Otvoreno pismo američkom veleposlaniku u RH Jamese B. Foleyu

Pula, 5. ožujka 2012.

Poštovani gospodine Foley!

Dozvolite mi da se osvrnem na Vaš javni istup od 1. ožujka 2012. godine kada ste govorili o investicijskoj klimi u Republici Hrvatskoj. U Vašem izlaganju na skupu organiziranom od Investici-jskog foruma Vi ste s pravom iznijeli činjenice kako su za zainteresirane američke investitore najveći problemi na koje, među ostalim, nailaze u Hrvatskoj oni foley milanovicadministrativne prirode, zatim nefleksibilno radno zakonodavstvo, česte promjene uvjeta poslovanja i nestabilnost poslovne klime. Naravno, Vi ovdje nastupate kao diplomatski predstavnik Vaše države, zastupate i artikulirate interese onih pojedinaca, grupa i grupacija koje se žele poslovno aktivirati u Hrvatskoj, a za koje iz njihovog kuta gledanja ovdje kod nas postoje određene smetnje na koje oni ne nailaze u svom poslovanju kod kuće, u SAD-u ili drugim stabilnijim tržišnim gospodarstvima i zemljama s dužom demokratskom tradicijom. Ne želeći ulaziti preduboko u povijesne analize razloga zbog čega je to tako svejedno ću biti slobodan iznijeti Vam nekoliko, po mojem mišljenju, ključnih momenata koji leže u izravnom kauzalnom odnosu sa stvarnošću kakva je danas u našoj zemlji, a što ste s pravom nazvali, pozivajući se pri tom i na identično mišljenje većine Vaših kolega diplomata u Zagrebu : „aktivno neprijateljskom ulagačkom klimom!"

Tranzicjia u Hrvatskoj: Komunistički tehnokrati postali menadžeri

Hrvatska posljednjih dvadesetak godina prolazi jedan specifičan tranzicijski put iz sustava u kojem je institut odgovornosti u gospodarstvu, baš kao i u mnogim drugim važnim ali ne (prividno) vitalnim segmentima, bio, najblaže rečeno, deficitaran jugapojam. Bivša država, odnosno represivni režim koji je u njoj vladao, jedino su na području državne sigurnosti, nadzora ljudi i prostora, funk-cionirali na principu odgovornosti za (ne) učinjeno iz razloga jer im je temeljni zadatak bio čuvanje teritorijalnog integriteta države, a on je smatran jedinim, presudno važnim ili vitalnim područjem, u kojem ne smije biti improvizacije i „samoupravljanja". Dakako i to se postupno urušavalo posljednjih dvadesetak godina postojanja te umjetne tvorevine iz razloga što takav režim nije bio sposoban osigurati koliko toliko održive ekonomske temelje neophodne za stabilnost i opstanak jedne takve konstrukcije. Naglasak na prividno, a ne substancijalno vitalnom zato jer su vanjsko - politički ra-zlozi bili ključni za održavanje tog umjetnog konstrukta, dakle represija je jedino zbog toga imala apsolutni prioritet i dominantnu ulogu, a ne gospodarstvo u kojem je zbog toga vladala improvizacija, kaos, nepotizam, korupcija, voluntarizam i slično.

Drugim riječima - onaj tko nije dovodio u pitanje opstanak Jugoslavije mogao je doslovce raditi što god je htio bez ikakvih Birokrati of jučerToj zadaći oni ni po čemu nisu dorasli i zbog toga je u Hrvatskoj tako kako jest pa i u pogledu ulaganja. Oni naime, ne žele nikakvu kvalitetnu konkurenciju koja bi im mogla ugroziti stečene pozicije. Zbog toga je Hrvatska danas atraktivna isključivo za špekulativni kapital i perače novca koji su pod nadzorom, u sprezi i funkciji vladajućih odnosaposljedica za sebe i svoju obitelj. Takvim nenormalnim i neprirodnim odnosima kupovao se društveni mir. U takvim okolnostima i s takvim mentalnim sklopom razmišljanja naša je država dočekala osamostaljenje i s time povezan oslobodilački rat. Pomirba predsjednika Tuđmana bila je kratkoročno dobra i bez alternative, jer u protivnom ne bismo mogli dobiti rat i osloboditi naš teritorij. Dugoročno je međutim pomirba značila cementiranje odnosa snaga u hrvatskom društvu iz birokratbivšeg režima s time što su tadašnje tzv. tehnokratske snage preuzele (zadržale) sve relevantne pozicije u financijskom i gospodarskom sektoru, medijima, a slijedom toga i u politici. One tzv. birokratske (državni aparat i pravosuđe, kao presudno važno) „pomirile" su se sa tehnokratima (danas kapitalistima) te se stavile njima na raspolaganje i u funkciju zaštite njihovih novostečenih pozicija i interesa. Kako taj sloj nije promjenom sustava promijenio razmišljanje i (neodgovorno) ponašanje njima su ovi (mentalno isti) birokrati dobro došli da im osiguraju i učvrste društvenu poziciju u državi, zapravo apsolutnu moć - monopol odlučivanja u ime nacije. Toj zadaći oni ni po čemu nisu dorasli i zbog toga je u Hrvatskoj tako kako jest pa i u pogledu ulaganja. Oni naime, ne žele nikakvu kvalitetnu konkurenciju koja bi im mogla ugroziti stečene pozicije. Zbog toga je Hrvatska danas atraktivna isključivo za špekulativni kapital i perače novca koji su pod nadzorom, u sprezi i funkciji vladajućih odnosa.

Državni i pravni sustav čine ljudi iz komunizma, koji rade kao u komunizmu, a Zapad ih podržava

No, da su „oni" (vladajući) tamo gdje jesu postoji i nekakva objektivna odgovornost koju moramo podijeliti i sa prijateljskim SAD-om, iako je dominantna, odlučujuća i presudna uloga Velike Britanije i to već gotovo punih 100 godina, jer nisu „oni" i njihovi predstavnici u politici sam(o) od naroda izabrani. 

Ako pod pojmom pravne države podrazumijevamo predvidivost, sigurnost, pouzdanost, egzaktnost, a upravo je to ono najvažnije što spominjete kao manjkavo u Hrvatskoj za seriozne strane investitore, onda Hrvatska (još uvijek) nije pravna dolaridržava. Pravna sigurnost jest pravna država. A da ona nije uspostavljena na nužnoj razini ne treba nikoga čuditi kada u pravosuđu dominiraju kadrovi iz bivšeg totalitarnog sustava koji nisu bili neovisni od volje politike i režima tada pa ne mogu biti neovisni ni danas. Kod nas se samo promijenila vanjska forma, a ljudi i njihovi međusobni odnosi ostali su gotovo u potpunosti isti. Nije dovoljno jugo - komunističke suce pozvati u SAD i tamo ih nekoliko mjeseci podučavati o funkcioniranju pravosuđa u demokratski ustrojenim zemljama te ih potom kao „preodgojene" vratiti natrag na njihova stara radna mjesta. Ne, to nije nikako dostatno. Njima se konačno, nakon više od dvadeset godina građanske demokracije u Hrvatskoj, treba zahvaliti na obavljanju te prevažne dužnosti i poslati ih u mirovinu.

Hrvatskoj trebaju mladi neopterećeni djelitelji pravde koji nisu dio represivne mreže starog sustava. Je li normalno da u našoj zemlji još uvijek sude suci koji su rođeni još dalekih 30-ih godina prošlog stoljeća? Pogledajte si samo sastav Vrhovnog suda RH i vidjet ćete kako tamo radi više od 40-ak sudaca koji su sucima postali još u bivšoj državi!? Samo je jedan postao sucem u posljednjih 20-ak godina!? To je već stvar principa, bez obzira što je ovaj ili onaj pojedinac možda u redu, sustav nije još uvijek ustrojen kako treba. A Vašu državu, kao i EU to očito ne smeta. Dobro, ako vas (Zapad) ne smeta onda se ne smijete žaliti što kod nas nije zaživjela pravna država. A ona ne može zaživjeti samo segmentarno, onako kako bi vama odgovaralo, u ovom kontekstu o kojemu je ovdje riječ dakle, samo na području pravne sigurnosti investitora izvana. To jednostavno nije moguće jer dok god mi u Hrvatskoj nismo pravno ravnopravni i jednako zaštićeni pred Zakonom, ne mogu slijedom toga biti ni strani investitori. Zar ne?

Odgovornost SAD i Zapada

Ekonomski, ali i pravni i politički, odnosi ne mogu funkcionirati ako se bilo koji subjektivni faktor nametne iznad objektivnogOdgovornost SADŠto očekivati u zemlji u kojoj uz medijsko logički postoji i ono (vladajuće) političko jednoumlje!? Što očekivati od „kapitalista" koji su u većini prijevarom došli do svojeg bogatstva? Što očekivati u zemlji u kojoj se financiraju sa više od milijarde kuna kojekakve udruge koje mrze državu u kojoj djeluju, a koje su još k tome logistički i (dodatno) materijalno potpomagane od svijeta u kojem Vaša zemlja drži primat u politici? Dakle u velikoj mjeri ovisi o politici Vaše zemlje kada će se uvjeti poslovanja, a i svi drugi važni uvjeti za normalan, pravno siguran i dostojanstven život nas koji ovdje živimo, promijeniti! ljudskog i društvenog ponašanja. U socijalnom tržišnom gospodarstvu objektivna odgovornost predstavlja automatski nadzor tih odnosa zapravo ona je jamstvo njihove uspješnosti. A nepostojanje objektivne odgovornosti i u politici se podudara saeu usa razinom nepostojanja demokracije u odnosnom društvu.

Da zaključim - sve dotle dok mi ne dostignemo nužnu razinu demokratskih odnosa u društvu, sve dotle dok konsenzusom svih relevantnih političkih snaga ne definiramo nedodirljive nacionalne interese (gospodarski pojas, zemlja, voda, energetika...), sve dotle dok ne zaživi pravna država Vaši će poslovni ljudi imati probleme o kojima s pravom govorite. Isto tako dok god Vi podržavate one snage u hrvatskom društvu koje zapravo imaju zadaću da Hrvatsku odvedu u dužničko ropstvo, obezvrijede sve naše prirodne potencijale i jeftino ih onda iz „nužde" rasprodaju neće biti moguće udovoljiti željama investitora iz Vaše zemlje da imaju podnošljive uvjete za gospodarenje. Priupitajte se zbog čega u Hrvatskoj ne posluju Hrvati iz višemilijunske dijaspore već samo špekulanti poput Štroka i Končara ? Jedini seriozni investitori koji su uspjeli o(p)stati u ovakvim katastrofalnim uvjetima su Lukšići, milijarderi iz Čilea ali i oni s puno muke i jedino u turizmu. Svi drugi Hrvati iz svijeta su onemogućeni u normalnom investiranju ili opljačkani i iznova otjerani iz vlastite Domovine! Što očekivati u zemlji u kojoj uz medijsko logički postoji i ono (vladajuće) političko jednoumlje!? Što očekivati od „kapitalista" koji su u većini prijevarom došli do svojeg bogatstva? Što očekivati u zemlji u kojoj se financiraju sa više od milijarde kuna kojekakve udruge koje mrze državu u kojoj djeluju, a koje su još k tome logistički i (dodatno) materijalno potpomagane od svijeta u kojem Vaša zemlja drži primat u politici? Dakle u velikoj mjeri ovisi o politici Vaše zemlje kada će se uvjeti poslovanja, a i svi drugi važni uvjeti za normalan, pravno siguran i dostojanstven život nas koji ovdje živimo, promijeniti!

Primite izraze mojeg dubokog poštovanja

Ninoslav Mogorović
Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva "Krasna zemljo", Pula

 

Na znanje:

Veleposlanicima Mađarske, SR Njemačke, R. Austrije i R. Francuske

Uto, 21-05-2024, 20:47:18

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.