Djed-mraz Erhard Busek dijeli 'yugo-pakete'
Slovenska vlada svom silom želi dokazati Europi da je zbog navodnog hrvatskog 'prejudiciranja granice' privremeno blokirala pristupne pregovore EU s Hrvatskom. Istovremeno slovenski su mediji pokrenuli orkestriranu antihrvatsku kampanju u kojoj se tvrdi da je Hrvatska 'problematična država', koja ima granične sporove sa svim susjednim državama osim s Mađarskom. Unatoč neriješenom graničnom pitanju upravo s Hrvatskom, unatoč višegodišnjim hrvatskim pozivima bez odgovora za neutralnu Međunarodnu arbitražu, Slovenija je primljena u EU a taj problem ne samo da je ostao neriješen on je danas i napuhan, do 'pucanja'. Stoga sasvim cinično zvuči napis iz ljubljanskog 'Dela' kako je Slovenska blokada, ni manje ni više nego, dobra pouka za Srbiju, jer bi ju Hrvatska na jednako bezobrazan i bahat način mogla blokirati u pristupnom procesu kao što to Slovenija, bez ikakve sumnje zlonamjerno i ničim utemeljeno čini prema Hrvatskoj.
Tko to prejudicira granice, tko to poseže za tuđim?
Glede prejudiciranja granica evidentno je da su Slovenci na tom 'poslu' bili prvi jer su tijekom 'operetnog oslobodilačkog rata' 1991. g. jednog maglovitog jutra, a bez ikakvog dogovora sa svojim 'dobrim susjedima', jednostavno okupirali hrvatski teritorij-vlasnički i katastarski-zauzevši onu malu vojarnu na svetoj Geri koju je i sam bivši slovenski predsjednik Milan Kučan naznačio kao nesporan hrvatski teritorij. Uz Šarengradsku Adu na Dunavu, i danas okupiranu od srbijanske soldateske, sv. Gera je valjda još jedini okupirani teritorij u demokratskoj EU!?
Pored navedenog, Slovenija već duže vremena ne samo da prejudicira nego i putem svog Parlamenta, protupravno svojata cijelu Savudrijsku valu/Piranski zaljev, što 'crno na bijelo' stoji napisano u Ruplovoj 'Bijeloj knjizi'. Dakle, razgraničenje u tom zaljevu više se ne temelji niti na pravcu naknadno izgrađenog propusnog kanala sv. Odorika izgrađenog u prvom redu radi zaštite upravo slovenskog teritorija od poplava i normalnog rada slovenskih solana i tvornica ribljih konzervi…s desne obale rijeke Dragonje, davno utvrđene republičko/državne granice. Treba li ovome dodati da je zračna luka Portorož izgrađena na hrvatskom tlu kao i kuća kontroverznog Joške Jorasa u Plovaniji, općina Buje?
Slovenci danas prejudiciraju cijelu valu svojim posjedom
Evo što o tomu piše vjerodostojni svjedok tadašnjih događanja, g. Stjepan Blažić u 'Vjesniku' 22. prosinca ove godine:
«Kopanje kanala sv. Odorika bilo je u nadležnosti Povjereništva za poljoprivredu kotara Kopar, a nadzirala ga je državna (jugoslavenska!) planska komisija. Kako su radovi odmicali, pojavile su se i polemike zbog granica, te je u mjesecu lipnju 1950. godine, do mojeg pretpostavljenog povjerenika Janeza Kosmine došao kotarski povjerenik (N.N.) za poljoprivredu kotara Kopar. U mojoj nazočnosti postavio je pitanje:
'Gdje će biti granica s Hrvatskom kada kanal bude prekopan'?
Gospodin Kosmina mu je jasno odgovorio:
'Tamo gdje je i sada i to nije nikakav problem, jer je granica utvrđena na rijeci Dragonji'. I dodao je da je to pitanje bilo razmatrano na sastanku Predsjedništva s povjerenicima Istarskog okružnog narodnog odbora i da je donesena odluka da granica ostaje na rijeci Dragonji.»
Granica na Muri
Schengenska granica ne bi trebala biti bodljikava, kao što je bila granica za vrijeme Trećeg Reicha. Ona bi nas trebala disciplinirati i jamčiti nama, Hrvatima, određenu sigurnost. Kamo sreće da ta granica disciplinira i slovenske političare koji se svojim bezobraznim ucjenama i prejudiciranom teritorijalnom grabežljivošću razbacuju daleko od nje.
«Očekivali smo da će Slovenija provoditi i zastupati opće interese i politiku EU, a vidimo da zastupa jedino i isključivo svoje sebično-nacionalne interese, uglavnom na štetu svojih 'dobrih susjeda' Hrvata. S velikom zabrinutošću pratimo ovih dana tvrdoglavost slovenskih političara, koji ustraju na blokadi otvaranja određenih poglavlja za ulazak Hrvatske u EU. Otvoreno ucjenjuju Hrvatsku da se odrekne argumenata na temelju kojih bi se Slovenija morala odreći određenih pograničnih teritorija, što je prigrabila još u režimima Austro-Ugarske države, a osobito u režimima bivše Jugoslavije», izjavio je ovih dana humski načelnik Božidar Brezinščak Bagola za njemački Frankfurter Rundschau. I nastavio: «Općina Hum na Sutli tako je početkom 20. stoljeća pri gradnji željezničke pruge Celje-Rogatec-Krapina i premještanja korita rijeke Sutle izgubila znatan dio plodnih parcela koje još katastarski pripadaju Hrvatskoj.»
«U bivšoj Jugoslaviji, 60-ih godina prošloga stoljeća, Slovenija je na granici u Harinoj Zlaki iskoristila i prenijela na svoju stranu izvor tople vode te sagradila Atomske toplice-Podčetrtek. Slovenska politika jednostavno je pretopila Hrvate u Slovence. Njihova nacionalna zatvorenost očituje se i u tome da je samo prije desetak godina u susjednoj općini Rogatec živjelo više od 50 posto Hrvata, a nakon najnovijeg popisa nema ih ni deset posto», zaključuje Božidar Brezinščak Bagola za Frankfurter Rundschau.
Evo, kako problematičnu Sloveniju vide njihovi sjeverni susjedi, Austrijanci. «Europska unija je, primivši Sloveniju, u svoje gnijezdo očito položila kukavičje jaje», piše ugledni austrijski list Wiener Zeitung. Europski čelnici su od Slovenije trebali tražiti jamstvo da ne će Hrvatskoj blokirati pregovore prije nego što su je primili kao članicu (W.Z., 23.prosinca)».
Erhard Busek, slovenski lobista
I na kraju evo nam Erharda Buseka, očito slovenskog lobiste, pa pročitajmo njegov 'coup de grace': «Zemlje (tog prokletog, nap. a.) zapadnog Balkana u Europsku uniju bi mogle ući u paketu. To bi mogla biti jedna od posljedica slovenske blokade hrvatskih pregovora (koje li samo logike, nap. a.)». Inače, Erhard Busek je trenutno savjetnik Vlade Češke za jugoistočnu Europu, dok ta zemlja bude predsjedala EU-om.
U intervjuu bečkom dnevniku 'Der Standard' Busek je iznio svoje poglede na proširenje EU-a na jugoistok Europe istaknuvši pritom kako će 'novo-komponovani' zapadni Balkan biti težište sljedećeg neformalnog sastanka europskih šefova diplomacije. Slovenska blokada ugrožava taj plan i ako se takva praksa nastavi ne ćemo nigdje stići (i zbog toga smo i mi, Hrvati, jednako krivi, nap. a.?).
«I u Europskoj komisiji se razmišlja o mogućim postupcima za sprečavanje da slovenski primjer postane česta pojava. Usprkos apsolutnoj većini 26 EU-zemalja, Slovenci blokiraju Hrvate, Hrvati blokiraju Srbe, i tako dalje, tu postoji jako duga lista», objasnio je bistroumni Erhard Busek, navodeći da bi, zbog toga, «prijam zemalja zapadnog Balkana mogao bi se obaviti u paketu», čoporativno; lijepo.
Istodobno je izrazio čuđenje imenovanjem bivšeg slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupla vanjskopolitičkim savjetnikom - letećim veleposlanikom - predsjednika slovenske vlade Boruta Pahora. No, to nas nije nimalo iznenadilo. Mi, Hrvati, možemo biti u neku ruku i sretni što nas je Slovenija 'bona fide' blokirala u pregovorima, jer, što bi tek bilo da su Slovenci raspisali referendum o pitanju našeg pristupa EU, kako to bahato kaže naš 'dobri prijatelj', premijer Borut Pahor.
Bezgranični slovenski bezobrazluk
Ma, padne mi nešto na pamet, ili, postoji li uopće granica bezgraničnog slovenskog bezobrazluka: Admiral Wilhelm von Tegetthoff, najmlađi od svih austrijskih admirala, rođen u danas slovenskom Mariboru (tada austrijskom, pa njemačkom Marburgu!), postao je zapovjednikom flote s 39 godina. Svojim borbenim postrojem i načinom borbe potpuno je iznenadio talijanskog zapovjednika admirala Persana u bitci kod Jadranskog Gibraltara - otoka Visa, 1866. godine. Dakle, 'Mariborčanin' Tegetthoff je udarom kljuna austrijskog broda 'Ferdinand Max' potopio talijanski admiralski brod 'Re d'Italia' i time pobijedio talijansku flotu i spasio istočnu, hrvatsku Jadransku obalu od talijanske okupacije. Po slovenskoj političkoj logici mogao bi i otok Vis već sutra postati predmetom 'razgraničenja' s Hrvatskom.
Slovenska vanjska politika jasna je i laicima osim našim elitnim političarima. Slovenska koncepcija otimanja tuđega usporediva je s lopovom zatečenim u krađi koji se dere na sav glas: drž'te lopova! Nažalost, danas hrvatsku vanjsku politiku kroje dokoni euro-birokrati poput Olli Rhena, Hannesa Swobode i ovdje više puta spominjanog 'djeda-Mraza', Erharda Buseka. Zlo i naopako….
Kad bi mi sami sebe više poštovali i svijet bi nas više cijenio!
Damir Kalafatić
{mxc}