TitoSlušajući neki dan - 'U mreži prvog' - bistroumnog hrvatskog povjesničara - politologa Tvrtka Jakovinu skoro pa su nam suze na oči došle. Podsjeti nas mlađahni Tvrtko na vremena druga Tita kad je taj najveći sin naših naroda i narodnosti stvarao čvrsti blok nesvrstanih kao protutežu svjetskim velesilama putujući svojim 'Galebom' - i po tri mjeseca 'u šubu' - oceanskim pučinama, a sve za dobrobit svojih voljenih mu, jugoslavenskih naroda. U stvari napravio on od zemlje običnu praonicu novca koji je šakom i kapom stizao s bogatog Zapada pa ga transferirao nesvrstanim-bez povratka. Održa' nam Tvrtko pravi 'čas yugo-historije'. A to nesvrstavanje je bilo začeto političkim paktom Tito-Naser-Nehru negdje sredinom pedesetih prošlog stoljeća i trajalo sve do konca sedamdesetih, u punom sjaju sve tamo do Fidel Castrove Havane, 1979. g., jer nas je već u veljači (službeno u svibnju!) 1980. g. zauvijek napustio utemeljitelj tog pokreta, drug Tito. Prisjetimo se i danas s nostalgijom kad smo od prijateljske i nesvrstane Indije, Indire Ghandi, dobili na poklon ona dva slona, muškića i družicu mu, Sonija i Lanku; taj par slonova i danas na Brijunima simbolički čuva stečevine slavne prošlosti Titove nesvrstane Jugoslavije i njenog ogromnog-slonovskog utjecaja na svjetska zbivanja.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
superhikObzirom na najavu sveopćeg kresanja između ostalog i naših penzionerskih 'crkavica' u cilju suzbijanja 'pandemije' zvane ekonomskom krizom, pripremili smo neke zabilješke sa sastanka naše Udruge umirovljenika zvane 'Švedski stol u podne'... Sigurni smo kako neće trebati dugo čekati kapitalne odluke nove Vlade: 'čvrsta ženska ruka' odmah je najavila što nas čeka i prije nego što se masa od milijun i pola naših umirovljenika polako vrati s ljetovanja; bit' će to već koncem srpnja, već sutra! Ipak, za početak. smanjuju se za deset posto, umjesto da se potpuno ukinu, protekcionističke povlaštene mirovine 'građana prvog reda' a takozvane menedžerske plaće u javnim službama(?) reduciraju se tek za pet(možda deset?) posto umjesto da se taj izmišljeni naziv ukine, a plaće svedu na iole razumnu mjeru plaća državnih službenika. Tako bi se recimo spriječila javna pljačka kakva je učinjena u vječnom gubitašu, HŽ-u, gdje su čak i 102 sindikalca(moguće su među njima i kočničari, skretničari, kondukteri….!?) dobila ne samo titulu nego i plaću menedžera.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
SanaderOvih dana dvije šokantne vijesti jednostavno plijene naše, ali i svjetske medije: senzacija zbog ničim obrazloženog, iznenadnog političkog suicida premijera RH i predsjednika HDZ-a što je skoro pa veća senzacija od iznenadne i neobjašnjive smrti kontroverznog pop-pjevača Michaela Jacksona! Navodno je Jacko ostavio velike dugove za sobom a naš 'primaš' je bio pametniji od njega, ostavio on daleko veće dugove, ali, svom dragom narodu. Zbunjeni hrvatski narod može samo nagađati razloge Sanaderove političke smrti jer ih može biti na desetke. I u ovom slučaju nužna je politička obdukcija kako bi se, jednako kao i kod Jackoa utvrdili točni razlozi 'smrti'. Gospodarstveno-ekonomska recesija, višestruko krpanje šupljeg državnog budžeta, očekivani podbačaj u ionako krhkom turizmu, enormno zaduženje 'države' u inozemstvu, mega-krediti lakomislenih građana uz nemoć premijera da obuzda rastuće kamate inozemnih bankarskih gulikoža, 'fašistoidni' Hebrangov puč u HDZ-u (po JL-analitičaru Miljenku Jergoviću), očito licemjerje Europe koja podgrijava provincijski nacionalizam naših 'dobrih susjeda' u blokadi EU-pregovora… itd.; što li je od svega ovoga glavni razlog Sanaderovu bježanju od odgovornosti? Ali, ne, ne, sve navedeno premijer jedne suverene države ne bi smio nabrojati kao razloge, to su standardni izazovi na koje on jednostavno nije umio odgovoriti pa je stoga i njegova ostavka u biti kukavičja kapitulacija… bijeg od teške stvarnosti.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Nenad StazićKad god na Sutlićevoj dalekovidnici spazim druga "Nešu" i čujem njegovo izlaganje, odmah se prisjetim onog mračnog vremena netom nakon 'oslobođenja', nemilosrdnih prijekih sudova i komunističke 'istine', jedine, prave i neprikosnovene. S jedne strane druga "Nešu" cijenim kao vrsnog komediografa, pa držim dobar dio njegovih retoričkih eskapada čistom satirom stečenom upravo u glumištu otkačenog 'Kerempuha'. Ali, s druge strane, za žuč koju svaki put potocima prolijeva za saborskom govornicom bezobzirno vrijeđajući i pljujući svoje političke protivnike, držim da je ipak imanentno naslijeđe takozvane demokracije po komunističkom modelu.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Aero vinjeteSlovenska novinsko-obavještajna agencija STA javila je još prošle subote da su dva hrvatska borbena zrakoplova, koja su bila u pratnji 'jednog stranog izaslanstva' (ni manje ni više nego kineskog predsjednika), namjerno 'prejudicirala' zračni prostor Slovenije; bilo je to točno 19. lipnja. Zbog toga je Slovenija uputila oštru prosvjednu notu hrvatskom veleposlaniku u Ljubljani, bolje kazati ultimativnu opomenu; ajme nama. Kako doznajemo iz naših pouzdanih izvora demokratski nastrojena Slovenija o tome će obavijestiti i budućeg 'predsjedatelja' EU-Švedsku kao i njenog ministra VP-a, poznatog yugo-fila Carla Bildta o još jednom u nizu čvrstih materijalnih dokaza kako Hrvatska 'jednostrano prejudicira' ne samo morske i kopnene nego čak i zračne granice. To bi dodatno moglo ugroziti naš ionako mukotrpni-jalovi pristup EU jer bi nam naši-po Mesiću i Sanaderu-'dobri susjedi' mogli blokirati otvaranje nekakvog «Poglavlja za zračni promet».(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
MesićDan državnosti u velikoj većini zemalja, ma kakvog ustroja bile, najveći je blagdan i bez sumnje najveći državni praznik. Je li tako bilo i u našoj lijepoj Domovini koja je upravo jučer s namirenih osamnaest godina, eto, i 'punoljetnom' postala? Pa, evo jednog pomalo bizarnog primjera glede (ne)štovanja tog blagdana: Imam stan u jednoj visokoj zgradi u našem 'malom mistu'-zgrada ima četiri ulaza, dva od njih imaju po osam katova, jedan ulaz ima šest a jedan deset katova, na svakom nivou-katu su po tri stana, sveukupno je to 96 stanova. Nevjerojatno, izbrojio sam ukupno, sramote li naše, tek tri hrvatska stijega na toj zgradurini: jedan je bio moj dvometarski, vihorio je ponosno na dugačkom drvenom dršku, a preostala dva bila su tek sramežljivo obješena na prozorima stanova. U devet sati na mjesnom groblju u nazočnosti lokalnih dužnosnika (iz raznih stranaka) i mjesnog župnika odana je dužna počast poginulim hrvatskim braniteljima iz našeg Domovinskog rata, a nakon toga u centru mjesta pred prelijepim Spomenikom domaćim, poginulim 'dečkima' župnik je izmolio 'Očenaš' i 'Pokoj im duši'.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
MesićDoduše, nisu to riječi koje je 'naš' Predsjednik doslovno izrekao pročitavši po savjetnicima dobro pripremljeni uradak na nedavnoj 'brezovačkoj fešti', ali, premda na francuskom jeziku, kratak su sublimat njegova izlaganja. Na spomen druga Tita i još jedan u nizu pokušaja verbalne amnestije tog poratnog zločinca, po Mesiću «najvećeg hrvatskog sina», razlijegao se i frenetičan aplauz koje stotine pokislih uzvanika i jednak broj AF-simpatizera od kojih je većina jedva čekala završetak teatra na otvorenom kako bi se prihvatila ozbiljnijeg posla: slasnog vojničkog graha s kobasicom.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Tadić i MesićNekada, davno u djetinjstvu, nekima je od nas zemljopis bio omiljeni predmet u školi, znali smo točno gdje su granice pojedinih država, znali smo jako dobro i značenje pojedinih zemljopisnih odnosno geopolitičkih toponima. Primjerice, učili smo sasvim uopćeno, kako geografska granica Balkana ide rijekom Kupom do njenog ušća u rijeku Savu, nastavlja se dalje tokom Save sve do njenog ušća u Dunav a desna pritoka Save, rijeka Drina je na neki način bila davna, i povijesna i geo-politička, granica 'Istočnog' i 'Zapadnog' carstva. Upravo na toj 'carskoj granici' lomili su se politički interesi uvjetno rečeno 'Istoka' i 'Zapada'. A na toj granici između Turske i Europe, ne zaboravimo, Hrvatska-kakva god da je bila, odigrala je svoju značajnu povijesnu ulogu zabilježenu kao: Croatia, Ante Muralis Christianitatem, odnosno Hrvatska je bila pravi zid kršćanstva Europe, štit civiliziranog svijeta pred najezdama osmanlijskih osvajača i njihovih istočnih trabanata. Sjetimo se sam Krbavske bitke, opsade Sigeta, bitke kod Siska, opsade Beča i mnogih drugih bitaka na kojima je proliveno toliko hrvatske krvi a sve u cilju kako bi stara dama Europa 'na miru spavala'. A danas nas je upravo ta licemjerna Europa iz svog 'jata' jednostavno izopćila sramno zaboravivši sve naše žrtve na 'oltaru' njene slobode. Od jučer nismo više Europa nego 'Balkan'. (D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
antifašizamZanimljivo je bilo vidjeti kako SDP-ov šef, Zoran Milanović teatralno predstavlja svoje pulene-kandidate za skorašnje upražnjeno mjesto 'starog' Predsjednika koji silom Ustava mora otići u 'političku mirovinu'. Hoće li to biti ravnopravna borba između vrsnog muzikologa i pravnika Ive Josipovića i uglednog ekonomiste Ljube Jurčića? u međuvremenu, 'stari' je Predsjednik-Mesić već prije nekoliko dana, govoreći o svom nasljedniku, dao prave smjernice (imperativno) prejudiciravši 'antifašizam' kao neizbježnu kvalifikaciju budućeg gazde na Pantovčaku. I gle čuda velikoga, prof. dr. sc. Ivo Josipović odmah otpoče s trkom za kandidaturu, i to na pravom mjestu kako bi se, valjda, čim više dodvorio 'starom' Predsjedniku: ispred Džamonjina spomenika antifašističkim borcima u Podgariću. Simptomatično, Josipović počinje s intenzivnom predsjedničkom promidžbom upravo uoči 22.lipnja, dana, kada je prije 68 godina Hitler ratnom operacijom 'Barbarossa' napao zemlju koja je bila ideološki uzor hrvatskim-jugoslavenskim komunistima - boljševički Sovjetski Savez.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
Ned, 15-09-2024, 02:08:23

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.