Otvoreno pismo Mire Ivanišević dr. Ivi Josipoviću i Jadranki Kosor

 

Štovani,

pisanjeNajprije se želim ispričati, jer vas u vašem odgovornom državničkom radu, ponovno ometam svojom zamolbom.

Tužno je da se kao građanka moram obraćati najvišim političkim «autoritetima» u zemlji i to zbog toga, jer se moji prijatelji i ja u postojećoj političkoj kaljuži osjećamo nezaštićenima i jer na nižoj razini vlasti ne dobivamo traženu pomoć. S nama se vlada s relativno malim dobivenim brojem glasova, pod motom «izabrani smo demokratskim putem», a zapravo po jednopartijskom sistemu. To potvrđuje i potpuno ignoriranje dugogodišnjih zamolbi i prijedloga koji dolaze od građana ili onih udruga koje ne zastupaju samo prava manjina.

Skoro svakodnevno su u tisku objavljene izjave europskih komesara o zaštiti prava manjina i o povratu, ne zna se točno koga, izbjeglica, povratnika, raseljenih itd. u gradove izvan područja posebne državne skrbi, kojima se moraju osigurati stanovi sa zaštićenom najamninom od 2,35 kn/m2, s kasnije reguliranim pravom na otkup stanova, pa i radna mjesta ili socijalne pomoći. Vladajući političari, pa i oporba, se slažu s izjavom predsjednika Tadića da je Hrvatska ukrala Srbima 300 000 stanova, premda su svi bili u političkoj vlasti SRH i znadu na koji način su se gradili društveni stanovi, državni stanovi i vojni stanovi, jer nitko od njih nije osporio tu izjavu, a niti zatražio povrat RH-oj dijela vojnih i državnih stanova u drugim državama nastalim nakon raspada SFRJ, a koji su građeni i sredstvima SRH-e.

Zaboravljate:

- da je društveno vlasništvo ukinuto Ustavom Republike Hrvatske i da su zbog toga društveni stanovi i nacionalizirani (koje niste vratili vlasnicima, već ste im dali minimalnu naknadu, koju isplaćujete u dugogodišnjim ratama) išli u prodaju, a ne zbog toga jer su u njima stanovali stanari sa stanarskim pravom,

- da je Zakon o stambenim odnosima SFRJ bio na snazi do 1996. godine, u kojem je točno navedeno kada se gubi stanarsko pravo,

- da je Zakonom o najmu stanova NN 91/96 ukinuto u komunizmu izmišljeno stanarsko pravo,

- da je u Aneksu G Ugovora o sukcesiji čl.6. navedeno: «Domaće zakonodavstvo svake države slijednice glede stanarskog prava primjenjivat će se podjednako na osobe koje su bile državljani SFRJ i koje su imale to pravo, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinsko stanje, rođenje ili drugi položaj», itd. pa kod dodjele stambenog zbrinjavanja poštujte vlastite zakone.

Ivo JosipovićVažno je naglasiti, da se sada stanovi grade po tržišnim uvjetima i da više ne postoji mogućnost krađe privatnog zemljišta i prisilnog financiranja gradnje kroz izdvajanja iz plaća svih zaposlenika i radnika. Naravno vi imate sada pravo potkradati sve građane u vidu zaduživanja, korištenja proračunskih sredstava na štetu drugih potreba građana (bolesnici bez potrebnih lijekova i bolnice bez nužnih aparata, obitelji bez stanova itd.), kroz razne dodatne namete kao krizni porez i PDV itd. Potpuno negirate potrebu donošenja novog, s europskim standardima usuglašenog, Zakona o najmu stanova, u kojem bi trebalo, nakon 14 godina, biti ukinuto poglavlje XIII. Prijelazne odredbe i u koji će biti ugrađena Odluka Ustavnog suda RH-e objavljena u NN 48/98, koja je stupila na snagu 06.10.1998. Neozakonjenje te Odluke naziva se «pravna praznina».

Ustavni sud RH uputio je Hrvatskom saboru svoje Izvješće U-X/2191/2007 o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti i potrebi donošenja izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova. Niti to izvješće nije potaklo izvršnu i zakonodavnu vlast da izvrše nadopunu i izmjenu Zakona o najmu. Valjda se smatraju u pojedinim slučajevima iznad Ustavnog suda RH. Između ostalih pravnih praznina, koje su djelom posljedica i komunističkih zakona, Ustavni sud RH-e je prazninu u Zakonu o najmu stanova navodio i u svom odgovoru SuP-MS-2/2008 na Upitnik za XIV. Kongres Konferencije europskih ustavnih sudova u svezi «Problemi zakonodavnih propusta u ustavnosudskoj praksi i Problematika pravne praznine u Pravnoj teoriji».

Tko ima koristi od nedorečenih zakona? Na raznim Općinskim sudovima leže neriješeni sporovi između privatnih vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca koji stanuju u njihovim stanovima već 65 godina, često i treća generacija. Status stanara sa stanarskim pravom a i tadašnje useljenje dobivalo se je odlukom općinskih ili gradskih vlasti, bez sklopljenog ugovora o najmu stana s vlasnikom stana, a neki stanuju bez ugovora i nakon 1996., jer je u mnogim slučajevima ugovor umjesto vlasnika sklopio Općinski sud ili stanuju bez ugovora jer su pravo stanovanja stekli ex-lege.

Prijedlog i zamolba

Pod hitno osigurajte zamjenske stanove onim zaštičenim najmoprimcima koji stanuju u stanovima izvornih vlasnika ili njihovih nasljednika ( koji nisu kupovali neuseljive stanove, niti su dobili društvene stanove) a kojima su stanovi potrebni za stanovanje, članak 21. st.(1) Zakona o najmu stanova NN 91/96.

Država ima u svom popisu nekretnina u vlasništvu i cca 5000 stanova, pa može bez trošenja proračunskih sredstava ispraviti nepravde iz komunističkog režima i to samo jednom vladinom odlukom, koja bi morala imati prioritet prije zbrinjavanja nedefiniranih «srpskih izbjeglica» u gradove izvan područja posebne državne skrbi i dio stanova ustupiti kao zamjenske stanove. Vlasnici su već prije nekoliko godina dostavljali svoje podatke ministrici Dropulić!!?? A i sada se može objaviti novi oglas za prikupljanje podataka na razini gradova i općina.

Zbog čega je stambeno zbrinjavanje srpskih povratnika, izbjeglica, prognanika, raseljenih ili ekonomskih emigranata toliko osporavano i upitno?

Zbog toga, jer ne postoji zakonska jasnoća ili definiranost tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje uz toliki broj stambeno nezbrinutih ostalih građana.

U Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokola uz Konvenciju se između ostalog navodi tko se smatra izbjeglicom:

- Bilo koja osoba koja je prisiljena napustiti svoju zemlju zbog vanjske agresije, okupacije, strane dominacije ili događaja koji ozbiljno narušavaju javni red u dijelu zemlje ili cijeloj zemlji njenog podrijetla ili državljanstva.

- Osobe koje bježe iz svojih zemalja zbog toga što su njihovi životi,sigurnost ili slobode ugroženi sveopćim nasiljem, strahom, agresijom, grubim povredama ljudskih prava ili drugim okolnostima koje ozbiljno narušavaju javni red.

Jadranka Kosor(Nije jasno pred kojim agresorom su bježali Srbi i na čijem teritoriju su se naselili. U gradovima su se događali pojedini ekscesi, koji su bili i procesuirani i nisu mogli biti razlog masovnom iseljavanju Srba sa svom pokretnom imovinom, što dokazuje pretežiti broj rba koji su ostali stanovati n.pr. u Splitu.) Pod ključnim pravima za zaštitu izbjeglica nije navedeno stambeno zbrinjavanje. Konvenciju je Hrvatska ratificirala 5. studenoga 1997. Svima je poznat spor koji je vodila gđa Kristina Blečić, koji je izgubila na svim hrvatskim sudovima, pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu pa i pred Vijećem Europskog suda. Oba sudska tijela su potvrdila gubitak stanarskog prava.

U raznim presudama je između ostalog navedeno da su prava nositelja stanarskog prava bila osobna prava i da prestanak stanarskog prava nije zadiranje u vlasnička prava. Dakle stanarsko pravo nije pravo vlasništva, a takav stav ima i Ustavni sud RH-e. Ne ulazim u pravednost presuda, jer njih se mora uvažiti. Na presudu su žestoko reagirali g. Pupovac i Fuentess/OESS koji su navodili da se presuda ne može odnositi na sva srpska traženja povrata stanarskih prava.

«Pupovac je rekao da će se sud u Strasbourgu morati zamisliti kada dobije 1000 srpskih tužbi, kod toga je zaboravio da svih 1000 Srba mora najprije svojim tužbama proći sve sudske razine u RH-oj, što bi bilo i dobro, jer bi se na taj način ustanovilo imaju li pravo na dodjelu stana, a dijelili bi i sudbinu ostalih građana koji su sa svojim tužbama godinama po sudovima.»

Stan bi morale dobiti sve obitelji koje su nasilno izbačene iz stanova, a o takvim slučajevima postoje pismeni tragovi.

Milojko Budimir, predsjednik Koordinacije izbjegličkih udruženja u Srbiji traži da Srbi dobiju uz stambeno zbrinjavanje u gradovima izvan područja posebne državne skrbi i pravo na otkup tih stanova pod istim uvjetima kao što su bili prodani društveni stanovi jer da su i Srbi kao i ostali izdvajali u stambeni fond., premda je stanove dobilo manje od 20% svih uplatitelja. Rok za otkup društvenih stanova je bio 31.12.1995. Neka premijerka razmisli i svim uplatiteljima koji nisu dobili stan vrati uplaćene iznose.

Povodom presude Blečić protiv RH-e i kao odgovor na članak «Potvrđen stav hrvatskih sudova» objavljen u Vjesniku 7.kolovoza 2004. dao je odgovor gospodin Peter Semneby veleposlanik i voditelj Misije OESS-a u RH-oj, te je između ostalog izjavio:

-Cilj je ove politike pojasniti pravne aspekte koji se odnose na ukidanje stanarskih prava: pružiti opcije stambenog zbrinjavanja svim izbjeglim i raseljenim osobama koje se žele vratiti, neovisno o stambenoj kategoriji koju su koristili prije rata.

-Presuda upućuje na to da je pod drugim okolnostima, primjerice ukidanja stanarskog prava zbog sudjelovanja u tzv. neprijateljskim aktivnostima, bez osuđujuće presude ili prisilne deložacije pri kojima su korisnici stanova bez uspjeha tražili pravni lijek putem suda itd.( Premda ne znam što mu znače tzv. neprijateljske djelatnosti kod oba navedena razloga potrebno je osigurati odgovarajuće stambeno zbrinjavanje.)

-Uz to, sud (u Strasbourgu) nije odlučivao o učinku ukidanja stanarskih prava na povratak izbjeglica, s obzirom na to da gđa Blečić nije imala status izbjeglice. ( Nigdje nisam mogla pronaći OESS-ovo tumačenje tko su srpske izbjeglice, tj kada se oni mogu deklarirati «izbjeglicama».)

-Pitanje jesu li ukidanja stanarskih prava imala diskriminacijski učinak na nacionalne manjine nije se trebalo razjašnjavati u toj konkretnoj sudskoj odluci, jer manjinski status nije bio naveden u tom pravnom predmetu kao pravni razlog. (Gospodin Semneby nije upoznat s našim Zakonom o najmu stanova iz 1996. prema kojem su svim stanarima, bez obzira na njihovu nacionalnost, ukinuta stanarska prava. Isto tako nije upoznat sa Zakonom o stambenim odnosima SFRJ koji je bio na snazi do 1996. i u kojem su navedeni razlozi zbog kojih se gubi stanarsko pravo. Gosp. Samneby svojom izjavom želi potvrditi da smo genocidni narod, jer proganjamo jadne Srbe a izgleda da smo i sami sebe napali.)

-Pružanje mogućnosti stambenog zbrinjavanja svim izbjeglim i raseljenim osobama i dalje je jedno od najvažnijih pitanja za Misiju OESS-a u RH-oj i za njezine međunarodne partnere, te zajednički prioritet s hrvatskom vladom. Vlada je preuzela tu obvezu iako jezakon na to ne obvezuje; pa stoga ni presuda u pojedinačnom predmetu ne može utjecati na tu odluku: ( Dakle vlada je svojom voljom preuzela tu obvezu, koja ju valjda obvezuje za sva vremena, pa makar pola Hrvata izgubilo radna mjesta i bilo gladno, vlada se mora zaduživati ili trošiti proračunska sredstva ili prodavati šume,poljoprivredno zemljište, izvore vode, nacionalne parkove za tzv. «srpske izbjeglice», a mora se je već odrekla. Koliko su OESS i njezini partneri dali sredstava za obnovu 300.000 u ratu uništenih stambenih jedinica? Nas se stalno uz pomoć domaćih političara kažnjava za uspješan obrambeni rat i to na način gospodarskog uništenja. (OESS nije zabrinut za ljudska prava ostalih manjina i svih građana, pogotovo za njihova vlasnička prava i za povratak pod komunizmom ukradenih nekretnina. Lijepo, pošteno europsko dijeljenje pravde.)

Kao pokušaj razumijevanja ponašanja političara navodim samo nekoliko odluka raznih Vlada Republike Hrvatske u svezi zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba:

Program povratka, 26.lipnja 1998., NN 92/98. Točka 4. U vezi s korištenjem prava na povratak, Vlada opetovano potvrđuje preuzetu obvezu glede provođenja ustavnoga prava vlasnika na korištenje, stupanje u posjed i slobodno raspolaganje imovinom. Točka 5. st.2. «Postupci povratka»: Kada je moguće, osobama koje nisu vlasnici stana ili kuće, posebice onima koje su živjele u stanovima u društvenom vlasništvu, Komisija će pokušati pronaći trajni smještaj, u slučajevima kada to utječe na povratak.

U poglavlju 2.1. Uzroci prognaničke-izbjegličke krize opisan je strateški cilj srpske oružane pobune i agresije JNA i paravojnih postrojbi onemogućiti uspostavu suverene Hrvatske radi stvaranja Velike Srbije, a etničko čišćenje nesrpskog stanovništva bilo je jedno od temeljnih ciljeva agresije. 25.srpnja 1990. u Srbu je osnovano tzv. Srpsko nacionalno vijeće koje donosi Deklaraciju o suverenosti i autonomnosti srpskog naroda, 17.kolovoza 1990. osnovan je Savjet narodnog otpora, 30.rujna 1990. srpsko nacionalno vijeće proglašava srpsku autonomiju, a 28.veljače 1991. usvaja se odluka o razdruživanju od RH-e itd. 12.svibnja 1991. održava se referendum za pripajanje srpske autonomne oblasti «krajine» Republici Srbiji, 20.svibnja 1991. Srpska autonomna oblast proglašena je federalnom jedinicom SFRJ.

(Tko danas još zna za te datume i događaje? Tko se još, osim onih koji su proživjeli te grozote i još traže svoje najmilije, sijeća toga zla? Treba oprostiti, zaboraviti i sve dati za kupnju stanova za zbrinjavanje onih za koje nismo sigurni da ne će ponovno raditi zlo.)

Vlada RH-e je na svojoj sjednici 12. lipnja 2003. donijela Zaključak NN 96/03 o stambenom zbrinjavanju povratnika (vlada ih ne naziva izbjeglicama).Prema tom Zaključku stanovi će se osiguravati prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji NN 109/2001. Rok za podnošenje zahtjeva povratnika za stambeno zbrinjavanja izvan područja posebne državne skrbi je 31.prosinca 2004.

Vlada RH-e je na svojoj sjednici 12.lipnja donijela Odluku NN 100/03 s kojom je ovlastila Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo za kupnju stanova za stambeno zbrinjavanje povratnika koji nisu vlasnici stana ili kuće, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima RH-e, koja su izvan područja posebne državne skrbi.

Toč. IV. Sredstva za kupnju stanova iz toč.1. ove Odluke osigurat će se u okviru proračunskih pozicija Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo u državnom proračunu, počevši od 2004. U državnom proračunu za 2004.godinu sredstva će se osigurati u skladu s obrađenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje podnesenim Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo, do kraja rujna 2003.

U okviru provedbe Sarajevske deklaracije, 31.ožujka 2006. održan je ministarski sastanak, na kojem je sudjelovao Božidar Kalmeta – Mapa puta RH (Road Map).Nakon toga je Srpski demokratski forum dao 16.travnja 2006 izjavu. Prije svega su bili zadovoljni što je prepoznata važnost zapošljavanja pripadnika manjina u državnu i lokalnu administraciju sukladno članku 22. UZPNM, premda u Mapi puta nisu navedeni mehanizmi provedbe, načini rješenja i rokovi. A nezadovoljni su bili konvalidacijom radnog staža na ratnim područjima i shodno tome ostvarivanje prava iz radnih i mirovinskih odnosa, pravičnim i fleksibilnim mehanizmima za rješavanje statusa boravka i državljanstva za povratnike. Nabrajati sve što SDF traži bilo bi predugo ali je zanimljivo da oni smatraju stanarsko pravo vlasništvom, pa traže da se onima koji se ne žele vratiti u RH-u plati to njihovo vlasništvo.

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici 25.kolovoza 2006. NN 96/06, donjela Zaključak o provedbi programa stambenog zbrinjavanja «povratnika» - bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi. Prema Zaključku potrebno je osigurati 4425 stanova, od toga će biti novo izgrađena 3653 stana, prema modelu javno/privatnog partnerstva. Ukupni troškovi izgradnje, podijeljeni na godine 2007. do 2035., iznosili bi 421.123.531,80 €. Kako privatni partner ne može prihvatiti najamninu u visini 2,35 ili 2,54 kn/m2 Vlada je u taj iznos uključila 19.875.720,00 € na ime pokrića razlike između tržne i zaštićene najamnine, koju će plaćati privatnom partneru, valjda sve do 2035. godine.

Ovo je prestrašno da bi bilo istinito ali je moguće. Jer prema Zakonu o Vladi Republike Hrvatske NN 101/98 Vlada donosi Zaključke s kojima se utvrđuje stajalište Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike i s kojima određuje zadaće tijelima državne uprave. Prema Zakonu vlada nije dužna dostaviti zaključke na odobrenje n.pr. Hrvatskom saboru bez obzira o kojim se iznosima zaduživanja ili trošenju radi, sredstva se pretežito osiguravaju iz proračuna. Hrvatski sabor prema članku 80. Ustava RH-e između ostalog nadzire i rad VRH i drugih nositelja javnih dužnosti. (Valjda su sabornicima važniji satovi i broševi.)

29. svibnja 2008. Vlada RH-e donijela je Odluku, objavljenu u NN 63/08 o provedbi stambenog zbrinjavanja povratnika – bivših nositelja stanarskog prava:

II. Stanovi će se osigurati organiziranom izgradnjom stanova, s tim da cijena građenja nije veća od etalonske cijene stana prema POS-u, kupnjom stanova na tržištu, useljavanjem u državne stanove, izgradnjom po modelu javno/privatnog partnerstva, odnosno ugovaranjem dugogodišnjeg zakupa (25 – 30 godina).

III. Za provedbu stambenog zbrinjavanja prema ovoj Odluci potrebna sredstva osigurati će se u Državnom proračunu RH-e.

Uz Ministarstvo zaštite okoliša i ...s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama zaduženo je i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva da utvrdi stvarne potrebe, organizira izgradnju stanova, odnosno da kupi stanove i da zaključi Ugovor o najmu sa zaštićenom najamninom s korisnicima stanova (povratnicima).

Zamislite koliko novih radnih mjesta je otvoreno u MRRŠVG, postoji i Uprava za posebnu državnu skrb, valjda to ministarstvo i služi zapošljavanju podobnih i njihove djece kao i u svrhu teže kontroliranog trošenja proračunskih sredstava. Nakon toga je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama sukladno Odluci VRH-e od 29.05.2008. NN 63/08 počela objavljivati u dnevnim tiskovinama Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju gotovih stanova i stanova u izgradnji.

U Slobodnoj Dalmaciji od 04. lipnja 2008. traženo je za Split 45 stanova 35 do 95 m2 ( 95 m2 je prema POS-u stan za 7 osoba), a 25.10.2008. ponovno je traženo za Split 15 stanova 35 do 55 m2. Kasnije više nisam pratila oglase i ne znam koliko je od toga realizirano.

3. 3. 2010. u Slobodnoj Dalmaciji objavljen je članak «Grad nema 300 stanova za povratnike iz Srbije». Iz razgovora s dogradonačelnikom Jurom Šundovom Grad Split bi trebao biti uključen u POS izgradnju tih stanova, ponovno se spominje javno/privatno partnerstvo, vladin rok otplate 25 godina, plaćanje zaštićene najamnine državi a ona razliku do tržne najamnine privatnom partneru itd. Izlaskom zaštićenih najmoprimaca stanovi bi se vračali državi, gradovima ili županijama. A u stvarnosti sve plaćaju ostali stambeno nezbrinuti, nezaposleni i osiromašeni građani.

Nitko ne predlaže gradnju javno najamnih stanova, kojih bi bili vlasnici gradovi, županije ili država prema POS-u ali s najamninom koja bi pokrivala pričuvu i realne troškove gradnje, ovisno je li zemljište dobiveno u najam ili vlasništvo. U 2010. godini predlagati najamninu od 2,35 ili 2,54 kn/m2 je ludost.

Vlada bi pod hitno trebala, radi zaštite strateških interesa države i svih građana donjeti slijedeće odluke:

-Tko ima od povratnika pravo na stambeno zbrinjavanje, s navedenim uvjetima. Radi li se o vlasnicima stanova ili prisilno iseljenim stanarima, jesu li se iselili svojom voljom i pokretnom imovinom, radi li se o stanovima dobivenim dužinom radnog staža ili se radi o kadrovskim stanovima dobivenim prije svega političkim zaslugama, jesu li se stanovi koristili privremeno zbog rasporeda na dužnost u SRH-oj ili se radi o stanovima koji su dobiveni na trajno korištenje nakon odlaska u mirovinu, u čijem su vlasništvu bili stanovi itd.

-Da se spiskovi «povratnika», ako se već ne žele javno objaviti, dadu na uvid braniteljskim udrugama koje bi mogle provjeriti, pa čak i pomoću Hrvatskog dokumentarnog centra, o kojim se osobama radi, jesu li sudjelovale u oružanoj pobuni a i kao politički djelatnici protiv suvereniteta RH-e i je li se na njih odnosi odredba članka 102a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima NN 22/92.

-Kod svih odluka ne smiju se derogirati zakoni RH-e, pa niti Aneks G Ugovora o sukcesiji, jer i EU traži da budemo pravna država za sve. U njihovom traženju osiguravanja stanova za «povratnike» u milijunskim vrijednostima u eurima, a koje je nastalo i traje zbog nijednim zakonom osnovanom obećanju vlada RH-e, treba ih razumno informirati., bez pozivanja na druge države jesu li napravile ili ne isto. Recesija je jedan od razloga za temeljitu analizu davanja stanova i osoba koje bi trebale dobiti stanove.

Mira Ivanišević

Sub, 27-11-2021, 09:20:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.