Koliko zla nam još mogu napraviti?

Ne bave se gospodarskim problemima. Vladajući kao i oporba morali bi se boriti svom snagom i znanjem za opstanak još preostalih proizvodnih pogona. Osnovati fond iz kojeg bi se plaćali radnici do rješenja dugogodišnjih sudskih i stečajnih postupaka. Skoro svi imaju radna iskustva iz komunizma, obnavljaju kult Tita, pa kukurikuneka predlože radničko samoupravljanje u skladu s tržnom privredom i donesu zakon o privremenoj blokadi raspolaganja nekretninama i računima svim koji su vodili tvrtke do propasti bez da je na njihov rad imala utjecaj svjetska kriza.

Mnogi pogoni, da nije bilo pljačke i izvlačenja novčanih sredstava, mogli su raditi samo za hrvatsko tržište koje je preplavljeno uvoznom robom, dakle kupci i Gladna djecaGovore o umjetnoj oplodnji i zamrzavanju embrija, a ne brinu se da im sva djeca budu sita i pravilno hranjena – ne postoje školske kuhinje s besplatnim mlijekom i voćem – bar dok se ne smanji broj nezaposlenihpotrošači ipak imaju neka sredstva. Govore o umjetnoj oplodnji i zamrzavanju embrija, a ne brinu se da im sva djeca budu sita i pravilno hranjena – ne postoje školske kuhinje s besplatnim mlijekom i voćem – bar dok se ne smanji broj nezaposlenih. Mijenjaju se uspješni direktori, postavljaju se podobni. Jedan od ministara ima čak 4 pomoćnika. Jačaju podjelu naroda na ove i one bez povijesnih činjenica, s laži je lakše manipulirati.

JNA, četnici, antifašisti...

Za njih su važne polemike oko oprosta i rehabilitacije sudionika JNA i četnika, pretvaranja kosovaca i udbaša u antifašiste, negiranja broja ubijenih, mučenih i bačenih u rijeke i jame vojnika i civila bez suda, oko ispričavanja jedni drugima za obrambeni rat, jer svi smo jednako Nova jugoslavijakrivi, jer Srbi, Milošević, JNA i četnici nisu agresori, mi smo ih izazvali, - ukinuća pokroviteljstva Hrvatskog sabora nad Bleiburgom itd. Premijer Milanović je rekao da se na Bleiburgu slavi gubitnička vojska a ne žrtve, kod čega zaboravlja da Bleiburg predstavlja i jednu od najvećih prevara i izdaja hrvatskog naroda i to od strane demokratske države Engleske i to izručenjem razoružane vojske i civila na milost i nemilost partizanima tj. komesarima. Moglo se je spriječiti ubijanje i križne putove. Vladajući ne promišljaju da treba poštivati sve žrtve bez obzira pod kojom su se zastavom i za koje ideale borili. Gubitnička Njemačka, uz sve strahote koje je napravila njeguje i poštuje sva svoja grobišta diljem Europe.

Dobranje

Na svaki Uskrsni ponedjeljak se hodočasti u Dobranje. Umirovljeni župnik don Lovre Žuljević je uspio na mjesnom groblju napraviti zajedničku grobnicu sa spomenikom za ostatke preko 100 hrvatskih vojnika, žrtvama aržanskog pokolja, koji su se predali partizanima, a bili su mučki ubijeni i bačeni u jame. Prema nađenoj odjeći, obući i vojnim iskaznicama radilo se je o vojnicima i civilima. Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava organizirala je vađenje posmrtnih ostataka iz jame 1993. i sva imena ubijenih su poznata. Poznata su i imena nalogodavca i izvršitelja, koji su za to djelo bili i nagrađeni, a mnogi su se i nakon 1990. slobodno šetali i sijali mržnju.

I ove godine hodočastila sam u Dobranje s Udrugom hrvatske domovinske vojske 1941. – 1945. Podružnica Split., koja se je zalagala uz župnika don Lovru da se svi ostaci sa splitske patologije prebace u zajedničku grobnicu na Dobranjegroblje u Dobranjama, na kojoj se pale svijeće, obnavljaju siječanja i moli za njihove duše. Od tada postoji toplo prijateljstvo između župnika i udruge.

Riječima: „ Don Lovri Žuljeviću, župniku s praga dvaju tisućljeća i svim Dobranjčanima od pamtivijeka do danas, kojima je Hrvatska bila draža i od vlastita života" posvetio je prof. Ante Ivanković svoju knjigu „Dobranje ljudi i tlo". Još kratak izvadak iz predgovora knjige:" Biblija kaže da nas je Stvoritelj umijesio od zemlje. Da, ali od zemlje na kojoj stojimo. Pregled povijesnog kretanja plemena župe Dobranje potiče na razmišljanje i divljenje upornosti i izdržljivosti čovjeka s ovog žednog krša i kamenjara. Odolio je nemilim stoljećima zuluma i progona. Odlazio ali se uvijek vraćao. Sačuvala ga vjera u Boga, jezik hrvatski i običaji narodni".

Svetu misu predvodio je biskup Tomo Vukšić. Njegova propovijed je na nas djelovala duhovno i ohrabrujuće.Vodio nas je kroz vječni misterij prihvaćanja Isusa Krista i njegovog odbijanja, kroz dane slavnog ulaska u Jeruzalem na Cvjetnicu, njegovu patnju i uskrsnuće, mijenjanje raspoloženja mase naroda i stoljetnu patnju hrvatskog naroda. Pozvao nas je da ne gubimo vjeru i nadu u Krista. Pročitana su bila imena poubijanih, više njih s istim prezimenom.

U Split smo se vraćali kroz osunčanu prelijepu Zagoru. Za čudo uopće više nisam razmišljala o njima, zbog čega nam sve to rade i za čiju korist. Prepustila sam se optimističnim razmišljanjima, uživala u okolišu i tješila se da ništa ne traje vječno i da svemu dođe kraj i nisam dozvolila svojim pitanjima „koliko zla nam još mogu napraviti".

Mira Ivanišević

 

Pon, 6-12-2021, 00:43:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.