Pretvaraju nas u Titove pionire

JosipovićGledajte nas, slušajte nas, vjerujte nam i divite nam se, ne postavljajte pitanja, ne razmišljajte, jer sve radimo za dobrobit svih građana Hrvatske.

Predsjednik i premijerka

Predsjednik nas informira da je vidljivo koliko on i premijerka rade i putuju, on između Brijuna, Dubrovnika i Beograda, a ona s polaganjem kamena temeljca u društvu dječice i kako je teško pronaći termin za zajednički sastanak. Na pitanja novinara o aktualnim problemima predsjednik mudro odgovara kako on vjeruje u pravnu državu i da prepušta rješavanje svih problema pravnim institucijama. Izgleda da samo nema povjerenje u međunarodne sudove jer je prvi nakon bivšeg ministra Šimonovića predlagao da razmislimo o povlačenju tužbe protiv Srbije u Haagu, što će mu dogovaranje s Tadićem nakon presude Perišiću ipak biti malo teže.

Premijerka, puna energije, nas informira da će HDZ ući u povijest kao stranka koja je zatvorila sva poglavlja i omogućila ulazak Hrvatske u EU. Datum ulaska baš nije potvrđen, a i kancelarka Merkel je za vrijeme svoje posjete Zagrebu rekla da smo mnogo napravili ali da moramo i dalje raditi na reformama. Na kojima?

Hoće li HDZ ući u povijest i kao stranka koja je maksimalno zaštitila interese Hrvatske, pogotovo u zaštiti državnog teritorija?SastanakPredsjednik nas informira da je vidljivo koliko on i premijerka rade i putuju, on između Brijuna, Dubrovnika i Beograda, a ona s polaganjem kamena temeljca u društvu dječice i kako je teško pronaći termin za zajednički sastanak

EU kriteriji

Jadranka KosorU „Središtu" je 23.08. objavljen članak „Put do eura kao nacionalne valute", u kojem je navedeno da je svaka punopravna članica dužna ispunjavati kriterije kao: stabilnost cijena, održavanje proračunskog deficita i udio bruto duga države u zadanim okvirima i tijekom najmanje dvije godine, neprekidno, održavati stabilan tečaj u okviru ERM-2 tečajnog mehanizma. Sudjelovanje u Europskoj monetarnoj uniji čini treću fazu europske integracije.

Je li netko i hoće li netko ( možda Kukuriku ako dođe na vlast), objasniti građanima na koji način će se sve to ispuniti?

Nakon što država članica uđe u eurozonu, ne treba ispunjavati jasno određene uvjete kakvi su postavljeni u periodu koji je tome prethodio, što je dovelo do financijske i dužničke krize u nekim državama članicama (Grčka, Irska i druge).

EU kriterijiJe li netko i hoće li netko ( možda Kukuriku ako dođe na vlast), objasniti građanima na koji način će se sve to ispuniti?Kako može doći do takovih propusta u EU u kojoj vlada trust pametnih ekonomista i pravnika, prije svega iz velikih moćnih država EU, male se ionako ne pita, koji su nemarom ugrozili i još ugrožavaju eurozonu? Izgleda da su najpametniji u postavljanju zahtjeva Hrvatskoj.

Danas postoji 17 članica eurozone. Preostalih 10 članica još nije preuzelo euro, od kojih su Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska Ugovorom predvidjele ne preuzimanje eura, dok je u Švedskoj, nakon ispunjenja svih uvjeta, preuzimanje eura odbijeno referendumom.

Dakle neke države se mogu nekim posebnim ugovorima izdvojiti od ostalih. Je li se Hrvatska bilo kojim ugovorom zaštitila, n.pr. da slobodna prodaja nekretnina strancima uslijedi 5 godina nakon članstva ili da će se stambeno zbrinjavanje navodnih srpskih izbjeglica rješavati paralelno s gospodarskim oporavkom?

Sa zatvorene sjednice Vlade – Novosti – 2. 9. 2011.

Vlada hrHoće li nas i dalje obasipati tekstovima kao ovaj: „Izmijenjena je Uredba o Uredu za zakonodavstvo. Predmetnom Uredbom predlaže se sa Zakonom o procjeni učinaka propisa, te Prijedlog uredbe sadrži i normativna rješenja kojima se propisani djelokrug Ureda usklađuje sa stvarnim stanjem obavljanja poslova unutar ustrojenih Odjela Ureda, s obzirom na to da su se složenost poslova iz djelokruga Ureda, visok stupanj samostalnosti u obavljanju poslova i potreba za žurnim i pravovremenim izvršavanjem povjerenih zadaća, ukazali kao razlozi za promjenu organizacije rada unutar pojedinih ustrojstvenih jedinica Ureda (Znači li to nova zapošljavanja? Je li potrebno tako uvijeno izražavanje?)

Vlada je na sjednici prihvatila polugodišnje Izvješće o napretku i provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana za uspostavu sustava administriranja vlastitih sredstava Europske unije u RH-oj. (Koja su to vlastita sredstva EU u RH od 08. 2008. do 08.2011.? Navodi se samo Poglavlje 33.- Financijske i proračunske odredbe. To izvješće je i onako namijenjeno samo visoko obrazovanim sabornicima, koji su dobro upoznati sa svim zakonima,pravilnicima i ostalim.)

Zamjena stanovništva

Hoće li premijerka Kosor i vladajući političari ući u povijest kao političari kojima povijesna iskustva ne znače ništa. Obećavaju radna mjesta, nakon ulaska u EU, ne u Hrvatskoj već u starim članicama EU, dakle preporučuju ponovnu odselidbu Hrvata iz svoje teško stečene samostalne države, a omogućuju doselidbu građana s istoka, a poznato je kakova iskustva imamo s njima. Radi li se o poticanju odselidbe radi ponovne zamjene stanovništva?

euG. Josip Miljak je svoje pismo „Naivni apologet EU Gojko Borić i njegove zablude" objavljenom u HL 1.rujna 2011. završio s rečenicom : Sve što se o Srbima treba znati stane u jednu rečenicu koja glasi: „ Gdje su Srbi, tu mira nema niti će ga ikada biti". (Primjer BiH, Kosovo s balvanima u 21. stoljeću.)

ObećanjaHoće li premijerka Kosor i vladajući političari ući u povijest kao političari kojima povijesna iskustva ne znače ništa. Obećavaju radna mjesta, nakon ulaska u EU, ne u Hrvatskoj već u starim članicama EU, dakle preporučuju ponovnu odselidbu Hrvata iz svoje teško stečene samostalne države, a omogućuju doselidbu građana s istokaU knjizi „Demografske promjene obrovačkog kraja 1857 – 1991.(Hrvati od etnocida do genocida) Luke Klanca je navedeno kako je etnocid nad Hrvatima provodila i moćna srpska vlast općine Obrovac. 1971. je udio Hrvata u ukupnom broja stanovništva bio 38,5 %, a 1991. 32,5 %. 1990. je ukupan broj hrvatskih radnika u društvenom sektoru iznosio jedva 18 %. Prema stanju 31.12.1990. u Obrovcu i pripadajućim mjestima je društveni stan dobilo samo 46 hrvatskih radničkih obitelji, a u Domu zdravlja je od ukupno 54 zaposlenih radilo samo 7 Hrvata i to kao vozači, mehaničari i neka medicinska sestra. Knjiga je puna statističkih službenih podataka o kretanju stanovništva i gospodarskom razvoju ili stagnaciji u prošlih 150 godina.

U knjizi se naglašava strateška važnost zemljopisnog položaja Obrovca s naseljima i cijele Dalmatinske zagore i realna mogućnost gospodarskog razvoja tih krajeva na osnovi prirodnih resursa. Autor knjige se pita: „I napokon, kako danas, nakon progona Hrvata, obnoviti naselja i vratiti prognani hrvatski narod na ta područja, a potom revitalizirati naselja, zadržati stanovništvo i brojčano ga povećati?" Prošla su vremena davanja sredstava nerazvijenima, a to su bili krajevi s pretežito srpskim stanovništvom, a koja su završavala u privatnim džepovima.

Valjda je Vlada dala zahtjev parazitskoj Hrvatskoj gospodarskoj komori da izradi dugoročni gospodarski plan razvoja za te krajeve kao i za cijelu Dalmatinsku zagoru u koji bi se mogli uključiti građani i investitori. Pojedinačne inicijative su dobrodošle ali nedovoljne u razvoju uspješnog gospodarstva.

Mira Ivanišević

Uto, 30-11-2021, 19:42:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.