Tehnologija i budućnost

Odnedavno se naveliko, kao nikad prije, govori i piše o tehnologiji. To se radi u političkim, gospodarskim i sigurnosnim krugovima te jednako u znanstvenim, akademskim i obrazovnim krugovima. Govori se više nego prije i o „ulaganju u ljude“, iako manje nego o tehnologiji. Kako to, da odjednom sve bruji od govora o tehnologiji i o znanju ljudi?

Tomu su tri ključna razloga: globalizacija naše vrste Homo sapiens; zaostajanje Zapada u stupnju društvenog razvitka i gospodarskog rasta za starim narodima Istoka: Rusima, Kinezima, Japancima. Indijcima i Korejcima; te silno pogoršanje klime, koja će atmosferu Zemlje napraviti neprikladnom za trajanje naše namnožene vrste.

Prvo, globalizacija je stijesnila narode na plohi Zemlje. U globaliziranom svijetu nema više tuđega: svaka čestica zemljopisnog prostora je životni prostor jednog naroda. U globaliziranoj vrsti ne može biti gospodstva jednih naroda nad drugima pa nitko ne može živjeti od rente, zvala se ona imperijalizam, kolonijalizam, vladavina kapitala, medijski monopol, velika prednost u znanosti i tehnologiji jednih zemalja pred drugaima ili opća zaostalost dalekih naroda.

U znamenitom govoru u ožujku 1931. godine, u jeku Velike depresije, najavljujući žestoku industrijalizaciju svoje zemlje, sovjetski vođa Staljin je rekao: “Posustati u razvitku značilo bi zaostajati. Zaostali bivaju tučeni. Mi ne želimo biti tučeni. Povijest stare Rusije obilježilo je uz ostalo to, što je ona bila neprestance mlaćena zbog njezine zaostalosti. . . . Svi su je mlatili zbog njezine vojne zaostalosti, zbog kulturne zaostalosti, zbog zaostalosti države, zbog industrijske zaostalosti, zbog poljoprivredne zaostalosti. Mnogi su je tukli, jer im se to isplatilo, a mogli su to činiti nekažnjeno. ... Zaostali smo za naprednim zemljama pedeset do sto godina. Tu provaliju valja zatrpati u deset godina. Ili ćemo to napraviti ili ćemo biti smrvljeni.”

U govoru Dumi u ožujku 2018. godine ruski predsjednik Putin je rekao: „Brzina tehnološkog napretka naglo se povećava. Nakupljanje tehnologije teče dramatično brzo. Tko se uspije zadržati na tehnološkom valu jurnut će TrumpAmerika je u Bijelu kuću dovela Donalda Trumpa, ne bi li zaustavio američko propadanje. Michael Moore, redatelj dokumentarnih filmova Farenheit 9/11 i Farenheit 11/9, pojavu Trumpa u američkoj politici nazvao je „Molotovljevim koktelom“. Očito je, da slobodan privatni kapital, koji je dosad ravnao razvitkom tehnologije, treba ukrotiti tako, što će države životnih zajednica preuzeti nadzor nad razvitkom tehnologije. Potreba ujednačenog razvitka tehnologije za globaliziranu vrstu, koja sad traje uz poremećenu klimu, tražit će pojačanu ulogu države u gospodarstvu.naprijed. Tko ne uspije potonut će i utopiti se u tom valu. Tehnološko zaostajanje i tehnološka ovisnost očitovat će se u smanjenju zaštite Rusije i njezine gospodarske učinkovitosti te konačno u gubitku suverenosti.“

Tehnologija mora biti pod nadzorom životnih zajednica

Stiješnjena globalizirana vrsta ne može opstati, ako se u njoj zadrži dosadašnji prostorno neujednačen razvitak. Vrsta će se sama izjesti u političkim sukobima i građanskim ratovima unutar država, u nesnosnim seobama pučanstva bez integracije u novim prebivalištima, u odavanju mladih ljudi teškim društvenim porocima i kriminalu te u životu pripadnika naše vrste pod stresom u kaotičnom svijetu kapitala i tržišta. Stres uništava i dušu čovjeka i još više njegovo tijelo. Za sređivanje odnosa u vrsti nije potrebno samo uspostaviti jedan sustav uvjerenja za vrstu. Potrebno je imati tehnologiju, koja će dati posao svim ljudima željnih rada. Za ostvarenje te svrhe tehnologija mora biti pod nadzorom životnih zajednica, a ne kapitala.

Drugo, dosad je Zapad nametao stupanj tehnološkog razvitka u svijetu i to prema potrebama kapitala i kapitalizma. Međutim, upravo podređenosti životnih dobrobiti naroda probitcima kapitala dovela je i do vidljivog propadanja čak i SAD. Vladavina kapitala i kapitalizam iznevjerili su i Zapad, koji je nastojao nametnuti kapitalizam svim životnim zajednicama. Amerika je u Bijelu kuću dovela Donalda Trumpa, ne bi li zaustavio američko propadanje. Michael Moore, redatelj dokumentarnih filmova Farenheit 9/11 i Farenheit 11/9, pojavu Trumpa u američkoj politici nazvao je „Molotovljevim koktelom“. Očito je, da slobodan privatni kapital, koji je dosad ravnao razvitkom tehnologije, treba ukrotiti tako, što će države životnih zajednica preuzeti nadzor nad razvitkom tehnologije. Potreba ujednačenog razvitka tehnologije za globaliziranu vrstu, koja sad traje uz poremećenu klimu, tražit će pojačanu ulogu države u gospodarstvu.

Prva briga - povećanje društvenog bogatstva

Treće, vidljivo pogoršanje atmosfere Zemlje, koje se zasad očituje u otapanju ledenjaka, povećanju vlage u zraku i u krajnjim vremenskim pojavama diljem svijeta, nameće uporabu održljivih izvora energije, novu mjeru i nov način uporabe energije te promjenu načina života pripadnika naše vrste. Vrsta se mora okaniti potrošaštva, na koje ljude navode kapital, tržište i mediji. Međutim, kako bi se ta nužna i presudna promjena mogla provesti, potrebno je trajno razvijati novu tehnologiju i usavršavati tehnologiju, koja se sad javlja.

Govor o tehnologiji ne odnosi se samo na proizvodne postupke, nego još više na nove materijale, koji će omogućiti: (1) isplatljivu uporabu održljivih izvora energije; (2) ozbiljno smanjenje industrijske proizvodnje, kojom se oslobađa CO2; (3) pretvaranje pustinja u zelene površine; (4) nov način prehrane ljudi; (5) nov i djelotvoran način zaštite ljudi, imovine, prostora, poslovnih postupaka; (6) nadzor nad politikom i medijima; i (7) stjecanje pravog GlobalizacijaGlobalizacija naše vrste gurnula je cijeli svijet u političku, gospodarski, sigurnosnu i kulturnu tranziciju. Narodi se bude od hipnoze kapitala, tržišta i liberalizma, okupljaju se i mobiliziraju za budućnost. U pitanju je opstanak vrste i života kakav sad vlada Zemljom, Došlo je do previranja i u politici europskih naroda, koje su kapital i tržište posebno sputali nakaznom i u svijetu jedincatom Europskom unijom. Međutim, hrvatska politika čuva probitke privatnoga europskog i svjetskog kapitala i ne brine se za budućnost naroda i očuvanje hrvatskog povijesnog prostora.usmjerenog stručnog znanja te cjelovitog i skladnog znanja o čovjeku i o životu. Tehnologija dvadeset prvog stoljeća to može napraviti, a tehnologija dvadesetog stoljeća ozbiljno upropaštava vrstu i Zemlju.

Međutim, osim nove tehnologije vrsti je potrebno i znanje, koje omogućuje uporabu novih postupaka i novih materijala. Tehnologija i znanje čine društveno bogatstvo. Za mir među životnim zajednicama i unutar njih te za jačanje suverenosti, zaštite i napretka naroda potrebno je, da svi životni prostori i sve povijesne životne zajednice imaju primjereno društveno bogatstvo. Stoga prva briga svakog naroda – America First! – treba biti povećanje društvenog bogatstva. Ne privatnoga, nego društvenog bogatstva. Društveno bogatstvo je jamac budućnosti naroda.

„Brendiranje“ zaostalosti

Globalizacija naše vrste gurnula je cijeli svijet u političku, gospodarski, sigurnosnu i kulturnu tranziciju. Narodi se bude od hipnoze kapitala, tržišta i liberalizma, okupljaju se i mobiliziraju za budućnost. U pitanju je opstanak vrste i života kakav sad vlada Zemljom, Došlo je do previranja i u politici europskih naroda, koje su kapital i tržište posebno sputali nakaznom i u svijetu jedincatom Europskom unijom. Međutim, hrvatska politika čuva probitke privatnoga europskog i svjetskog kapitala i ne brine se za budućnost naroda i očuvanje hrvatskog povijesnog prostora.

Nedavno je objavio, da je Hrvatska po brizi za budućnost i po usmjerenosti na nju na 133. mjestu među 140 zemalja, za koje je pokazatelj objavljen. Po ocjeni Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum – Davos) Hrvatska je po konkurentnosti svojeg gospodarstva – koja se po novomu ne temelji na „stvaranju uvjeta za ulaganje kapitala (jadnih“) tuđih korporacija, nego na vrijednosti društvenog bogatstva – na 68. mjestu. Umjesto da nakuplja tehnologiju i skuplja znanje za pravljenje traženih proizvoda i usluga, Hrvatska se bavi „brendiranjem“ hrvatske zaostalosti i zatiranjem narodne, referendumske demokracije, koja bi mogla preporoditi hrvatsku politiku.

mr. sc. Zdravko Mršić