Jugofilne podvala zaljubljenika u Beograd Ive Josipovića

[dropGRGN[/dropGRG]ije prošlo dugo vremena otkako smo se, barem na verbalnoj razini, riješili većeg dijela regionalne, tj. neojugoslavenske politike. Poraz ove političke opcije na prethodnim izborima nije međutim spriječio njezine aktiviste da nam ovih dana, isti politički paket DiplomacijaDiplomatskim bi kanalima trebalo obrazložiti razloge hrvatskog protivljenja dijelovima srbijanskih zakona koji univerzalnu jurisdikciju protežu i na pitanja proistekla iz srbijanske agresije na Hrvatsku. Iz tih bi objašnjenja trebalo biti razvidno da se Hrvatska ne protivi univerzalnom načelu pravednosti i progonu zločina, nego da rezerve ima samo prema tomu da zemlja agresor, koja je počinila ogromnu većinu svih zločina u Domovinskom ratu vođenom na hrvatskom teritoriju, ima ikakva prava u procesuiranju ratnih zločina eventualno počinjenih s hrvatske strane.ponovno ponude kao spasonosno rješenje "naših problema", koje u vezi sa shvaćanjem univerzalne jurisdikcije imamo sa Srbijom. Promicatelj ovakvih ideja i nepopravljivi zaljubljenik u Beograd Ivo josipović, ne želi shvatiti da Hrvatska ne bi imala nijedan problem sa Srbijom, samo kad bi se glede srbijanskih optužnica protiv hrvatskih branitelja stvari postavile jasno, a svi značajniji politički čimbenici u zemlji nastupili jedinstveno.

Diplomatskim bi kanalima trebalo obrazložiti razloge hrvatskog protivljenja dijelovima srbijanskih zakona koji univerzalnu jurisdikciju protežu i na pitanja proistekla iz srbijanske agresije na Hrvatsku. Iz tih bi objašnjenja trebalo biti razvidno da se Hrvatska ne protivi univerzalnom načelu pravednosti i progonu zločina, nego da rezerve ima samo prema tomu da zemlja agresor, koja je počinila ogromnu većinu svih zločina u Domovinskom ratu vođenom na hrvatskom teritoriju, ima ikakva prava u procesuiranju ratnih zločina eventualno počinjenih s hrvatske strane. Pri tomu bi se moglo navesti mnoštvo povijesnih paralela, pa bi se predstavnicima zemalja pobjednica Drugog svjetskog rata problem mogao predočiti pitanjem, što misle kako bi osjećali njihovi narodi da su u desetljećima nakon rata, njemački sudovi progonili savezničke vojnike za nedvojbene zločine koje su ovi počinili na njemačkom tlu? Ili još bolje, za zločine koje su npr. francuski vojnici počinili nad njemačkim zarobljenicima izvan Njemačke, npr. u Francuskoj?

Hrvatska stajališta prema tomu niti su nelogična, niti su presedan. Potom bi, uz čvrst hrvatski konsenzus, ovakva stajališta trebalo ustrajno iznositi na svim politički bitnim mjestima i tada Hrvatska ne bi imala nikakav problem sa Srbijom. Naprotiv, jedini problem imala bi zemlja kandidatkinja Srbija sa zemljom članicom EU-a Hrvatskom.

Hrvatska u neojugoslavenskom mlinu

No, tu počinju naše nevolje, jer u Hrvatskoj takvog konsenzusa nema, naprotiv. Bivša je vlast, formalno se zalažući za progon zločinaca, mir i dobrosusjedstvo, a u stvari želeći nametnuti vlastitu sliku "mračnih devedesetih" i moralno neprihvatljivog Domovinskog rata, stalno "poravnavala" ratne krivice u regiji. Masku s ovih "pravedničkih" zahtjeva, nepovratno je međutim skinuo slučaj Perković, u kojem se tadašnja politička garnitura, štiteći svog političkog ubojicu, pokazala u drukčijem, potpuno suprotnom svjetlu.

Istu dvoličnu politiku predstavnici te vlasti uporno provode i danas, pokazujući pri tomu začudno suglasje s agresivnim tezama srpske politike. Ovih je dana srbijanski ministar Dačić Hrvatsku optužio za stvaranje histerije prema Srbima, a istim je terminom ("histerija" uz srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji), u svom pismu Predsjednici u kojem se zalaže za prihvaćanje optužnica iz Beograda, stanje u Hrvatskoj opisao i Josipović. Riječ je, nedvojbeno, o odavna poznatom žalu za raspadom Jugoslavije kao zajedničkoj polaznoj interpretacijskoj točci, koja velikosrbe i Jugoslavene dovodi do vrlo sličnih zaključaka o aktualnim političkim prijeporima.

Josipovićevo vječito vraćanje istom

S obzirom na predstojeće izbore, Josipović je odlučio reaktualizirati svoje "spasonosno" rješenje koje je ZadovoljstvoNjihovo se bezgranično zadovoljstvo sastoji u nadi da će otvaranje sudskih procesa dodatno ocrniti hrvatski obrambeni rat, te da će se čitavu Hrvatsku još jednom natjerati na selektivno suočavanje samo s vlastitim i ponovno prenapuhanim zlodjelima.Večernjak sažeo u naslov "Branitelje štiti samo sporazum sa Srbijom". Nejasno je međutim, kako branitelje može štititi sporazum koji je bivši hrvatski predsjednik dogovorio s bivšim srbijanskim predsjednikom Tadićem, a po kojemu je hrvatsko pravosuđedužno, bez mogućnosti preispitivanja i odbacivanja, preuzeti optužnice srbijanskih sudova protiv hrvatskih branitelja?! Jedina "zaštita" sastojala bi se u tomu da bi im, prema u Srbiji prikupljenim i znatnim dijelom montiranim dokazima, sudili domaći sudovi, što baš i nije utjehani za koga osim za josipovićevce i slične.

Njihovo se bezgranično zadovoljstvo sastoji u nadi da će otvaranje sudskih procesa dodatno ocrniti hrvatski obrambeni rat, te da će se čitavu Hrvatsku još jednom natjerati na selektivno suočavanje samo s vlastitim i ponovno prenapuhanim zlodjelima. To bi trebalo otvoriti bolje mogućnosti njihovoj politici "povratka u bolju jugoslavensku budućnost", koja se predstavlja kao regionalno-multietnička i mirotvorna suprotnost profašističkom hrvatskom nacionalizmu. Ostaje samo vidjeti kakav će uspjeh na izborima postići širitelji ovih, u proteklih sedamdesetak godina hrvatske povijesti, već puno puta viđenih jugofilnih podvala.

Egon Kraljević