Pupovčeve 'Novosti' i dalje 'ruše' hrvatska svetišta

U 'samostalnom' srpskom tjedniku Novosti, 'nesamostalno' ovisnom o dotacijama hrvatskog Ministarstva kulture, Nikola Bajto žestoko se obrušio na Katoličku crkvu zbog izgradnje novog sjedišta HBK. Jer, kaže umni Bajto, s tim novcem moglo se 'brat-bratu' izgraditi barem 5.000 stanova, dakako, za nedužne i 'raseljene' Srbe koji u tuđini teško pate za svojom hrvatskom 'Otadžbinom'.

Bajto bi morao znati da su njegovi 'pajdaši' domaći četnici, uz svekoliku pripomoć JNA soldateske tijekom agresije na Hrvatsku do temelja uništili puno više od tog broja - 217.000 stambenih jedinica, a to je tada bilo čak 14,9 posto ukupnog stambenog fonda Hrvatske.

Četnicima je tijekom rata najmilije bilo rušenje upravo katoličkih objekata, radilo se to o skromnim seoskim kapelicama ili granatiranju velebnih katedrala poput one svetog Jakova u Šibeniku, katedrala u Đakovu i Osijeku.

Ili, primjerice, katoličkih crkava u Okučanima i Voćinu - sravnjenih sa zemljom i prenamijenjenih za parkirališta četničkih vozila. Sve u svemu četnici su 'uspjeli' uništiti više od tisuću sakralnih objekata diljem Hrvatske, a pritom i otuđiti veliki dio vrijedne crkvene imovine, od zlatnih kaleža do umjetničkih slika.

Upravo je jedan od razloga izgradnje sjedišta HBK u Zagrebu i taj kako bi se sačuvala sva dokumentacija o srbo-četničkom divljanju na prostoru Hrvatske tijekom Domovinskog rata, i kako bi se uredno zapisale sve štete koje su barbari s Istoka učinili po svetištima u našoj Domovini; da hrvatska pokoljenja koja odrastaju to nikad ne zaborave!

Zahtjev Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke za pokretanjem istrage vezano uz razaranja

U ožujku 2007. Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) poslala je zahtjev Državnom odvjetništvu Mladena Bajića te Vladi i Hrvatskom saboru za pokretanje istrage te procesuiranje odgovornih osoba za razaranje mnogobrojnih crkava, kao hrvatske povijesne i kulturne baštine spomeničke vrijednosti.

„Samo u Zagrebačkoj nadbiskupiji razorene su 22 župne crkve, a 30 je oštećeno. Potpuno su uništena i tri samostana, a 10-tak ih je oštećeno.

Sa zemljom je sravnjeno i 15 župnih ureda, a oko 50 ih je oštećeno, za što nitko nije odgovarao", navodi se u priopćenju UBIUDR-a, te ističe da su ukupno na teritoriju Hrvatske tijekom Domovinskog rata 1082 sakralna objekta porušena ili oštećena.

Udruga branitelja iz koprivničke Podravke ocjenjuje da hrvatski narod „takav kulturocid nije doživio od Turaka, Mongola, Tatara i svih drugih agresora na Hrvatsku".

Usporedba

Hram svetog Save u Beogradu jedna od najvećih je pravoslavnih crkava u upotrebi u svijetu. On se nalazi u istočnom dijelu Svetosavskog trga, u beogradskoj općini Vračar. Podignut je na mjestu na kojem je Sinan paša godine 1595. spalio mošti svetog Save, osnivača Srpske pravoslavne crkve. Izgradnja je financirana isključivo(?) dobrovoljnim doprinosima. Hram je izgrađen u srpsko - bizantskom stilu, sa četiri zvonika visoka 44 metra. Visina vrha kupole iznosi 70 m, dok je glavni zlatni križ visok još 12 metara, što vrhu hrama daje ukupnu visini od 82 m, a nadmorsku od 134 m (64 iznad rijeke Save).

Hram zauzima površinu od 3.500 četvornih metara u prizemlju, uz dodatnih 1.500 metara na tri galerije na prvom nivou. Postoji još i galerija od 120 m na drugom nivou, na kojem se nalazi i vanjski vidikovac koji se prostire oko cijele kupole. Hram je širok 91 m u smjeru istok - zapad i 81 m u smjeru sjever - jug.

Kupole imaju 18 pozlaćenih križeva u tri veličine. Zvonici posjeduju 49 zvona. U hram može stati 10 800 vjernika, a u zapadnu zborsku galeriju 800 pjevača. Ispod je riznica i kripta svetog Save i grobna crkva svetog kneza Lazara. To iznosi 1.800 četvornih metara. Hram je obložen bijelim mramorom i granitom.

Predstoji 'živopisanje', a u glavnoj kupoli se dovršava i ogroman mozaik Krista Pantokratora.

Dana 30. travnja 1985. patrijarh German je 'osvetio' hram a 20. svibnja iste godine 20 je vladika i mnogobrojno svećenstvo služilo liturgiju u kojoj je sudjelovalo 20 000 vjernika unutar i još 80 000 van zidina. Dana 12. kolovoza iste godine podignuti su 40 metara visoki zidovi. Izgrađena je i središnja kupola od 4 000 tona, pokrivač sačinjen od bakrenog lima, veliki križ od 12 m, težak četiri tone. Sve to je bilo dovršeno 26. lipnja 1989.g. za vrijeme 'diktature' Slobodana Miloševića a godine 2004. izgrađeni su eksterijeri, zvona, prozori i fasada.

Potrošeno je sigurno nekoliko puta više novca nego što košta sjedište HBK, dakle, moglo se je izgraditi sigurno nekoliko desetaka tisuća stanova za 'raseljene' Srbe 'izbegle' iz Hrvatske. Bilo bi jako zgodno da jednu detaljnu analizu glede ove jedinstvene raskoši sastavi upravo protukatolički analitičar Nikola Bajto iz Pupovčevih 'Novosti'.

Damir Kalafatić

VEZANO

Primjer u Hrvatskoj do sada nezabilježenoga prostakluka i primitivizma