Guta nas, moj Gustl, i povijesna daljina i ova bolna blizina

Netko je ovu misao glasno izrekao neki dan. Strašna i opaka misao. Ako postane istinita. Danas je 2. svibnja 2021. godine i pretražujem sve moguće kanale na javnim medijima, ali nigdje ni traga nekoj komemoraciji posvećenoj ubijenima od srpske ruke prije 30 godina u Borovu selu. Časna sestra Ida bila mi je svjedok Borovo selokad smo o tome pisali u Hrvatskom slovu, bilo je i drugih svjedoka. Dopremili su ubijene i ranjene, a bolničko osoblje Vukovarske bolnice toliko se užasnulo nad raskomadanim tijelima da su plakali unatoč svome zvanju.

Nisam nikada mogla odgledati do kraja prizor koji su snimili kod prijenosa tijela iz kamiona u bolnicu. A najstrašnije je tek slijedilo: već su krvnici odaslali u svijet upravo te snimke kao „žrtve ustaša“, jednako kao i onoga dana kad je pao Vukovar 18. studenoga, a Goran Milić na TV pokazivao svijetu „ubijenu djecu od ustaške ruke“, koja su ležala pokrivena kraj bolnice.

Toliko nemoći i jada sabralo se u našoj bijednoj i uplašenoj duši, u gadljivoj „hrvatskoj šutnji“, da ove riječi ne dopiru daleko s ovoga ekrana, a može se dogoditi da te krvnik tuži za uvredu časti. Sada će dobivati četnici i potomci 3400 kuna za lov na glave Hrvata, a to je upravo moja mirovina nakon 40 godina rada. Bravo! Živjela većina u HS, živjeli drugovi i drugarice! Predlažem da se ove cifre isprave - trebalo bi dati dokazanim četnicima „po ubijenoj glavi“, da bude pravedno. Ovako - jednako će dobiti i onaj koji je ubio samo dva Hrvata, Šiptara, Mađara ili Čeha, kao i onaj koji je ubio trideset! Nepravda! Vapi! Pobunite se braćo, to je nepravedno! Niste vi bili neki tamo dobrice, zna se kako ste „umeli“ da baratate kamom i puščetinama! Slavne su vaše bitke!

Kažu mi da će na dan 8. svibnja biti neki protest branitelja na Trgu bana Jelačića. U jedanaest sati! Nismo dobili obavijest. To je onako, ispod stola, došlo do nas neznatnih i budalastih. Da možemo hodati još bi i došli, koliko smo ludi. Posljednji puta protestirali smo kad je Vučić (miloga li čovjeka) došao u Zagreb i kad su naši razvihorili srpsku zastavu na hotelu Dubrovnik. Kakvim pogledom smo gledali mi koji polako silazimo s pozornice života... Čak i Frankopaniživotinje imaju dostojanstvo i reagiraju kad ih se ponižava i tuče, izgladnjuje i zatvara, vara, kad osjete mržnju. Čak je i neandertalac turobno klipsao svijetom i mlatio toljagom, kako nas uvjeravaju evolucionisti, pa onda nakon nekog vremena sjeo i napisao rekvijem. Oprostite mi ove aluzije.

Onda se sjetim kako je prošao 30. travnja kad se napuniše 350 godišta od glavosjeka Zrinskih i Frankopana. Kažem u množini jer nisu pale samo dvije glave, nego cijele obitelji, o čemu smo opširno pisali. Opet se tražilica našla u zrakopraznom prostoru - nigdje ništa u domovini, samo Čakovec i to kao adligat u vijestima u trajanju od dvije minute. Za glavu Petrovu jedna, za Krstinu druga. Dosta je, jeftine su hrvatske glave. Sram nas bilo! Tobožnja hrvatska televizija ima u podrumu bar dva filma koja su u trajanju od 30 minuta mogla ispuniti dio toga dana: Katarina Zrinska i Beatrica Frankopan. To ja podsjećam na svoj mukotrpni rad davnih dana posvećen našim velikanima, velikašima i velikašicama, koji su naša baština. Mi smo se njih odrekli, i to sada kad imamo svoju državu koju nam ni austrijski ni mađarski nasilnici ne mogu oduzeti. Zašto? Zašto bestidna braćo?! Drago nam je da se u Čakovcu uredio muzej u dvorcu Zrinskih, iako ne znam kako su se marni kolege snašli da popune dvorane. Od Zrinskih nije ostalo ni jednoga gumba, a kamoli onoga što je vidio i opisao Evlija Ćelebija kad je bio u posjetu Petru, velikom mužu koji nije sagibao koljeno pred svijetom. Portreti Petra Zrinskog su u Ptuju, koji je sačuvao ostavštinu Herbersteina opljačkanu onomad od Zrinskih, i još diljem svijeta, u Mađarskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Austriji. Lijepe banice Katarine Zrinske nije sačuvan Matoš kućani jedan, sve je uništeno po nalogu cara, ali zato su sačuvana tri portreta Jelene Zrinske, koja nije imala nimalo manju ulogu u tzv. uroti i ratovala točno 40 godina. Naša Ivana Orleanska, s mačem u ruci. Eno ih u mojoj knjizi „Hrvatske heroine“. Tužna je slava naše povijesti, mrska je našim neprijateljima, gadi se našoj HRT.

Konačno gorko pitanje: je li moguće da će se prodavati na doboš Matoševa kuća? Čujem od obaviještenih da će se odustati od doboša jer su izbori, pa nije zgodno da se najslavniji hrvatski književnik ovako ponizi. Već je dogovoreno, kažu mi, da će Općina Tovarnik kupiti kuću i tamo smjestiti starački dom. Mora da u Općini imaju i da su pročitali sva Matoševa djela, bar ona objavljena u 6 svezaka u nakladi „Tiskare Rijeka“ 1990. Ima i drugih, ali i to bi bilo dovoljno da intelektualna elita shvati kako starački dom može biti bilo gdje, ali rodna Matoševa kuća ne može. Izostavio je dični Krleža Tovarnik iz Enciklopedije (1969.) jer puranbaron s Gvozda nije podnosio Matoša ni Ujevića. Ovi novi koji odlučuju o toj kući, ministrice i razni načelnici, pročelnici, predsjednici, akademici i ostali pustopašnici, sljedbenici su naprednjaka koji ne čitaju tu zastarjelu lektiru. Konačno, ni 1911. kad je sam Matoš priredio svoje pjesme i predao DHK da ga u svojoj biblioteci „Suvremeni hrvatski pisci“ tiska, nije dočekao da se to ostvari. Umro je 1914. prije Božića slušajući tišinu zimske noći u kojoj „željeznicu guta već daljina“.

Guta nas, moj Gustl, i povijesna daljina i ova bolna blizina, razjapile obje usta, a glasa nema. Sjedim i nadam se.

„Već je zorja, a ja ne mrem spati,
Po hiži me hinca mislih črni roj.“

S ljubavlju i sjećanjima

Nevenka Nekić

 

 

 

Pet, 14-05-2021, 13:27:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.