Jesu li svi borci kod „antifašista" imali isti status?

Jesu li svi borci kod „antifašista" imali isti status? Na to pitanje me je potaknuo članak Stanovi „čisti ko suza", objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 17.lipnja 1986. godine. Čitajući stare članke stječe se dojam da je i pod komunizmom Slobodna izvještavala objektivnije nego danas. U navedenom članku se između ostalog navodi:

„ U posljednjih tridesetak dana 55 boraca konačno je riješilo svoj stambeni problem – uselili su se u nove stanove na Pujankama. Kako naglašavaju u Općinskom odboru SUBNOR-a, svi koji su proteklih dana dobili ključeve, prošli su veoma detaljnu i sveobuhvatnu kontrolu i prema riječima Steve Vujnića, predsjednika splitske boračke organizacije, sva su rješenja čista kao suza. Do 1983. bilo je svakojakih događanja u OSIZ-u za rješavanje stambenih problema učesnika NOR-a – sve do traženja stanova za svoje unuke. Pojedini borci teško su se mirili s činjenicom da njihove zasluge nisu nasljedno pravo. Odlučeno je 1200 molbi staviti u arhiv. U narednih šest mjeseci još pedesetak boraca dobiti će ključeve stana. U vremenskoj stisci – do konca 1986., koliko bi još OSIZ trebao djelovati, učinit će se najviše što se može".

partizaniZanimljivo je da neki borci, valjda nisu bili „antifašisti" već samo borci, svoje stambeno zbrinjavanje nisu riješili sve do 1986. godine, da su tada već bili umirovljenici i djedovi. Koji su to borci? Možda oni koji su nakon umirovljenja mogli birati prebivalište u bilo kojem gradu. Poznato je da su drugi vojni djelatnici/borci „antifašisti" mogli mijenjati stanove, a lokacije za izgradnju njihovih stanova bile su na atraktivnijim položajima od Pujanka. Na parcelama oduzetim stanovnicima Splita, u većini bez naknade..

Dakle borci su čekali na stan više od 41 godinu., stan su dobili prema strogim propisima, koji su uvedeni tek nakon 1983. godine. Bilo bi dobro znati tko je sve od boraca dobio stan prije tih strogih propisa. Dijelom na teret sredstava koja je i SRH-a uplaćivala u savezni vojni fond.

Danas kada govorimo o tržnoj privredi RH-a treba, prema preporuci OESS-a i EU-je, u najkraćem roku sagraditi stanove, za srpske izbjeglice, u gradnju utrošiti više milijardi kuna, u gradovima izvan područja posebne državne skrbi. Sadašnja i ranija vlada naziva ih povratnicima. U toj cijeloj priči naša Vlada se ne pridržava naših zakona pa niti zakona SFRJ koji je bio na snazi do 1996. Nije mi poznato, bar nije nigdje objavljen propis ili pravilnik tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje na teret svih osiromašenih, stambeno nezbrinutih građana i koga se smatra prema OESS-u izbjeglicom a koga raseljenom osobom – povratnikom.

UNHCR Hrvatska objavila je temeljne pojmove, između kojih se nalazi i Tko je izbjeglica? Pa navode: - Prema Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, izbjeglica je osoba koja se nalazi izvan zemlje svog državljanstva i koja uslijed osnovanog straha od proganjanja zbog : rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog uvjerenja, ne želi ili se ne može staviti pod zaštitu te države.

Poznato je da je većina građana srpske i drugih nacionalnosti nakon 1990. ostao živjeti u gradovima, u kojima žive i danas, a otkupili su i stanove - bar u Splitu. Ako je netko napustio stan i otišao u Srbiju, Crnu Goru, BiH ili druge države onda je on to napravio prema svojoj vlastitoj odluci za koju mora i sam odgovarati i snositi posljedice. Svi mi smo sami odgovorni za svoje pogrješne procjene i odluke u životu. Možda su mnogi vjerovali u pobjednički povratak i nisu htjeli živjeti u RH-oj već u Jugoslaviji. Zato bi trebalo donijeti novi propis, pogotovo kada se starih vladinih zaključaka više nitko ne pridržava ili su zaboravljeni, i da se konačno razjasni tko je uopće u zakonskim rokovima predao zahtjev za stambeno zbrinjavanje i je li tada imao hrvatsko državljanstvo i uopće status izbjeglice prema UNHCR-tumačenju.

Za paničan bijeg iz gradova, sa svom pokretnom imovinom, nije bilo razloga. Oni nisu izbjeglice. Povratnici s našim državljanstvom neka se vrate, ako nisu počinili ratni zločin, ali neka se natječu za radna mjesta i stanove kao svi ostali građani.

Izgleda da i OSCE nije siguran u to tko je izbjeglica i tko bi imao pravo na stambeno zbrinjavanje. U svom dopisu od 22.ožujka 2006. upućenom Udruzi Proljeće u Splitu između ostalog navode:

„Da na stambeno zbrinjavanje imaju pravo nositelji stanarskih prava koji su nekad živjeli u stanovima u društvenom vlasništvu a ne i oni koji su nekad živjeli u stanovima u privatnom vlasništvu, koji su mogli ostvariti samo pravo zaštićenog najmoprimca. Cilj aktivnosti Misije OESS-a u RH-oj je podrška stvaranju uvjeta za povratak izbjeglica i prognanika/raseljenih osoba koje su morale napustiti svoje domove tijekom razdoblja oružanog sukoba u Hrvatskoj od 1991.-1995. godine i koji su se smjestili na druga mjesta ili u inozemstvo, to bi značilo da povrat imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine ne bi bio obuhvaćen mandatom Misije."

Dakle oni smatraju da su stanari sa stanarskim pravom u društvenim stanovima imali i pravo vlasništva pa im zato treba osigurati stan, dok su nositelji stanarskog prava na privatnim stanovima imali samo pravo stanovanja. Nisu upoznati sa činjenicom da je Ustavom RH-e ukinuto društveno vlasništvo i da su po toj osnovi nositelji stanarskih prava na tim stanovima iste mogli i otkupiti, a ne zbog toga jer su imali stanarsko pravo.

Tko od hrvatske izvršne ili zakonodavne vlasti nije OSCE ili OESS upoznao s hrvatskim zakonima i pravima bivših stanara sa stanarskim pravom? Svi su samo imali pravo stanovanja – pravo služnosti bez obzira tko je bio vlasnik stanova. Zar baš uvijek mora sve biti izvedeno površno i aljkavo na teret poreznih obveznika.Sramota.

Kako OESS može dijeliti izbjeglice na one koji su stanovali u društvenim stanovima i na one u privatnim stanovima? Izbjeglice, ako su izbjeglice, bi trebale imati isti tretman bez obzira gdje su stanovale, a stanove bi se moralo vratiti samo onim izbjeglicama koji su bili vlasnici napuštenih stanova – da su zavedeni u zemljišnim knjigama kao vlasnici. Sve drugo su sramotne političke igre. Hrvatsku treba najprije politički pa i gospodarstveno destabilizirati.

Kako misli ministar Milinović riješiti pitanje zdravstvenog osiguranja povratnika/izbjeglica u gradove? Hoće li svi dobiti socijalnu pomoć ili radna mjesta u državnim ustanovama, u kojima već ionako radi preveliki broj namještenika? Ili će se jedne otpuštati a druge zapošljavati? Hoće li im se priznati i godine radnog staža za vrijeme kojih nisu uplaćivali u hrvatski mirovinski fond? Pitanjima nema kraja. Tragedija je u tome što sve plaćaju građani, koji ni za što nisu krivi osim što su obranili svoju državu. Još jednom „sramota".

Izgleda da vrlo malo građana reagira na problem zbrinjavanja povratnika/izbjeglica u gradove. Nijedna parlamentarna stranka nije postavila ta pitanja i tražila izradu zakonske regulative tog problema. Nije ih briga za ogromna financijska sredstva koja se u to ulažu a još više će se trebati uložiti i to u najkraćem roku, jer oni ne mogu čekati 40 godina kao što su čekali borci/antifašisti. Valjda su svima potrebni njihovi glasovi ili ne znaju izračunati koliko je milijardi u tu svrhu potrebno utrošiti. Ostali građani nesrpske nacionalnosti stanujte i dalje u podstanarstvu, obiteljskim zajednicama, kupujte stanove na kredit – kojeg ne ćete moći otplaćivati, živite sa sve manjim prihodima i mirovinama. Žrtvujte se za pomirbu, zaborav i zadovoljnu, pravednu Europsku uniju, kao i za uspješnu Srbiju, bez obzira što ne izručuje ratne zločince.

Sve što proživljavamo su posljedice neprovedene lustracije, niti nakon 1995. ili 1998. Tako su na vlasti ostali političari iz komunističkog režima, a oni teško mijenjaju svoja politička uvjerenja i razmišljanja.

Mira Ivanišević

Pon, 6-12-2021, 15:14:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.