Derogira li Vlada RH-e samovoljno svoje zakone i donosi odluke bez propisa?

 

Premda sam o kupovini ili gradnji stanova za takozvane srpske izbjeglice - povratnike već pisala i upućivala primjedbe i zamjerke svim mjerodavnim državnim institucijama, ipak moram ponovno o tome pisati, pogotovo jer me na to upućuju i članci objavljeni u Večernjem listu 20. siječnja «Dubrovački branitelji ne će živjeti uz Srbe povratnike» i 21.siječnja «Konavoski branitelji još nisu zbrinuti pod svojim krovom», odnosno u Slobodnoj Dalmaciji 21. siječnja «ZG Hvidra kroji popis nepoželjnih političara». Branitelji kao i mnogi građani, pa i ja, skloni smo reagirati emotivno, što je i pozitivno. Zbog toga branitelji kažu da ne će zajedno stanovati u istoj zgradi s povratnicima i da im se može stanove graditi na brdu a ne u preuređenom hotelu Mladost. Možda im ne bi trebalo graditi niti kupovati stanove u hotelima a niti na brdima, osim onima koji su bili prisilno izbačeni iz stanova. Takovih slučajeva je bilo i mnogi su se riješili sudskim putem. Branitelji i svi ostali građani koji plaćaju poreze, jer država troši proračunska sredstva, trebaju znati slijedeće propise.

Zakon o stambenim odnosima SFRJ je bio na snazi do 1996.godine i u njemu je točno definirano po kojim uvjetima se gubi stanarsko pravo. Stanarsko pravo je ukinuto Zakonom o najmu stanova 1996. NN 91/96. Pravo stanovanja ubraja se u «osobne služnosti» i stanarsko pravo nije bilo pravo vlasništva. Prema Ustavu RH-e društveno vlasništvo više ne postoji i iz tog razloga su stanovi u društvenom vlasništvu išli u prodaju NN 43/92, a ne zbog toga jer je netko imao stanarsko pravo. Društveni stanovi su se gradili sredstvima koja su izdvajali svi radni ljudi, pretežito na pokradenoj zemlji koja je bila u vlasništvu građana, a stanove je dobilo manje od 20 % uplatitelja sredstava. Vojni stanovi su se gradili po cijeloj SFRJ sredstvima u koja je izdvajala i SRH (možda i največe iznose). Prema tome oni nisu samo srpski stanovi, nego svih država sljednica. Ako je stanar sa stanarskim pravom plaćao mjesečnu najamninu od cca 10.-DEM, onda je za 20 godina stanovanja platio 2400.- DEM, a od toga se je pokrivalo i održavanje zgrade. Takav način stambene izgradnje i davanju stanarskih prava postojao je samo u komunističkim sistemima.

Da je Vlada RH-e prema NN 96/06 donjela Zaključak o osiguranju 3653 stana za srpske povratnike izvan područja posebne državne skrbi (u gradu Zagrebu 692 stana) pomoću privatnog kapitala. Ukupan trošak gradnje cca 44 milijuna €, a samo za dotaciju zaštićenih najamnina država bi morala izdvojiti cca 19 milijuna €. Sve se je trebalo osigurati proračunskim sredstvima.( Nije mi poznato je li po toj kombinaciji u nekom gradu sproveden taj program.) Vlada RH-e donosi novu Odluku objavljenu u NN 63/08 prema kojoj će se stanovi osiguravati kupnjom stanova na tržištu, useljavanjem u državne stanove i javno / privatnim partnerstvom. Sve se financira proračunskim sredstvima, ponude za stanove se traže kroz razne natječaje objavljene u dnevnom tisku, bez javnog natječaja, radi se o «državnoj sigurnosti», za kupovinu stanova mjerodavna je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Trebaju pročitati sudsku presudu u slučaju Kristina Blečić protiv RH-e koju je donio Sud za ljudska prava u Strasbourgu, a koju je potvrdio i Europski sud. Prema toj presudi K. Blečić je odbijen zahtjev za povratom stana u Zadru.

Branitelji i građani bi morali tražiti od Vlade RH-e neke važne podatke, a što im je prema članku 46. Ustava RH-e i dužna dati. Po kojem vladinom propisu je točno utvrđeno tko se smatra srpskom izbjeglicom/povratnikom, prognanikom/povratnikom, ekonomskim imigrantom itd., a sve u skladu s međunarodnim konvencijama? Trebalo bi dobiti na uvid popise tzv. povratnika/izbjeglica po svim gradovima izvan i na području posebne državne skrbi. Podatak koliko sredstava je u proračunu predviđeno za djelovanje APN agencije i je li specificirano koliko sredstava se može utrošiti za kupovinu stanova srpskim izbjeglicama/povratnicima.U oglasima su se tražili i stanovi od 90 m2. Uzimaju li se u tu svrhu krediti i za koliko povečaju zaduženje države? Koliko državnih stanova su gradovi ukupno dali vladi za zbrinjavanje povratnika? Zbog čega se tri ministarstva bave zamjenskim stanovima? Broj stambeno nezbrinutih braniteljskih obitelji? Broj stambeno nezbrinutih obitelji vojnih ratnih invalida? Zbog čega država prvenstveno ne osigurava stanove zdravstvenim, policijskim i ostalim djelatnicima ? Pa n.pr. ne bi postojao manjak polocajaca kao u Dubrovniku.

Hoće li se srpskim izbjeglicama/povratnicima priznavati godine izbivanja u hrvatski mirovinski staž što bi bio presedan? Za pucanje po Hrvatskoj dobiti su hrvatsku mirovinu. Je li Hrvatska suvlasnik na vojnim stanovima u ostalim državama nastalim nakon raspada SFRJ? Čekaju li povratnike otvorena radna mjesta u državnim službama ili će živjeti od socijalne pomoći? Neka vam pokažu gdje se u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju nalazi obveza Hrvatske o stambenom zbrinjavanju srpskih izbjeglica, bivših stanara sa stanarskim pravom u gradove izvan područja posebne državne skrbi. Jesu li navodne izbjeglice uopće imale stanarsko pravo ili su se samo koristile stanom za vrijeme službe.

I na kraju jedan apel braniteljima. U ratu su branitelji obranili i sačuvali Hrvatsku. Ne dozvolite da vam ju sada unište i da u njoj imate manja prava od manjina. Samo udruženi, vi jedini, možete postići da Hrvatska postane pravedna za sve njezine građane uključujući i manjine, da se smanje zaduživanja, smanji iseljavanje mladih ljudi, smanje lopovske meneđerske plaće u državnim tvrtkama, smanji uvoz bofl robe itd. Ako je potrebno uzmite dobrog odvjetnika. Razjedinjeni dajete pokvarenim političarima mogućnost manipuliranja i podmičivanja. Morate vjerovati u sebe i svoju snagu, samo vi možete početi biti pokretač borbe za bolje sutra.

Mira Ivanišević

{mxc}

Čet, 20-01-2022, 09:29:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.