Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Zašto su simboli važni?

Ni u samostalnoj Hrvatskoj nismo raskrstili s boljševičkim simbolima. Iznosim samo dva primjera (od prije četiri godine), a koji se danas aktualiziraju kod izbora u Zagrebu. Crvene zastave sa srpom i čekićem su imali na majicama simpatitezeri i članovi platforme Možemo!, koja danas ima većinu u Skupštini grada MilišaZagreba. Trebam li napomninjati da su crvena zastava, srp i čekić sa zvijezdom petokrakom poznate oznake socrealističke ikonografije. Crvena komunistička zastava te transparent sa stisnutom šakom uz parolu: „Proleteri svih zemalja ujedinite se“ osvanuli su na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i tako (simbolički) proslavili stotu obljetnicu Oktobarske revolucije. Taj povijesni događaj obilježio je početak krvoprolića u kojem je stradalo više ljudi nego od Hitlerovih zločina. Isti simboli i danas imaju svoje (mnogobrojne) pristalice, a njihovo ponovno "aktiviranje" može imati dalekosežne posljedice. Siguran sam da bi se to dogodilo ako bi se u Zagreb vratio (nekadašnji) Trg maršala Tita! Mladi, nadareni i elokventni novirar i publicist Matija Štahan je o pobornicima takve ideologije nedavno izjavio: "Iz njih izbija sklonost prema prethodnom režimu…, oni ne mogu odoljeti da simbole iz jugoslavensko- komunističkih vremena ne guraju u prvi plan".

A zašto su simboli važni? Simbolima ljudi ostvaruju interakciju, njima grade i modificiraju odnose, mijenjaju ili bježe iz svijeta realnosti u svijet fikcije, prikazuju svoje identitete, ili pokazuju svoju privženost određenom pokretu ili ideologiji. Simboli trebaju biti dekodirani kako bi kako bi se oduprli različitim negativnim utjecajima. Takvi simboli sa sobom potencijalno nose velike opasnosti, kako nekada tako i danas...

Moć subliminalne percepcije

Ako prihvatimo zamisao da podsvjesni perceptivni mehanizmi imaju veliki utjecaj na ljudsko funkcioniranje, onda shvaćamo da subliminalna percepcija ima dalekosežne posljedice. Većina ljudi živi u iluziji da imaju kontrolu nad svojom percepcijom. Subliminalna percepcija funkcionira tako da često ostaje neprimjetna.

Subliminalno, skriveno ili podsvjesno funkcionira kao "spremište" vjerovanja, ideologija, vrijednosti i stavova. Granica između informacija koje svjesno primamo i onih koje opažamo podsvjesno (subliminalno) se naziva perceptivno zapažanje. Subliminalna percepcija je ono što omogućuje da se utječe na ljudske misli, osjećaje i ponašanja kroz dobamanipulacijerazne podražaje bez svjesnog znanja osobe na koju se utječe. Subliminalno uvjeravanje je najučinkovitije kod kod onih kod kojih ne postoji dobro strukturirani otpor pri konfrontaciji s manipulativnim sadržajima ili indoktinirajućim porukama. Kao i u hipnozi nekim osobama je vrlo teško pružiti otpor, bez obzira na to koliko je sadržaj besmislen, opasan ili opskuran. (Vidjeti u: Key, W. B. The Age of Manipulation, The Con in confidence, The sin in sincere)

U masi se pojedinac osjeća zaštićeno i ne treba razmišljati. Elias Canetti u knjizi Masa i moć opisuje kako i kada nestaje pojedinac i potpada pod utjecaj jednoumlja, i/ili indoktrinirane mase. Autor navodi brojne posljedice ratovanja, sa "stravičnim slikama zajedništva". Ratničke su mase opsjednute ugrozom svojih simbola, svoje ideologije i sl,... Thomas Erikson u knjizi Okruženi idiotima konstatira da "samo mrtve ribe plivaju niz struju".

Primjeri manipulacije simbolima

Umjetnička sloboda ne bi trebala implicirati slobodu izrugivanja svetinjama i simbolima drugih naroda ili kultura.

Francuska tiskovina Charlie Hebdo nije satirički tjednik nego anarhistički pamflet skupine agresivnih ateista okrenutih protiv vjernika.

Agresivni ateisti i anarhisti i u Hrvatskoj su nerijetko jedan od primjera kršćanofobije. Na sakralne objekte ispisuju natpise protiv Crkve, a groblja devastiraju čupanjem križeva. Preokrenute križeve obilježavaju natpisima Kill the Cristians (Ubij kršćane) ili Dark funeral (Crni pogreb). Postoje sekte koje propagiraju sotonističke rituale (Sotonski vitezovi, Crna Zora, Crna ruža, Crni škorpioni…).

Veliko slovo A unutar kružnice predstavlja znak prepoznavanja anarhista koji se bore protiv svih institucija i sibmoliziraju bezvlašće. Lingvisti etimološki označavaju boju "crno" s latinskim "sordidus", a odnosi se (i) na zabranjeno, dok crvena boja označava krv kao oznaku boljševiče revolucije.

Veliki broj eksperimenata zaključuje da su psihička napetost, strah ili tjeskoba u korelaciji s većom mogućnošću Manipulacija1manipuliranja. Tako se ljude lakše nadzire i drži u pokornosti Kao aktualni paradigmatičan primjer ovome navodim činjenicu da su članovi britanskog vladinog znanstvenog savjeta nedavno priznali ciljano stvaranje straha radi kontrole ponašanja ljudi tijekom pandemije koronavirusa.

Kako napetost kod neke osobe raste, percepcija te osobe je sve manje na svjesnoj razini te postaje podložnija subliminalnim podražajima. Upravo to je izvrsno prikazano u filmu Die Welle (Val). Glavni je akter u filmu, J. Vogel, nastavnik u gimnaziji koji je manipulirao učenicima zahtijevajući od njih da jednoobrazno nose traperice i bijele košulje, a drugi znak prepoznavanja skupine je karakterističan pozdav u znaku vala - "Die Welle". Učenici koju su ušli u anarhističku zajednicu suprotstavljali su se svima koji nisu prihvaćali "projekt" i/ili vizualni identitet - "val-pozdrav". Film je snimljen po istinitom događaju u Njemačkoj.

Konstruktivni primjeri upotrebe simbola

Svojevremeno je norveški diplomat Charung Gollar simboličkim ilustracijama ukazao na glavne svjetske probleme koje je oslikao na primjeru zastava osam zemalja koje je nazvao "Snaga zvijezda". Glavne probleme država sublimirao je u bojama zastave svake pojedine države, koristeći se podatcima Amnesty Internationala i UN-a.

Poigrao se sa simbolima svake pojedine zemlje, što su prozvani shvatili kao nacionalnu uvredu ili marketinšku gollarmanipulaciju. Za svaku zastavu označio je u legendi količinu problema, aludirajući na (nekada) najaktualnije probleme kao što su socijalne nejednakosti u Brazilu, ekspanzija trgovine drogom u Kolumbiji, količina nasilja nad ženama u Africi, neupućenost američkih građana u ratove koje su oni inicirali, AIDS-a i malarije u Angoli... Taj je uradak predložen za Nobelovu nagradu s područja političkog marketinga (The Community At Large Charung Gollar, http://www.slideshare.net/dai14/knowing–the–world–you).

Druga sjajna ilustracija, čiji izvor sam zametnuo, uz zastavu pojedine zemlje prikazuje načine gledanja i/ili saniranja problema… Od SAD-a gdje probleme rješavaju otvaranjem novih ratnih zona, Rusije - zatvorima, Kine - negacijom problema, Irske pivskim zamračivanjem problema, Španjolske - spavanjem ili odmorom kao odmakom od problema, Švicarske - referendumima…

Skrivene poruke u reality show emisijama

Manipulativa emisija Big Brother sublimira poruke i posljedice kulture eksponiranosti, dokoličarenja, nasilja, vulgarnosti, hedonizma, voajerstva, banalnosti, mržnje ili difamiranje protivnika. Pored toga u Big Brotheru ljudi bigbrotherdragovoljno pristaju da ih se nadzire, a ropstvo se "prodaje" za slobodu. To je projekt koji simbolizira suvremenu arenu moralnih gladijatora. Dok se (svojevremeno) u jednim dnevnim novinama u Hrvatskoj Hamdiju slavilo kao "nacionalnog heroja u Hrvata" zato što je kao Rom „pobjednik“ pridonio širenju interkulturalnosti (što je vrijeđanje zdave pameti), dotle je rasizam uzbunio Veliku Britaniju jer se jedna "stanarka" (u Big Brotheru) izrugivala drugoj "stanarki" zbog njezina indijskog podrijetla. Tada je Velika Britanija percipirana kao rasistička zemlja. Te su emisije najvulgarniji i najzorniji primjer moralnog koloniziranja građana. Pored svega gore navedenog protagonisti tih emisija daju mladima način kako pobjeći iz anonimnosti. "Takozvane sitne duše hrane se, kao kokoši, na đubrištima tuđih života." (Dušan Radović).

Skrivene poruke u reklamama i oglasima

U većini dnevnih listova prednjače teme šoubiznisa, lifestyla, skandala i sličnog, pa su tiskovine postale "omot za oglašivače" (Stjepan Malović). Reklame i oglasi daju snažne sugestibilne poruke. To su poligoni manipuliranja masama.

Reklame nude iluzije i prijevare, osobito kada se pojedinac potvrđuje kupovanjem. U reklami za razna vozila sugerira se muškarcima da žene ne gledaju njih nego vozilo koje posjeduju. Reklame nude proizvode kao statusne simbole, konzumerizamprimjerice, "veliki ljudi" imaju velika vozila. U osnovi svega jest podvala kada i kako se ljudi depersonaliziraju, a stvarima daje ljudski smisao! Kada proizvodi za nas postanu relevantni i kada im počnemo pridavati određeno značenje, znači da smo tim materijalnim stvarima pridali razmjensku vrijednost. Konzumerizam je odavno postao opijum za mase lakovjernih potrošača. Georg W. Bush, američki predsjednik u trenutcima najveće drame koja je potresla SAD - teroristički napad na New York i Washington 11. rujna 2001. godine, izjavljuje: "Ne smijemo dozvoliti teroristima da nas zaustave u kupovanju." Thorstein Veblen u Teoriji dokoličarske klase iznosi ideju "upadljive potrošnje", koju opisuje kao neumjereno trošenje (prvenstveno) radi pokazivanja višeg društvenog statusa.

Brojni su primjeri reklama poznatih modnih marki, kao što su Calvin Klein, Diesel, Dolce & Gabbana i dr., koje se koriste seksualnošću za reklamiranje proizvoda i pritom unajmljuju poznata lica koja mladi doživljavaju kao svoje idole. Oglašivači proizvoda slikama razgolićenih (najčešće) manekenki ciljaju na osjećaj poželjnosti te odašilju poruku da ćeš biti voljen ili seksualno privlačniji/a ako kupiš taj proizvod.

Djeca su najlakovjerniji „gutači“ reklama pa postaju ciljana skupina marketinških manipulatora. Računajući na sklonost djece da svim stvarima pridaju osobine živih bića, stručno nazvano animizam, marketinški manipulatori u reklamama igračkama "udahnjuju život". U reklami Orangina, napitka za djecu i mlade, pojavljuju se seksualizirane čovjekolike životinje. U toj video animiranoj jednominutnoj reklami vidjeli smo seksualne aluzije ljubavnog odnosa medvjeda i srne. Njihov ljubavni ples završava pjenastom i obilnom količinom toga napitka. Tako se od ranog djetinjstva perfidno promiču seksualne aluzije.

Zaključno

Naši doživljaji i percepcija stvarnosti nerijetko imaju racionalnu prosudbu. Kada zakaže naš analitičko-kritički um tada smo podloženiji sugestivnom doživljavanju i različitim manipulacijama. Osobito je opasno stanje kada u ime umjetničkih sloboda sotoniziramo svetinje drugih ili kada se u ime (navodne) demokracije slave simboli totalitarnih režima. Na žalost slavljenje boljševičkih simbola ima svoje (mnogobrojne) sljedbenike, što može imati dalekosežne posljedice i to na da kada slavimo simbol uspostave hrvatske države - Dan državnosti!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 17-06-2021, 21:39:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.