Štiti li uopće netko nacionalne interese RH i njenih građana?

 

Tomislav Karamarko i Ronald K. NobleŠtiti li uopće netko ili neka politička stranka nacionalne interese Republike Hrvatske i njezinih građana? Prema sadašnjem stanju u državi - nitko. Građani bi mnogo lakše prebrodili recesiju, gubljenje radnih mjesta i prihoda, stambenu nezbrinutost i sve ostale nedaće kada bi mogli vjerovati vladajućoj političkoj «eliti» i njezinoj oporbi da posjeduju gospodarske programe za bolje sutra, da će se pošteno zalagati za ispravak krivih dosadašnjih političkih poteza na štetu naroda i da će početi upravljati državom u korist svih građana a ne samo za osobni probitak i neke strane interese. Promjenu u ponašanju vladanja nažalost nije izgledna.

Iz dnevnog tiska i elektronskih medija saznajemo da se sve svodi na prepirke i vrijeđanje između političara. U sabornici se raspravlja na dugo i široko o stvarima koje bi u pravnoj državi rješavale službe izvršne vlasti. Glavno da prođe vrijeme. Ionako sve plaćaju građani. Vlada mijenja stavove već prema zahtjevima Europske unije. Vladaju na način plovidbe bez kormilara. Ne postoji zakon kojeg nisu mijenjali i nadopunjavali. Sve rade bez temeljitog proučavanja tematike i rada. Europska unija im vraća zakonske prijedloge na doradu i to isti prijedlog više puta. Nitko nije izračunao koliko to košta porezne obveznike.

Samo neki primjeri vrludanja vladajućih

Predsjednik i premijer su energično tvrdili da se granični spor sa Slovenijom može riješiti samo na Međunarodnom sudu pravde u Haagu. Nisu predlagali drugu alternativu. Sada je s oduševljenjem prihvaćena arbitraža, koja će možda brže, nadajmo se pošteno, riješiti pitanje granice na kopnu i moru. Ali poznavajući dosadašnju brzopletost i nestručnost naših vlada može se u pravedno rješenje spora sumnjati.

Premijer je dao izjavu da se mi ne ćemo tako ponašati prema Srbiji po pitanju granice. Koga on to misli pod «mi»? Je li sebe? Zar ne ćemo tražiti rješavanje granice prema međunarodnom pravu i stanju 1990. godine? Ili će nam EU dati uputu za rješenje. Ako ne poslušamo ne će biti ulaska u EU-u? Bar tako nas vladajući uvijek zastrašuju, bar one koji pod svaku cijenu žele u EU-u.

Nakon svake posjete predsjednika susjednoj državi Hrvatska dobiva ultimatum u svezi gradnje Pelješkog mosta i granice. U raznim novinama, već ovisno od novinara, se problem granice s BiH tumači različito. Pitamo se, gradi li RH-e most brzopleto ili je ispitala svoje pravo na gradnju prema međunarodnom pravu i uzancama? Je li trebala puno ranije pristupiti trajnom rješavanju granice između dvije države? Ili ćemo ponovno biti izloženi dugotrajnim trzavicama i ucjenama?

Plavi anđeli ciničnog Fabera

Komemoracija za Ivana GrbavcaPreko noći smo dobili novog šefa policije gospodina Fabera koji će riješiti sve probleme kriminala i uspostaviti sigurnost na ulicama. Valjda je svoju sposobnost pokazao u istrazi protiv generala Glavaša u Osijeku i radu kao milicajac. Da se je pobrinuo i izborio za više sredstava i bolju zaštitnu opremu za policajce možda bi mladi policajac preživio. Sada je veoma važno da je pustio suzu i jadnu žrtvu nazvao «plavim anđelom». Od kada on vjeruje u anđele?

Cinične primjedbe iz policije kako pancirka ne bi spasila mladog policajca i da zaštitari nisu izvijestili policiju o tome da je kriminalac naoružan bile su potpuno neprimjerene. Za policijsku opremu vlada nema sredstava, ali za kupovinu stanova po 2000 €/m2, a onda davanja u najam po 2,35 kn/m2 i njihovu predviđenu prodaju po 200 €/m2 za povratak «navodnih srpskih izbjeglica» - ima. A za taj povratak ne postoji niti pravilnik po kojem bi se znalo koga se smatra izbjeglicom i tko ima pravo na stan, niti je poznat spisak povratnika.

Istovremeno, o trenutnom ministru Unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku se Internetom preko raznih portalima šire stravične informacije o njegovim vezama s nezakonitim radnjama. Građani ne znaju imaju li moralnog ministra ili samo osobu koja je došla na tu odgovornu dužnost preko posebnih veza.

«Uspjesi» na polju pravosuđa

Pod novim ministrom pravosuđa počelo se je rješavati stanje u zatvorima, Petrač premješten, itd., ali je s druge strane zakazala kontrola puštanja kriminalaca na uvjetnu slobodu. Tko odgovara za posljedice?

General Glavaš je osuđen na 10 godina. Zanimljivo je, da je sudac već po ustaljenom receptu svjedočanstva u korist obrane smatrao lažnima, premda su dana pod punom odgovornošću, a druga u korist optužbe istinitima. Valjda se radi o sudskoj praksi koja se primjenjuje u zemljama Europske unije ili o sudskoj praksi iz komunističkog režima.

Još zanimljivija je izjava potpredsjednice vlade Jadranke Kosor s kojom je željela ocrniti dr. Šišljagića, jer da je bio oficir tj. kapetan 1. klase JNA i da su nas takovi napali 1991. godine. Kako ona kao potpredsjednica vlade tretira sve visoke časnike koji su unapređeni i odlikovani od strane predsjednika, a koji su bili oficiri JNA, a ujedno i predsjednika države koji časnike naziva oficirima i podoficirima. Nije tako burno reagirala kada je predsjednik poslao u mirovinu zaslužne djelatnike Hrvatske vojske ili kada je svjedočio u Haagu. Gdje bi ona sebe svrstala? Prema informaciji iz tiska bila je djelatnica kumrovačke partijske škole. Možda je u njoj naučila brzu prividnu prilagodbu drugoj političkoj opciji.

Hrvatsku jezik i Zapadni Balkan

Hrvatsko kulturno vijeće je nedavno organiziralo tribinu «Bez hrvatskog jezika u Europskoj uniji?». Mislim da smo jedini narod koji je prolazio i još prolazi negiranje vlastitog jezika. To sve zahvaljujući vladavini Srba u kraljevini, bratstvu i jedinstvu tijekom komunizma i nekim hrvatskim «stručnjacima» za hrvatski jezik.

Politika nepostojanja hrvatskog jezika sprovodi se i danas, na razne načine, u korist Zapadnog Balkana. Za takovo stanje su krivi predsjednik, premijer i ministri. Tiho se je spominjalo i učenje srpskog jezika u svim školama u Hrvatskoj, što bi značilo uvoz nastavnika i profesora, dodatni izdatak za plaće i osiguranje stanova.

EU preporuča za svoje građane znanje bar triju europskih jezika, dok se nama negira vlastiti hrvatski jezik i to zbog troškova prijevoda. Ako je EU postala tako osiromašena onda neka trošak prijevoda preuzme hrvatska vlada. Bolje to nego financiranje kazališta na Brijunima i ostalih gluposti. Iz kojeg razloga se naša vlada ne izbori za status hrvatskog književnog jezika u EU-i ali najprije raščisti stanje oko službenog hrvatskog jezika u domovini?

Ja imam problem s pravopisom i nažalost mi različita izdanja rječnika baš ne pomažu. Hrvatski jezik je prema međunarodnoj standardizaciji jezika od 1. rujna 2008. postao međunarodno priznat i uveden u ISO-standarde obvezne za cijeli svijet. Hrvatski i srpski jezik postali su posebni jezici. Je li moguće da ta činjenica našim političarima nije poznata ili nije važna? Žele li i tu činjenicu zanemariti zbog svojih političkih ambicija u Europskoj uniji i to na štetu cijelog naroda?

Koncert koji smeta Uzelcu

Slobodan UzelacVladajuća stranka je u vlastitoj državi većinski narod pretvorila u manjinu. IV. brigada Hrvatske vojske organizirala je u Splitu koncert u svrhu prikupljanja sredstava za spomenik u čast poginulih branitelja. Osobno sam bila na koncertu. U Areni nas je bilo skoro 10000. Koncert je prošao na zadovoljstvo sviju. Nije bilo izgreda niti provokacija, pa čak niti omiljenih pokliča "U boj u boj…" ili "Zovi samo zovi…" . Možda su male grupice pokušale neki nered ali su ih redari uspješno u tome spriječili. Dakle ja nisam čula ništa slično. No, i takav koncert je nekomu smetao.

Javio se je potpredsjednik VRH-e gospodin Uzelac i to nakon dosta dana poslije koncerta jer je navodno u autu čuo kako se je vikalo «Srbe na vrbe». Možda sada treba zabraniti postavljanje spomenika, jer to je ipak čuo potpredsjednik vlade bez kojeg premijer ne može vladati i njemu se mora vjerovati a nama ostalima ne. Progon hrvatskih pjevača, pogotovo Thompsona ne prestaje.

Neizbježni Puhovski

Od postanka samostalne države Hrvatske skoro nema događaja o kojem prof. Žarko Puhovski nije dao i još daje svoj osvrt na televiziji ili u tisku. Mi moramo vjerovati, kada ga uopće u potpunosti uspijemo shvatiti, u sve ono što on kaže. Zanimljivo bi bilo slušati njegova predavanja i na koji način prenosi mladim ljudima svoja «ogromna znanja» o svemu. Zbog čega ima taj privilegij dok ostali stručnjaci nemaju tu mogućnost javnog izražavanja ili veoma ograničeno? Na taj način ima mogućnost utjecaja na javno mišljenje – jer to ipak govori prof. Puhovski. Prima li honorar za svoja izlaganja na TV ili nastupa bez naknade? Bilo bi mi žao da i to pokriva moja pretplata.

O odnosu vladajućih prema haaškim zatvorenicima dovoljno je već rečeno i prebolno je o tome pisati. Možemo samo vjerovati dobro pripremljenoj obrani.

Prosvjedi i izbori

Stvara li se namjerno kaos i nemir? Nedovoljno pripremljeni đaci u svezi državne mature, reforme u visokom školstvu, snižavanje plaća u zdravstvu i prosvjeti itd. Je li se moralo s uličnim protestima i prijetnjama sa štrajkom naknadno rješavati ta pitanja? Nije ugodno, bez obzira na opravdanost ili neopravdanost protesta, danima slušati i gledati tu situaciju uz sve ostale probleme. 

Lokalni su izbori i to veoma važni. U poštanskom pretincu našla sam reklamnu knjižicu za gradonačelničkog kandidata stranke SDP Ranka Ostojića. Novinar Denis Kuljiš napisao je profil kandidata, ne želim opis analizirati jer mi nije jasno kojim građanima je on namijenjen. Voljela bi znati je li ga mladi perspektivni kandidat, koji se predstavlja gradskim intelektualcem, prije tiskanja barem pročitao.

Drugi nagrađivani novinar Milorad Bibić Mosor napisao je u čast Ranka Ostojića:

«Da sam mlada ženska, ja bi Ranku Ostojiću rado dala….Šta bi mu dala – glas ili ništo drugo? Ranko Ostojić je stari izviđač i on bi mora znat dobro izvidit šta bi mu ja to tila dat…»

Na petoj stranici nas iznenadi slika dr. don Ivana Grubišića, predsjednika Hrvatske akademske udruge Split s tekstom «Naša potpora promjenama». Ovih dana su nam i hrvatski biskupi izrazili svoje mišljenje o izborima i kakovim kandidatima bi bilo dobro dati glas. Je li i u crkvi postoje dvojaka prava na istupe u javnosti? Zbog postojećeg nereda pa i straha što nas čeka sutra potrebno je ići na glasovanje, premda će biti teška odluka kome i dati glas. Jedino što nam preostaje to su izbori, jer možda baš naš glas promijeni stanje na bolje.

Mira Ivanišević

{mxc}

Uto, 25-01-2022, 00:19:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.