiri prijatelja na svijetu."

U Zapadnoj Gani postoji izreka: "Nije teško umrijeti za prijatelja, ali teško je naći prijatelja za kojeg ćeš umrijeti."
Na jednoj pogrebnoj ploči (u Bokanjcu kod Zadra), po želji pokojnika, zapisano je: "Zaboravit će me prijatelji i rod cio, samo ovaj kamen svjedoči da sam bio".

Mizantropi nisu mrzitelji ljudi

Mizantropi se kvalificiraju kao mrzitelji svih ljudi. To nije točno. Mizantropi mrze samo laskave i prijetvorne. Mizantropi umjetnostsamo promiču iskrenost koja se većini ljudi ne sviđa. Oni se samo žele odmaknuti od licemjera, poltrona, parazita, kritizera, demagoga, laskavaca i neiskrenih tipova.

Mitove o mizantropiji šire oni koji smatraju da ti ljudi nemaju zadovoljavajuće odnose s drugima. Tko određuje kriterije poželjnih društvenih odnosa? Takvi pojedinci iskazuju prezir prema amorfnim kolektivitetima i ispraznim druženjima. To su ljudi s čvrstim stavovima i ne daju se "lomiti". Mizantropi iskazuju nepovjerenje samo prema određenim tipovima ljudi.

Kako ih se može etiketirati da sve ljude (jednako) mrze kad imaju neke ljude od povjerenja i koje vole?! Netolerantni su prema netolerantnima. Što je u tome loše? To su razlozi zašto ovakve ljude ne kvalificiram kao mrzitelje ljudi!

Zaključno

Svi ljudi koji su otišli iz Hrvatske smatraju da im nedostaju prijateljstva koja su imali kod nas, a tamo je to iluzija. U životu bogata čovjeka nije uvijek "sunčano", kao što je opjevano u poznatoj pjesmi grupe ABBA. Zato smatram da je naša najvažnija "valuta" empatičnost, pomaganje i prijateljstvo. Ne dajmo da i ona ishlapi pod naletima tzv. civilizacije!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 22-01-2025, 11:41:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.