«Crveni topuzi» iz Topuskog

 

Andrija HebrangAko naziv ZAVNOH-a figurativno označava zemaljsko vijeće, nameće se pitanje postoji li onda i nekakvo vijeće vanzemaljaca? Hvalospjevi njihovom utemeljenju hrvatske države koje smo čuli na ovogodišnjem prigodnom zasjedanju 'crvenih topuza' u Topuskom zvuče upravo vanzemaljski-nestvarno, lažno, licemjerno. Iako su na ovogodišnjoj «topuzkoj fešti» nazočila i tri još živuća i još uvijek važeća 'narodna heroja' iz komunističke ere(Komar, Baltić i Bulat), čudno da se nitko se od nazočnih delegata nije ni potrudio sjetiti se….prvog potpredsjednika ZAVNOH-a Andrije Hebranga, starijeg. Sramota! Njegovoj su obitelji nakon Andrijinog smaknuća, 1949.g.(?), drugovi 'antifašisti' čak i prezime promijenili, po beogradskim knjigama u Markovac, s ciljem….da se zatre svaki trag zločina 'crvenih topuza', ili, kako to štovani Akademik Mirko Vidović za njih preciznije kaže: 'crvenih fašista'.

Pa, mogao je barem aktualni predsjednik hrvatskog parlamenta proisteklog, eto, iz «topuzkog ZAVNOH-a», Luka Bebić zatražiti od prisutnih delegata barem minutu šutnje u znak pijeteta prema svom dalekom ali časnom predšasniku ….ako i ne s političkim naglaskom onda barem zbog minimuma ljudskog štovanja. Ni govora, pa, Andrija Hebrang je upravo od takvih, komunističkih antifašista bio proglašen ustašom, tj. Hrvatom, opasnim neprijateljem Brozovoga FNRJ-ota. Pa treba navesti neke povijesne činjenice, da se drugovi ZAVNOH-ovci podsjete na koji su to način oni utemeljivali hrvatsku državu ubijajući upravo one hrvatske prvake koji su se takvu 'opaku zamisao' usudili i izreći, na nju i pomisliti: Na zasjedanjima ZAVNOH-a, 1944.g., u Otočcu, Plaškom i Topuskom Andrija Hebrang začetnik je i organizator priključenja Istre, Rijeke, Zadra i otoka Hrvatskoj, stvaranju Federalne Države Hrvatske, pokrenuo je osnivanje autonomne Telegrafske agencije Hrvatske, u to je vrijeme uveden vjeronauk kao izborni predmet(vrlo kratke trajnosti), a u radu ZAVNOH-a sudjelovali su i članovi HSS-a te Srpski klub vijećnika.

Zbog naglašenih težnji za ostvarivanjem hrvatske nacionalne ideje-«Hrvatska ima pravo da sama upravlja sobom, da ima svoj Sabor kao vrhovni zakonodavni organ i nositelj suvereniteta, i svoju narodnu vladu»-Andrija je već u listopadu 1944.g. smijenjen s mjesta generalnog tajnika CK KPH i imenovan je povjerenikom trgovine i industrije NKOJ-a (Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije) a u prosincu je imenovan predsjednikom Privrednoga savjeta NKOJ-a…. U travnju 1946.g. na prijedlog odanih Brozovih doušnika, velikih 'antifašista' poput Milovana Đilasa-kasnijeg disidenta i Edvarda Kardelja, Andrija Hebrang je isključen iz Politbiroa CK KPJ zbog sukoba oko, samo za naivce, pogrješne koncepcije gospodarskoga razvoja. U lipnju iste godine smijenjen je s dužnosti ministra industrije i predsjednika Privrednoga savjeta Rodio mu se sin Andrija. Ali i dalje slijedi neviđeni progon, «korak po korak», i konačno:

Od 3. ožujka 1948.g. UDBA je počela prisluškivati Andrijine telefonske razgovore a u travnju on je stavljen u kućni pritvor. S dužnosti ministra lake industrije smijenjen je 5. svibnja. Na partijsko saslušanje, negdje na nepoznato mjesto na Fruškoj gori, Andriju je iz kućnoga pritvora (u tadašnjoj Rumunjskoj ulici br. 56), 7. svibnja 1948. u 6 sati, odveo osobno general Ivan Gošnjak u pratnji dvaju osoba nepoznatih imena. Partijska komisija zaključila je da je Andrija surađivao s ustašama, da je vodio šovinističku politiku u odnosu na Srbe... i niz drugih 'antifašističkih' izmišljotina. Za istražitelja je postavljen udbaš Milorad Milatović, poslije (Hebrangova ubojstva!?) unaprijeđen u generala. Za trajanja istrage Andrija je terećen kao ustaški špijun zbog prokazivanja zagrebačkih komunističkih ilegalaca u ustaškome zatvoru, a kao sovjetski agent zbog odavanja državnih tajni Sovjetima i podrške rezoluciji IB-a; boljševička Sodoma i Gomora. Uhićen je i odveden u beogradski zatvor Glavnjaču. Javni tužitelj FNRJ Josif Malović 27. listopada izdao je rješenje o pokretanju istrage s istražnim zatvorom zbog kaznenog djela 'protiv naroda i Brozove države-Jugoslavije'. Ta istraga službeno nikada nije završena. U 'knjigu dežurstva kod Hebranga' arhiviranu u Dosjeu Hebrang 10. lipnja 1949.g., dežurni oficir u Glavnjači, zloglasnom Udbinom zatvoru, zapisao je: «0-3 h: Sremac (Andrija) bio na saslušanju do 1 h, poslije odveden izvan zgrade, drugi su svi spavali.

...18-21h: Sremac se nije vratio!?» I narednih dana lipnja ponavljana je ta bizarna bilješka….Andrija nikako da se vrati!? Istražitelj Milorad Milatović i drugovi stražari složiše ipak zapisnik o smrti, precizno na dan 11. lipnja 1949. u ranim jutarnjim satima 'po predmetu smrti uhapšenika Andrije Hebranga iz Beograda' u kome «antifašistički pošteno» zaključiše da je uhapšenik Hebrang izvršio samoubojstvo, vješanjem o niskopodni radijator u tamničkoj ćeliji….ali, tijela mu ne nađoše, do dana današnjega. Ubojstvo Andrije Hebranga simbol je progona svih nacionalno opredijeljenih Hrvata koji su željeli hrvatsku samostalnost a nastavili su se dugo, dugo nakon drugog svjetskog rata, udbaški okrutno i bez ikakvog suđenja, navest ću samo neka: Masovno gušenje MASPOKA neviđenom komunističkom represijom nakon 'hrvatskog proljeća', ubojstvo-višekratnim trovanjem Branka Jelića 1972.g., a nakon «demokratskog Ustava '74.» slijedilo je i ubojstvo Bruna Bušića u Parizu, pa 1983.g. Stjepana Đurekovića-ubijenog hicima u glavu pa raskomadanog sjekirom, u Njemačkoj, i njegova sina Damira, lovačkom puškom u Kanadi 1987g., itd., itd… Sava nije potekla uzvodno ali ni Hrvatska nije dobila svoj Sabor, Ustav i državnost sve do konačne pobjede nad 'crvenim fašistima' u našem Domovinskom ratu.

Luka BebićI još nešto o predsjedniku hrvatskog Sabora, Luki Bebiću glede njegova euforičnog govora u Topuskom: «Odluke koje je ZAVNOH tada(1944.g.) donio imale su velik i dalekosežan značaj za hrvatski narod i njegovu državnost jer su one postale ustavno-pravni temelj suvremenoj hrvatskoj državi, a ZAVNOH prethodnik modernog hrvatskog parlamenta», teatralno će drug Luka na «topuzkom zasjedanju» ove godine. Istaknuo je još i to da je «slobodarski, demokratski i državotvorni duh našeg naroda(kojeg to naroda, Luka?), potreba da slobodno odlučuje o svojoj nacionalnoj i političkoj sadašnjosti i budućnosti iskazivana tijekom duge i teške nacionalne povijesti». A evo kako je aktualni predsjednik hrvatskog Sabora, doduše prije 28 godina, rješavao pitanje slobode, demokracije i državotvornosti svog hrvatskog naroda, čestitajući Neretljanima Božić, 24. prosinca 1971.g…. Potrebito je, citiram: «brže, energičnije i efikasnije poduzimanje svih mjera koje zakon predviđa protiv nacionalizma i šovinizma i drugih neprijateljskih djelatnosti»; dodao bih: i sve to u cilju represivnog gušenja hrvatske ideje i očuvanja vrijednih stečevina ZAVNOH-a, tog 'licemjernog temelja' hrvatske državnosti. I za kraj:

Pa, mogao je barem prisutni «narodni heroj» Rade Bulat, živući sudionik davnih, krvavih događanja iz 'velike bitke' kod Stepinčeva Krašića ispričati nešto o tome kako su duboko iskopani temelji hrvatske države….duboki i mračni poput poznate jame Jazovka nedaleko Sošica u koju su pobacani ne samo teško ranjeni(više od 200!), ustaše i domobrani 1943.g., nego i bolesnici i ranjenici iz zagrebačkih bolnica nakon 'oslobođenja' Zagreba 8. svibnja 1945.g..

Post scriptum:

Udruga «Hrvatski domobran» je 8. svibnja 1998. godine podnijela kaznenu prijavu protiv 'narodnih heroja' Rade Bulata, Marka Belinića(po Mesiću odlikovanog 2003.g.!), Milana Žeželja te Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin-Bulat zbog ratnog zločina u Krašiću. Do procesa nikad nije došlo, niti će ikada doći…cijeli predmet već 11 godina leži u DORH-ovoj ladici, kod bivšeg komunističkog tužitelja a danas glavnog državnog odvjetnika, Mladena Bajića. Štitio je njih neprikosnoveni imunitet «jugoslavenskih narodnih heroja», a našeg Radu štiti, valjda još i danas, za razliku od Branimira Glavaša …imunitet «delegata ZAVNOH-a!» Odličje narodnog heroja mu ne može ukinuti ni naš 'Precednik', on to radi jedino kad su u pitanju heroji-branitelji iz našeg Domovinskog rata, koji su jedini i zaslužni za utemeljenje hrvatske države. A evo kako se je Rade Bulat hvalio 'herojskim djelom' nakon bitke kod Stepinčeva Krašića: «Snijeg oko Krašića u promjeru od 2 km bio je sav crn od ustaških leševa».

U izvještaju upućenom CK KPH, jedan drugi 'narodni heroj', Lutvo Ahmetović teško tereti upravo Radu Bulata što je dopustio da njegov zamjenik Milan Žeželj (kasnije i general, također 'narodni heroj', 18 godina Titov ađutant….još i 'švaler' Jovanke Broz) na trgu usred Sošica javno zakolje desetoricu zarobljenika…. General Milan Žeželj se kasnije hvalio da je pokolj izvršio istom četničkom kamom s kojom je poklao stanovnike istrijebljenog hrvatskog sela Boričevac (čisto hrvatsko selo kod Donjeg Lapca spaljeno do temelja od Žeželjevih, «partizanskih četnika», 1941.g.!). Rade Bulat naveo je precizno da je u pokolju u Sošicama smaknuto 226 zarobljenika, čime su se ukupni hrvatski gubitci popeli na 720 mrtvih.

Uoči masakra, a nakon bitke, zarobljenici nisu bili ni identificirani, ni popisani, niti su im uzete vojne iskaznice, već su iz stroja na trgu u središtu Sošica izdvajani nasumično prema osobnom nahođenju partizanskih glavešina. Tobožnji 'narodni sud', čijom su navodnom grupnom smrtnom presudom partizanski izvori kasnije pravdali zvjerstva počinjena u Sošicama, uopće nije zasjedao, niti je utvrdio osobnu krivicu bilo kojeg od zarobljenika. Zasjedanje bilo kakvog suda definitivno poriče i sam Rade Bulat navodeći kako su zarobljenici «na sveopći zahtjev naroda suđeni javno(aklamacijom?), te kao koljači i palikuće pravedno likvidirani», ili, polumrtvi bačeni u jamu zvanu Jazovka….koja je 'otkrivena' tek 1990.g.

(Izvori: 'Slobodna Dalmacija', 'Hrvatski domobran', zapis: 'Kronologija života i nestanka Andrije Hebranga')

Priredio i dopunio: Damir Kalafatić

{mxc}

Sri, 6-11-2024, 02:18:55

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.