Jesu li i drugi zbunjeni oko raznih izjava o dobrobiti ulaska u EU?

Izvrstan pregled o Europskoj uniji objavio je prof. dr. Branimir Lukšić na našem Portalu pod naslovom „Na tragu istine o Europskoj uniji", te me potaknuo na razmišljanje, na životnoj razini.

sveti otacSveti Otac dao je poruku o našoj pripadnosti - oduvijek Europi. To nije nikome sporno, bili smo pod vlašću mnogih, preuzeli njihova znanja i sačuvali svoje. Ali politički Europi ne pripadamo već od 1918. godine, osim građana koji su u Europi radili, studirali, te bili u hrvatskim katoličkim misijama. Hrvati su u Europi bili nazočni svojim folklornim grupama, kulturnim priredbama, športskim nastupima, djelima raznih umjetnika, radom znanstvenika i da ne nabrajam dalje. Dakle, mi nismo nepoznanica u toj Europi. Neki biskupi u svojim izjavama u medijima idu još dalje pa kažu kako Sveti Otac želi naš ulazak jer ćemo valjda Europu kristijanizirati, napraviti boljom. Je li to još jedna poruka pred izbore, kao ona o grijehu struktura?

Na koji način? Koliko predstavnika ćemo uopće imati u Europskom parlamentu? Valjda dvanaest, između nekoliko stotina. Kako ne uspijevamo u vlastitoj zemlji napraviti poštenije političare? Kako to da su izabrani oni političari koji se javno izjašnjavaju da ne pripadaju katoličkoj vjeri? A takvi će sigurno ići u razne institucije EU. Je li življenje u komunizmu još uvijek krivo da građani nisu svjesni svog demokratičnog prava izlaska na izbore i slobodno birati bez straha? Je li krivo sustavno obmanjivanje, pa i laganje, građana?

EU-Haag, Hrvatska-Balkan...

Naši uglednici, stalno zastupljeni na televiziji, tvrde nam da EU nema veze sa sudom u Haagu. Tko nam je iz Europe postavljao ultimatum da generali moraju u Haag ili nema ulaska u EU? Odustanite od rješavanja granica sa susjedima na međunarodnim sudovima, već pristanite na upitne arbitraže! Prema istočnim državama granična se pitanja uopće ne rješavaju. Od 2000. nam se sugerira nema vam ulaska u EU bez pomirbe, vraćanja i davanja stanova pobjeglim Srbima, oprosta ratnim zločincima, prihvaćanja krivice za rat. Pranje mozga se nastavlja, dok strahote haaških presuda se polako u narodu zaboravljaju.

Drugi prijete: ako ne glasujemo za EU, završiti ćemo sa Srbijom. U članku 2. Ustava RH navedeno je: Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom odlučuje o udruživanju u saveze s drugim državama. Zar više nismo samostalna država? Je li Lisabonski sporazum koji je stupio na snagu 2009. iznad Ustava RH?

Koja prava imaju manjine u državama Zapadne Europe? Dajemo li mi našoj manjini veća prava, iz eukojih razloga i zbog čijeg europskog poticaja? Postoje li u Njemačkoj ili Francuskoj škole samo na jeziku manjine ili se održava u redovnim školama nastava na službenom jeziku tih država, a dodatne nastave na jeziku manjina? Imaju li manjine primjerice u Njemačkoj ili Francuskoj automatsko pravo na zapošljavanje u državnim službama prema broju svojih građana?

Velika utjeha! Moći ćemo neograničeno kupovati nekretnine po EU, možda po francuskoj rivijeri, dok oni već dvije godine to mogu kod nas. Ljudi navalite, pogotovo oni koji ne mogu otplaćivati stambene kredite, tamo je sve jeftinije. Tješe nas da će se poljoprivredno zemljište moći prodavati strancima tek 7 godina nakon ulaska u EU uz mogući produžetak za još tri godine. Ne govore nam da je Komisija europskih zajednica u svom mišljenju o zahtjevu RH za članstvo 2004. napisala: "Pravo vlasništva zajamčeno je Ustavom. Međutim, stranci su još uvijek izloženi izvjesnim zakonskim ograničenjima, posebice glede vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, šumama, zaštićenim dijelovima prirode (nacionalnim parkovima, prirodnim rezervatima i dr.)". Prešućuju da stranci u suradnji s hrvatskim državljaninom ili tvrtkom već sada kupuju ogromne površine poljoprivrednog zemljišta, bez da se provjeri podrijetlo novca, a sada odobravaju prenamjenu zemljišta uz plaćanje minimalnog iznosa. Nitko ne spominje šume i sve ostale hrvatske dragocjenosti. Hoće li do tada hrvatska Vlada izraditi strategiju okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava i dati zemljišta u dugogodišnji zakup, vršiti kontrolu nad korištenjem i savjetovati?

Od Europske komisije dobila sam 7. studenoga 2006. odgovor D (2006) 103864 „Komisija je svjesna problema koje imaju vlasnici privatne imovine u Hrvatskoj. Možda znate da ovaj problem nije u nadležnosti zajednice kao što nije ni pitanje prava na vlasništvo i Hrvatska nije pod obvezom da uskladi pravo nad vlasništvom sa sličnim pravima koji postoje u zemljama članicama EU". Zbog čega rok od sedam godina? Kada imamo mogućnost donošenja Zakona o vlasništvu pravnih i fizičkih osoba prema svojim potrebama i interesima.

Tješe nas kulenom

Od drakonskih kazna generalima svi peru ruke – to je stvar suda – u čije odluke se ne smijemo miješati – a nevinost se mora dokazati baš na tom sudu. U Hrvatskoj su osnovani novi sudovi za ratne zločine, valjda ponovno uz suradnju s političarima i savjetima iz EU, a možemo očekivati iste drakonske kazne, za u većini političke procese.

kulenTješe nas - moći ćete raditi svoj kulen pa i soparnik za svoju privatnu upotrebu, dok se za prodaju morate pridržavati higijenskih uvjeta EU, valjda kako ne bi došlo do zaraze bakterijama. Misle da za vlastite potrebe možemo ne prati ruke i lonce. Vrte se svi mogući spotovi. Jedan od njih nam poručuje „moći ćete saditi lozu u neograničenom broju za proizvodnju vina za vlastite potrebe, dok za prodaju vina ukupan broj loza može biti limitiran, kako ne bi došlo do pada cijene vina". Ne znam više kojoj članici su naredili da mora povaditi izvjestan broj loze. Valjda EU na uvozu vina iz zemalja izvan EU naplati više carine nego poreza na domaću proizvodnju.

Hrvatskoj grčki scenarij?

Na 121. sjednici VRH 2005. prihvatila je prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za Projekt usklađivanja poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Bilo bi dobro znati koliko smo se ukupno zadužili za takve namjene, koliko sredstava je od tog zaduženja otišlo u džep europskih činovnika, koje stručne i radne sposobnosti posjeduju činovnici raznih ministarstava i dijele li se i ti dokumenti bez naknade susjednim državama u regionu.

Prihvaćeno je Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava uz uvjet nadzora provedbe do ulaska u EU. Nitko nije dao primjedbu na pravne praznine u našem zakonodavstvu koje se nadopunjuju pravnom praksom, često dogovorenom s izvršnom vlašću. Kontrolirat će se prava manjina, ne svih građana, pogotovo povrat Srba u gradove izvan područja posebne državne skrbi i davanje stanova uz derogiranje hrvatskih postojećih zakona.

Protiv nasilja i divljaštva sam, ali zašto se održala „parada ponosa" u Splitu? Zar sudionici parade nisu građani ove države, zar ne podnose sve nedaće s ostalim građanima pa privrednu krizu? Jesu li zbog velikih troškova osiguranja mogli odustati od parade za neka bolja vremena? Možda bi bili bolje prihvaćeni od sredina da se ponašaju u skladu civilizacijskih normi bez maškarada i nošenja provokativnih plakata.

Zbog parade nam je veleposlanica Nizozemske odredila strogi nadzor. Kako to da EU nijegrčkafinancijsko stanje i zaduživanja nadzirala u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Irskoj (Mesićevoj primjer državi)? Radi se o njihovoj članici, njezina stabilnost je važna za cijelu EU. Grčka je sada za opstanak, tj. za dobivanje novog kredita prisiljena rasprodati svoje zlato i srebro.

Možda se isti scenarij priprema i Hrvatskoj. I Hrvatska dobiva kredite, premda je BDP veoma nizak i nema skorog izgleda za rast. Ali kreditori su sigurni u naplatu, od koje nas ne će spasiti nijedan naš zakon.

Upoznajte napokon građane!

U medijima je bilo objavljeno da RH raspolaže s nekretninama u vrijednosti 500 milijardi eura. Ekonomski stručnjak rekao je: „Trebalo bi osnovati fond koji bi raspolagao s dionicama u toj vrijednosti. Jer fondovi su se u dosadašnjem radu pokazali kao dobri upravitelji, pa nema razloga da im se ne povjeri i upravljanje državnim preostalim bogatstvom."(Hina,25.5.2011.) Zahtjev na povrat imovine zemljišnim zajednicama, kojima su zemljišta bila oduzeta pod komunizmom a nisu vraćena, ostat će sigurno neriješen. Jednom će biti to zemljište puno lakše prodati.

Upoznajte građane koliko smo do sada dobili nepovratnih sredstava pomoći iz EU, koliko smo uzeli kredita samo za usklađivanje raznih poglavlja, koliko ćemo morati uplaćivati u EU nakon pristupa u članstvo, hoćemo li nakon pristupa dobiti nepovratna sredstva n.pr. za saniranje deponija ili će sve ovisiti o umješnosti pojedinaca ili JLS u prezentaciji programa. U upoznavanju naroda s EU, važan je i svaki župnik, pogotovo kada se Crkva zalaže za ulazak u EU. Pa neka građani budu prije izlaska na izbore i referendum dobro upoznati s dobrobitima ulaska u EU.

Mira Ivanišević

Sub, 27-11-2021, 09:56:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.