Unutar zidaDržava Palestina s punim suverenitetom, de iure još ne postoji, ali «Palestinska samouprava», s određenim državnim ovlastima na teritoriju Palestinskih autonomnih područja, prihvaćena je od strane pojedinih arapskih zemalja kao država. Ujedinjeni narodi kao i Zapadne zemlje prihvaćaju tu (kvazi-)državnu tvorevinu samo u ograničenom obliku a današnja hrvatska vanjska politika prema aktualnim događanjima na Bliskom Istoku ponaša se po onoj zagorskoj: ni vrit ni mimo. Naime, nama su i Židovi i Palestinci «naši dragi prijatelji» pa nije red da se, nedaj bože, osudom tih krvavih događanja nekome zamjerimo. «Mi smo samo jako zabrinuti za ono što se danas tamo dešava», rekao je tako nesvrstani  Stjepan Mesić.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mesić i ŠeksPredsjednik Republike, svojedobno po Šeksu nazvan «dvorska luda», odlikovao je potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, svojedobno od Mesića nazvanog «bijeli miš», najvišim državnim odlikovanjem-Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom. «Unatoč povremenim sinusoidama u našim uzajamnim odnosima, iznimna mi je čast primiti takvo priznanje od predsjednika Mesića, s kojim već pola stoljeća raznovrsnih političkih, ali i prijateljskih odnosa dijelim iste političke stavove», izvalio Šeks u znak duboke zahvalnosti! A da se radi o notornom političkom licemjerju dovoljno je prisjetiti se siječnja 2005. iz vremena neobično žestoke kampanje za izbor novog/starog predsjednika države: Najprije je tadašnji Predsjednik Sabora, današnji laureat Vladimir Šeks svog političkog protivnika, predsjedničkog kandidata Stipu Mesića verbalno uvrijedio rekavši da bi njegov izvještaj o proteklom petogodišnjem mandatu(od 2000.-te do 2005.-te) bio čisti bijeli papir, tabula rasa! Dana 11.siječnja 2005.g. u Jastrebarskom Mesić je uzvratio kako se nada da 'ćemo do kraja predizborne kampanje imati dovoljno vremena da se razluči što je bijeli papir, a što bijeli miš', te na kraju zaključio da 'nije neprilično da on kaže da netko ne razlikuje bijeli papir od bijelih miševa'. A taj «netko on» bio je upravo tadašnji Predsjednik hrvatskog Sabora, Vladimir Šeks a bijeli miš je Mesićeva lucidna metafora za navodnu Šeksovu sklonost čašici nedopuštenih alko-promila!(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Erhard BusekSlovenska vlada svom silom želi dokazati Europi da je zbog navodnog hrvatskog 'prejudiciranja granice' privremeno blokirala pristupne pregovore EU s Hrvatskom. Istovremeno slovenski su mediji pokrenuli orkestriranu antihrvatsku kampanju u kojoj se tvrdi da je Hrvatska 'problematična država', koja ima granične sporove sa svim susjednim državama osim s Mađarskom. Unatoč neriješenom graničnom pitanju upravo s Hrvatskom, unatoč višegodišnjim hrvatskim pozivima bez odgovora za neutralnu Međunarodnu arbitražu, Slovenija je primljena u EU a taj problem ne samo da je ostao neriješen on je danas i napuhan, do 'pucanja'. Stoga sasvim cinično zvuči napis iz ljubljanskog 'Dela' kako je Slovenska blokada, ni manje ni više nego, dobra pouka za Srbiju, jer bi ju Hrvatska na jednako bezobrazan i bahat način mogla blokirati u pristupnom procesu kao što to Slovenija, bez ikakve sumnje zlonamjerno i ničim utemeljeno čini prema Hrvatskoj.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mesić Na nedavno održanom Okruglom stolu «Antifašistička Hrvatska (1941.-1945.) u srednjoškolskim i osnovnoškolskim udžbenicima povijesti», održanom 18. prosinca (za vrijeme Adventa) u Zagrebu, u organizaciji Savjeta antifašista RH, glavni orator bio je naš «građanski kavopija». Bilo je to kao da je kralj Artur pozvao svoje stare vitezove za Okrugli stol da dignu svoj glas protiv učinjene im nepravde a da bi cijela ta farsa dobila na povijesnoj težini iznad stola bio je «obješen naš voljeni duh iz boce», maršal Tito. «Koliko je samo hrvatskih grkljana prerezano u ime crvene zvijezde na trorogoj kapi?», parafraziram Mesićevu izjavu vezanu uz njegov komentar o Thompsonovu «Za Dom spremni»! Međutim, naš Predsjednik, antifašist iznad svih antifašista, govori o jednom drugom 'duhu iz boce', pa, pažljivo poslušajmo o čemu je riječ: «Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća pustili smo duha iz boce smatrajući da će nekritički pristup ustaštvu i demoniziranje antifašizma biti najbolji način za homogeniziranje Hrvata u raskidu s Jugoslavijom. Ali povijesno nas iskustvo uči da nikada nikome nije uspjelo nijednoga od tako oslobođenih duhova vratiti u poslovičnu(?) bocu», rekao je Mesić. Da, da, glede duha ima Mesić pravo, pa, duh druga Tita, tog povijesno evidentiranog mega zločinca(među prvih deset), ali ne u ratu nego nakon rata, još uvijek nije spremljen u povijesnu, poslovičnu bocu, on još uvijek lebdi, makar i simbolično, na najljepšem trgu u Zagrebu, Kazališnom. (D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vesna PusićOvih predbožićnih dana hrvatski 'neovisni mediji', svake vrste, puni su stručnih komentara kako ekonomskih stručnjaka i kvazi-stručnjaka tako i političara ali i kripto-političara, a sve o tomu gdje, zašto i kako smo to mi, Hrvati, zapeli u našem trnovitom putu zvanom 'idemo dalje' u EU. Pa, tako u petak 'u mreži prvog' javila se svojim stručnim komentarom a tko drugi doli odgovorna predsjednica nacionalnog odbora za EU-suradnju, profesorica sociologije Vesna Pusić. Jednako kao što multi-stručnjak Damir Kajin danas optužuje Tuđmanovu politiku za konflikt koji danas imamo s našim 'dobrim susjedima' tako prva dama naše EU-politike na radiju kaže slijedeće: «A gdje bi mi danas bili da smo ostali kod parole svi smo mi Mirko Norac»; bila je to svakako opravdana politička žaoka uperena na aktualnog premijera-prevrtljivca Ivu Sanadera a u svezi onog čuvenog mitinga sa splitske rive i njegova euforičnog govora, 11. veljače 2001. g., pod geslom «ne damo mi naše generale u Haag!». A gdje smo mi to danas, gospođo Pusić?(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
IstraU Hrvatskoj imamo jednog svestranog stručnjaka, saborskog zastupnika Damira Kajina, čelnika IDS-a koji se u sve se razumije, pa tako i u terorizam. Nijedan teroristički akt u RH nije izvršen od strane hrvatskih domoljuba ili nacionalista, ali zato iza svih terorističkih napada u neovisnoj Hrvatskoj stajale su strane obavještajne službe ili njihovi domaći kvislinzi, od yugo-srbijanskog 'Labradora' do istarske JUTE, ITA-e (istarske terorističke akcije!) pa sve do britanskih MI-6; tko onda danas stoji iza bombaškog 'atentata' u Pazinu!? Istrijanska Al-Qai(n)da!? Sjetimo se: Šokantno miniranje 'Hrvatske ptice' u Božićnoj noći 1992. godine kod mosta preko Limske uvale, slijed je mračnih terorističkih radnji u Istri, od, primjerice ubojstva ministra turizma Marčela Popovića pa nadalje; tko je stajao iza toga? Pa, nisu to bile 'mračne sile' Tuđmanova HDZ-a s početka devedesetih kako to danas sugerira neuračunljivi Damir Kajin! S novinskih su napadačkih članaka, raznorodni neprijatelji mlade hrvatske države, od iredentista, secesionista, neo-fašista sve do kripto-antifašista prešli na ispisivanje uočljivih parola uz istarske ceste: Istra je Republika, Istra je Država, Istra je samostalna Pokrajina; sprejem su premazali i bijelu, kamenu 'Hrvatsku pticu' a na toj su skulpturi napisali: Srbija-Italija. «Miniran je bio šest metara visoki simbol istarske slobode, za koju su se istarski Hrvati stoljećima borili.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
GoldsteinGledajući  tv-Dossier Sutlić-Hloverkine dalekovidnice emitiran u petak navečer čovjek se mora upitati tko to tako nakaradno slaže tzv. televizijsku shemu, jer u istoj emisiji miješati heroje iz redova nacionalnih manjina koji su branili Vukovar s promocijom jedne povijesno ništavne knjige u najmanju ruku je bizarno(ili je možda namjerno!?). To tim više što ta knjiga upitnima postavlja upravo vrijednosti i karakter našeg Domovinskog rata i minorizira povijesne zasluge nesumnjivog tvorca ove države, prvog njenog predsjednika Franje Tuđmana! Dakle, gost 'Dossiera' odmah nakon dirljive priče heroja koji su branili Vukovar, bio je «hrvatski povjesničar» Ivo Goldstein, koji u emisiji nastupa sa svojom politikantski-povijesnom knjigom zvučnog naslova 'Hrvatska povijest XX. stoljeća 1918-2008,' (naklada 'Novi Liber'). Iako je naglasak trebao biti usmjeren na temu Drugi svjetski rat i za Ivu Goldsteina nezaobilaznu, genocidnu NDH-u, glavna tema je 'detuđmanizacija' očito u službi politike s najvišeg mjesta državne hijerarhije. Iako knjigu nisam, niti ću takvu kripto-tvorinu ikad pročitati,  tv-Dossier bio je sasvim dovoljan da bih shvatio kako je knjiga mogla imati i jedan prihvatljiviji naziv: Od Tuđmanove autokracije do Račan-Mesićeve demo(n)kracije!(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
Čet, 7-11-2024, 07:59:34

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.