Agitpropovska promidžba za ulazak u EU

Bojim se da su kreatori 50 reklama dobro proučili njihovo djelovanje na prosječnog građanina Hrvatske, jer oni su vješti u obmanjivanju i propagandi, tome naučeni već u prošlom režimu. Jesmo li stvarno na toj umnoj razini ili nas sustavno vode k pasivnosti u razmišljanju? Nedostaje još samo kozaračko kolo ili ringa-ringa-raja. 

O čemu se priča

Mnoštvo je primjera da se kao veliko pregovaračko dostignuće smatra nešto što je postignuto izvan okvira pregovora i već je na snazi. Takav je slučaj, primjerice, s uporabom hrvatskog jezika kao međunarodno priznatog u EU. Koja država članica se morala dokazivati svojim književnim jezikom ili je bila prisiljavana na prihvaćanje n.pr. engleskog jezika u komunikaciji u EU? U 2008. godini je hrvatski jezik postao međunarodno priznat i uveden u ISO-standarde obvezne za cijeli svijet s oznakom hrv. Hrvatski jezikMoramo li biti sada zahvalni premijerki što će se eventualno na hrvatskom komunicirati u EU, a nije se založila da se bar na javnoj TV govori hrvatskim književnim jezikom, ili svim građanima i udrugama koje su se obraćale europskim institucijama i sprječavale i pomisao na srpsko/hrvatski jezikMoramo li biti sada zahvalni premijerki što će se eventualno na hrvatskom komunicirati u EU, a nije se založila da se bar na javnoj TV govori hrvatskim književnim jezikom, ili svim građanima i udrugama koje su se obraćale europskim institucijama i sprječavale i pomisao na srpsko/hrvatski jezik?

StudentiSlična je situacija i s mogućnosti studiranja hrvatskih studenata u EU .Svi će hrvatski studenti moći slobodno studirati na svim fakultetima EU, rekao je David Blunt veleposlanik Engleske (SD od 03.06.2011.) uz dodatak loše vijesti „da je studiranje – skupo“. Pa i sada mogu studirati naši studenti uz znanje jezika zemlje u kojoj žele studirati, razne stipendije, razmjene, pomoću bogatih roditelja ili uz rad i uz dobivanje dozvole boravka, koja se u tim slučajevima i dobije! Nitko ne govori kako će se ravnopravno upisivati naši kandidati ukoliko su kvote popunjene njihovim. Predstavnik MVPiEI-a izjavljuje da je preporuka studirati u inozemstvu, a po završetku se vratiti u Hrvatsku! Da ti pamet stane!

Kao veliki uspjeh reklamira se mogućnost da će naša djeca moći raditi u EU. Prema reklami naši ljudi će moći raditi u EU nakon 7 godina od pristupanja. To bi bilo najranije 2020., a u nekim državama niti tada.I,l što je u tome dobro? Hrvatska ima manjak stanovništva, pa i radne snage. Nisu li anketirani samo oni anketirani koji govore da su za EU, jer će njihova djeca moći raditi u EU, pri čemu  se uopće ne može čuti glas onih koji kažu da se nadaju obnovi gospodarstva, da im djeca rade u vlastitoj Domovini? Poznato je kako neke države rješavaju useljavanje radnika iz drugih članica EU. Može li netko objasniti što znači u Njemačkoj „job“ od 600 €, i koja prava ima kod te vrste zaposlenja radnik.

Da bi kosor vladalaSpremni smo potrošiti milijarde kuna za nabavu stanova u gradovima izvan područja državne skrbi za navodne srpske izbjeglice uz derogiranje hrvatskih zakona, a na zahtjev nekih EU komesara ili koalicijskog partnera bez kojeg Kosor ne može vladatiMožemo li vjerovati našim pregovaračima da su u pregovorima maksimalno zaštitili interese Hrvatske? Mislim da ne, jer Hrvatska do danas nije uspjela izvršiti primopredaju bar 10 diplomatskih objekata, koji su joj prema sukcesiji pripali, a većinu ima u posjedu Srbija. Ali zato smo spremni potrošiti milijarde kuna za nabavu stanova u gradovima izvan područja državne skrbi za navodne srpske izbjeglice uz derogiranje hrvatskih zakona, a na zahtjev nekih EU komesara ili koalicijskog partnera bez kojeg Kosor ne može vladati. Ta obveza se, prema izjavi gospođe Pusić, nalazi i u Poglavlju 23. temeljna prava. Postoji li obveza države da osigura svakom građaninu pravo na stan? Pogotovo što smo prema Ustavu socijalna država. Gdje je tu ravnopravnost Hrvats?

Kakav je tek "uspjeh" postignut pri zatvaranju 23. poglavlja! Često je završetak pregovora bio odgađan zbog tog poglavlja. Stalno smo bili ucjenjivani, i, očito, na te ucjene su hrvatski pregovarači pristajali. Zbog čega je sada naglo to poglavlje prihvaćeno ali uz „stalni nadzor“, za koji kažu da je uobičajan. Čak je ministar pravosuđa poručio braniteljima prema Večernjem listu od 1. veljače 2011. „Birajte, ili Purda ili blokada 23. poglavlja za EU“. Dok se je po Hrvatskoj slobodno šetao osuđeni zločinac i tko zna koliko ih je sličnih dobilo obnovu kuća i stanove. Tko je krojio razne sporazume sa susjedima, izgleda samo na štetu branitelja? Mi moramo agresorima radi pomirbe oprostiti. Je li Dragan Paravinja imao tu slobodu kretanja i varanja samo zbog toga jer je Srbin? A u njih nije dobro dirati zbog reakcija raznih udruga za ljudska prava, koalicije i EU. Kako djeluje sudstvo, pogotovo velikih članica EU na manje, dobro je opisano na ovom portalu u izvješću sa održane tribine HKV-A „Hrvatsko sudstvo i EU“.

Kome će biti bolje u EU?

Obmanjuju da ćemo nakon ulaska imati bolju zdravstvenu skrb i medicinske uređaje. Ne govore nam da sve reforme u zdravstvu koje provodi ministar zdravstva, sigurno u dobroj vjeri,sprovodi u prilagodbi s europskim. Medicinske uređaje smo mogli, možemo i sada i u buduće kupovati ako imamo sredstva i ako smo kreditno sposobni. EU nam ih ne će dati besplatno.euro

Ranije su se bolje liječili u zemlji ili inozemstvu od ostalih politički funkcioneri, a u buduće će se imućniji, kojih ima dovoljno, a na plaćama EU će ih biti još više. Ostali će se liječiti kao do sada, mislim ništa lošije nego u mnogim članicama EU, zahvaljujući prije svega našem dobrom medicinskom osoblju.

Strane investicijeDo sada su stranci postali vlasnici jedinih profitabilnih tvrtki, koje i u ovoj krizi još uvijek dobro prolaze (banke, osiguravajući zavodi, telekomunikacije proizvodnja lijekova itd.), a svejedno smanjuju u njima broj zaposlenika pa i na štetu korisnika njihovih uslugaGovore nam da svaka članica uređuje socijalnu politiku samostalno. Zbog čega EU uvjetuje davanje novih kredita Grčkoj s reduciranjem raznih socijalnih davanja?

Masovno će doći strani investitori! Koji i što će kupovati? Do sada su postali vlasnici jedinih profitabilnih tvrtki, koje i u ovoj krizi još uvijek dobro prolaze (banke, osiguravajući zavodi, telekomunikacije proizvodnja lijekova itd.), a svejedno smanjuju u njima broj zaposlenika pa i na štetu korisnika njihovih usluga. Rijetki strani investitori su uspjeli pokrenuti proizvodnju. Često su ju čak usporavali, primjer je Jadranska željezara. Uz malo pomoći i podrške mogu uspjeti i hrvatske tvrtke, Podravka, primjerice, uz cijeli lopovluk. Upravljači moraju biti znalci a ne po stranačkom ključu.

SD od 23.06.2011. objavljuje „pismo ribara“ upućeno Mariji Demanakis zaduženoj za ribarstvo pri EU i to nakon saznanja da će EU dati slovenskim ribarima 2 milijuna €, pošto ne mogu ribariti u teritorijalnim vodama Hrvatske i da će hrvatski ribari nakon što uđemo u EU tražiti od EU, Italije ili Slovenije odštetu od 300 milijuna € radi devastacije ribljeg fonda u gospodarskom pojasu RH. To je iluzija. Morali bi pokrenuti tužbu protiv našeg mjerodavnog ministarstva ili vlade koji su dozvolili takovo stanje i nisu proglasili gospodarski pojas. Nisu do sada zaštitili interes ribara, prirodno bogatstvo i jednu proizvodnu granu, a kako će to nakon ulaska u EU s 12 predstavnika u EP, činovnika sadašnjeg mentalnog sklopa. Sami smo krivi tj. naši anacionalni političari birani od naroda.

EU i HrvatskaU Večernjem listu od 15.06. objavljene su dobrobiti ulaska u EU. Visoka zaštita ljudskih prava, kupovina robe u EU bez plaćanja carine, slobodna promjena operatera uz zadržavanje istog broja, 9,6 milijuna € je osigurano u narednom desetljeću za razminiranje i vraćanja zemljišta poljoprivredi, ograničenje vremena za reklamne spotove na javnoj TV, pristup najvećem svjetskom uvozniku ribarskih proizvoda (kojih naših količina riba), bolje usluge u zračnom prometu (u usporedbi s talijanskim naše dosadašnje usluge su na zavidnoj visini), ulaskom u EU građani će imati priliku električnu energiju i plina dobiti po najnižim konkurentnim cijenama, članstvo će hrvatskim građanima omogućiti praćenje gdje se RH nalazi u odnosu na ostale, za svaki uloženi € u EU RH će moći koristiti oko 3 € itd. Osim ovog posljednjeg, u čiju se točnost ne bismo zakleli, sve navedeno je već ili napravljeno, ili je moglo odnosno moralo moralo biti napravljeno. Zlosutno zvuči "dobrobit" o uvozu iz EU bez carine. Neshvatljiv mi je i ovaj podatak: „Kreditne unije koje posluju na teritoriju Hrvatske, kao i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, trajno su izuzete od primjene propisa EU o kreditnim institucijama“.

ReferendumGrađani se ne bi smjeli izjašnjavati na referendumu prema stavu političkih stranaka, niti samo za ili ne u smislu kontre nekomu, već nakon što su upoznati sa svim što nas čeka, te da odluče prema svojim saznanjimaU prigodnim govorima naših najviših političkih vođa se navodilo da Hrvatska počiva na temeljima antifašizma, kod toga zaboravljaju 55 godina komunizma, i da smo se tako pridružili stavu članica EU koje ne priznaju kršćanske temelje.

Zbog čega se u promidžbi EU ne govori o sljedećem?

Obećali su, da će objaviti na portalima ministarstava cjelovite sadržaje svih potpisanih ugovora. Hvala im, navalite građani n.pr. Dicma i upoznajte se prije referenduma sa svim dobrobitima. Referendum se mora održati u roku od tri mjeseca nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju. A ja ih ipak molim da ukratko u nekim spotovima objasne slijedeće:

Što će biti ako rezultat arbitražnog postupka o granici sa Slovenijom ne zadovolji Hrvatsku ili Sloveniju, a on mora biti okončan prije srpnja 2013.?

Kako će se odraziti ova teška gospodarska kriza ako se ne popravi u idućih dvije godine?

Zbog čega žive radnici starih članica (i prije krize) lošije nakon uvođenja jedinstvene valute €?

Zbog čega su ogromne razlike u primanjima između radnika i raznih menadžera, čak u gubitničkim tvrtkama, tako velike? Je li to u skladu s deklaracijom „socijalne države“?

Jesu li stare članice prije svega u službi velikog, nemilosrdnog kapitala koji je preselio veliki broj proizvodnih pogona na istok u nove članice ili u Aziju, a nije se potrudio s malo ulaganja racionalizirati proizvodnju u vlastitoj zemlji? Iskorištavaju li radnike tih zemalja, jer ih eu shoppingmanje ili minimalno plaćaju? Koja je to liberalizacija tržišta i u čiju korist?

Je li osiromašeni radnik u mnogim članicama EU primoran kupovati bofl jeftinu robu za koju naknadno sazna da posjeduje otrovne boje?

Zbog čega je uspješna kancelarka Merkel izgubila na lokalnim izborima u pokrajinama s tradicionalnim biračima njezine stranke, premda nije dozvolila slom u mnogim industrijskim granama?

Koja posebna ljudska prava imaju n.pr. Hrvati ili Turci u Njemačkoj?

Kako su riješena ljudska prava ruske manjine u Baltičkim državama?

Postoji li mogućnost da i Hrvatska još jednom mijenja svoj Ustav prema primjeru Mađarske, i da postanemo u ovako relativno maloj zemlji svi samo građani Hrvatske s jednakim pravima, a da manjine dobiju svu zaštitu svog kulturnog identiteta prema uzoru na stare članice EU?

Građani se ne bi smjeli izjašnjavati na referendumu prema stavu političkih stranaka, niti samo za ili ne u smislu kontre nekomu, već nakon što su upoznati sa svim što nas čeka, te da odluče prema svojim saznanjima.

Mira Ivanišević

Sub, 27-11-2021, 09:35:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.