Otvoreno pismo Jadranki Kosor

Jadranka KosorSvojim dopisom od 17. veljače 2011. god. pozivajući se na sve zakone o pristupu informacijama, na etički kodeks državnih službenika i Zakon o Vladi RH-e zamolila sam odgovor na sljedeća moja pitanja:

- Smatraju li se oficiri JNA, vojni djelatnici koji su bili na službenoj dužnosti u gradovima izvan PPDS-i kao Split, Zagreb, Pula itd. i koristili vojne stanove u vrijeme službovanja i po zapovijedi vrha JNA napustili mjesta i stanove službovanja i otišli u druge vojne oblasti, izbjeglicama?

- Koliko je SRH do 1990. godine izdvajala sredstava za izgradnju vojnih stanova u svim bivšim republikama?

- Zbog čega kupovina stanova po tržnim cijenama, a prema raznim oglasima u dnevnom tisku, vrijednosti više milijardi kuna za povrat u gradove navodnih srpskih izbjeglica, ne podliježe „javnoj nabavi".

Odgovor Ministarstva obrane

Ministarstvo obrane, Služba za odnose s javnošću i informiranje, Klasa 032-07/11-01/7, Urbroj 512-1101-11-32 od 03. ožujka ov. god. s kojim je dalo odgovor na 2. pitanje: - Izdvajanje sredstava republika i pokrajina bivše SFRJ u savezni proračun za potrebe JNA nisu bila transparentna sve do 1971. – Od 1971. do 1991. moguće je manje-više transparentno pratiti visinu izdvajanja za svaku SR i SAP u savezni proračun za potrebe narodne obrane, pri čemu se najveća i najznačajnija proračunska stavka odnosila na JNA. U tom razdoblju SRH prosječno u savezni proračun izdvajala je oko 27,6 % sredstava. - Niti jedna SR ili SAP nije u savezni proračun za razvoj JNA izdvajala financijska sredstva na način da je specificirala koliko sredstava izdvaja za neku razvojnu stavku, pa tako niti koliko za izgradnju vojnih stanova. – Odluku o visini ulaganja u vojno-stambeni fond JNA i odluku o broju stambenih jedinica koje će se graditi na teritoriju pojedinih republika suvereno je u svojim planovima donosio Savezni sekretarijat za Narodnu obranu SFRJ.

Odgovor Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Boris TadićMinistarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Klasa 011-01/11-06/8, Urbroj 538-01-11-2 od 17. ožujka ov. god. Ministarstvo nema podataka o vojnim djelatnicima koji su bili na službenoj dužnosti u gradovima izvan PPDS, o korištenju vojnih stanova, niti sredstvima. Postupaju prema Odluci VRH-e o provedbi zbrinjavanja povratnika-bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan PPDS NN 63/08. Kupnja stanova je u nadležnosti Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama APN. Zaduženi smo samo za provedbu postupaka i donošenja odgovarajućih suglasnosti o pravu na stambeno zbrinjavanje, po zahtjevima povratnika podnesenim sukladno Zaključku o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima RH-e, koja su izvan PPDS NN 100/03, 179/04 i 79/05.

Prema gore navedenim izvadcima iz odgovora može se zaključiti:

a) RH se nije koristila člankom 2. Ugovora o pitanjima sukcesije i tražila podatke iz državnog arhiva-Aneks D, prema kojima bi imala točan uvid svih nekretnina u vlasništvu SFRJ, JNA i ostalih saveznih institucija na području RH-e.

b) U ugovor o pitanjima sukcesije nisu uvrštena pitanja vrijednosti naoružanja SFRJ, skoro u potpunosti odvučena iz RH-e, a kasnije pretežito u vlasništvu Srbije i Crne Gore, kao niti vrijednost oduzetog oružja od teritorijalne obrane.

c) Više se ne govori o srpskim povratnicima-izbjeglicama, već samo o povratnicima, za čiju prijavu za povratom se ne spominju rokovi. Prema sporazumu Sanader/SDSS trebali bi biti svi zahtjevi za stambeno zbrinjavanje povratnika bivših stanara sa stanarskim pravom riješeni do kraja 2010. Je li onda izjava Tadića da je Hrvatska pokrala Srbima 300 000 stanova, a na koju nije dao odgovor niti jedan hrvatski političar, točna?

d) Izgleda da je za dodjelu stana kupljenog po tržnoj cijeni dovoljno podnijeti zahtjev i da podnositelj ne posjeduje kuću ili stan valjda u Hrvatskoj ili Srbiji, bez propisa tko je taj povratnik koji ima na to pravo, je li bio prisilno izbačen ili je svojom voljom napustio stan i odselio se iz samo njemu poznatih razloga. Strah od ustaša nije dovoljan razlog za napuštanje stana, kada znamo da su vojni umirovljenici i mnogi drugi n.pr. u Splitu ostali stanovati u vojnim stanovima i iste otkupili, jer njihovo prebivalište je i bilo u Splitu.

e) Izvršna vlast ne poštuje Ustav RH-e prema kojem je ukinuto društveno vlasništvo, ne poštuje Zakon o stambenim odnosima SFRJ koji je bio na snazi do 1996. u kojem je definirano kada se gubi stanarsko pravo, a niti Zakon o najmu stana iz 1996. prema kojem je ukinuto „stanarsko pravo" inače nepoznato u demokratskim državama. Derogira vlastite zakone.

f) Ne pridržava se Aneksa G Ugovora o sukcesiji – privatna imovina i stečena prava. Članak 2. ne primjenjuje na sve građane RH-e na jednak način. Ne poštuje čl. 6. jer ne primjenjuje vlastito zakonodavstvo po pitanju stanarskog prava.

g) Je li Sporazum između HDZ i SDSS iz 2008. godine prema kojem su Srbi u Hrvatskoj dali svoj pristanak za koaliciju i prema kojem g. Kosor i danas vlada uopće ustavan. Sporazum su potpisali 10.siječnja 2008. Stanimirović, Pupovac, Gajica i mandatar Vlade RH-e Sanader. Radi se o sporazumu između dvije stranke, a posljedice tog sporazuma su trošenje milijarde kuna iz državnog proračuna. Tim sporazumom su se između ostalog HDZ političari obvezali na kupovanje stanova srpskim povratnicima, a na nekim mjestima u sporazumu navedenim izbjeglicama, bez zakonskog okvira ili propisa kome je potrebno osigurati stan po tržnoj cijeni, dati u najam po 2,35 k/m2 a kasnije dati u prodaju po 80 % nižim cijenama.

h) Ako je vladina agencija APN odgovorna za nabavu stanova srpskim povratnicima onda je zanimljivo pogledati oglase koje je objavila u Slobodnoj Dalmaciji i to nakon sporazuma HDZ i SDSS-a. Oglas od 07.06.08. ponovljen 02.08.08., 20.09.08., 25.10.08., 28.05.2010., 15.01.11. i 25.02.11. ponovljen 10.03.11., 12.03.11. i 15.03.11. prema kojima se kupuju stanovi na području posebne državne skrbi i izvan PPDS. U svim oglasima je naveden uvjet: „ na ovo javno prikupljanje ponuda ne primjenjuje se odredbe Zakona o javnoj nabavi". Radi se o ogromnim proračunskim sredstvima, korupcija i mito su mogući, pa zbog čega bez primjene Zakona o javnoj nabavi?

Očito je da nijednom političaru nisu bitni štetni sporazumi, sklopljeni samo zbog osiguranja vladavine, a na štetu svih građana, kojima se smanjuju socijalna, zdravstvena i ostala prava, nameću posebni porezi i ne vraćaju posjedovna prava na stanovima u privatnom vlasništvu u kojima stanuju komunističkom prisilom useljeni sadašnji zaštićeni najmoprimci.

Je li se samo na osnovi tog sporazuma između HDZ i SDSS iz 2008. rade sve ostale mnogobrojne štetne radnje za hrvatski narod pa i zatvaranje g. Marića i oslobođenog Purde ili postoji još neki sporazum kojeg navodi ministar Karamarko u Slobodnoj Dalmaciji od 10.03. Rekao je: Nažalost u posljednje vrijeme relativiziraju se akcije poput akcije „Maslenica", pa se tako, dodao je, zbog sporazuma koji je Hrvatska potpisala sa Srbijom, može očekivati relativizacija i postaviti pitanje procesuiranja svake bitke u kojoj su hrvatski branitelji pobijedili.

Još nekoliko pitanja

Kako najveću oporbenu stranku jedino interesira objašnjenje izjave vašeg glasnogovornika u kojoj je on izjavio da je kukuriku koalicija plaćala demonstrante ja vas molim, da u Hrvatskom saboru odgovorite na moja pitanja – pitanja građanke i njezinih prijatelja, koji su dio biračkog tijela i platiše svih poreza:

izbori1. Je li Sporazum HDZ i SDSS od 10. siječnja 2008., po kojem vi i danas vladate u skladu s Ustavom RH-e?

2. Kada je sklopljen Sporazum između Hrvatske i Srbije i tko ge je potpisao i je li i on u skladu s Ustavom RH-e?

3. Jeste li dali oba sporazuma na javnu raspravu u HS?

4. Mogu li se ti štetni i kalkulantski sporazumi, koji nas vraćaju u prošlo stoljeće, izjednačavaju žrtvu i agresora, poništiti? (Da smo htjeli, mogli smo revidirati ili odustati čak i od Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, velikog Račanovog uspjeha, u kojem leži i početak svih hrvatskih nevolja.)

5. Objasnite koji Srbi se vraćaju u Hrvatsku, u gradove izvan i na PPDS, valjda nam nisu potrebni novi tajni agenti i po kojem modelu koje države Zapadne Europe provodite njihovo stambeno zbrinjavanje na teret osiromašenih stambeno nezbrinutih ostalih građana?

6. Tko kontrolira rad državne agencije za promet nekretninama APN?

7. Zbog čega, bar sada u sklopu Poglavlja 23., ne izradite Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova u skladu s nekim zakonima država EU koje imaju duge demokratske tradicije vladavine?

O vašem odgovoru i objašnjenju, bez manipulacija i laži, ovise i rezultati idućih parlamentarni izbora.

Mira Ivanišević

Pon, 2-08-2021, 02:17:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.