Što je to Platforma 112?

Civilno društvo pod pokroviteljstvom Gonga traži vladavinu prava. Gong je nestranačka udruga građana utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima. Gong, je bar meni, poznat po pozitivnom djelovanju, pogotovo s izdavanjem knjižice „Izgubljen nađen" u kojoj građani mogu naći upute gongkako tražiti i dobiti informaciju od svih institucija u RH-oj. Knjižicu su izdali uz pomoć EU-je.

Smatra li Gong da u prošlih 15 godina njegov rad nije bio dovoljno uspješan i da je za postignuće vladavine prava potrebno udruživanje s više nestranačkih udruga? Platforma 112 je zbir 112 konkretnih zahtjeva s područja:

Stabilne, odgovorne i demokratične vlasti i jednak pristup pravdi

Kvaliteta demokracije

Borba protiv korupcije i javni interes

Ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi

Nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnja mira.

Platformi 112 priključile su se organizacije: B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Dokumenta-Centar za suočavanje s prošlošću, Inicijativa GongaSmatra li Gong da u prošlih 15 godina njegov rad nije bio dovoljno uspješan i da je za postignuće vladavine prava potrebno udruživanje s više nestranačkih udruga?Gong, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency international Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama-Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama „Put u život-PUŽ", Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara i Zelena akcija. Osim toga Platformu 112 podržava još mnogo drugih udruga.

112 zahtjeva

18.siječnja Gong je predstavio Platforma 112: Civilno društvo traži vladavinu prava, kao jedinstvenu akciju organizacija civilnog društva koje su pokazale zrelost i pokušale popisati sva pitanja važna građanima. Svih 112 zahtjeva može se pročitati na portalu Gonga.

Saša Šegrt iz TIH je istaknula kako smatra da je za osiguranje nepovratnosti reformi pokrenutih tijekom pregovora o pristupanju važno osnovati jedan novi nadstranački mehanizam u „Hrvatskom saboru", neovisno o zahtjevima EU.

Jelena Berković iz Gonga zahtjeva politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad Vandorentijelima javne vlasti, što se prvenstveno odnosi na osnivanje „neovisnog nestranačkog tijela u Saboru koje bi neovisno ocjenjivalo i davalo preporuke u odnosu na reformu pravosuđa, antikorupcijske mjere, procesuiranje ratnih zločina i učinkovitost institucialnog okvira za zaštitu ljudskih prava".

Bernard Ivčić iz Zelene akcije je naglasio zaštitu prirodnih i javnih resursa od partikularnih ineteresa. ( Možda bi gospodinu Ivčiću bilo bolje nastojati udružiti sve strančice i udruge zelenih u jednu jaku organizaciju koja bi mogla argumentirano se suprotstaviti projektima štetnim za okoliš i zdravlje ljudi na cijelom području RH-e.)

Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma je između ostalog istaknuo da i nakon 8 godina postojanja Zakona o nacionalnim manjinama Romi, Srbi i djelomično i Bošnjaci nemaju jednake šanse kod zapošljavanja.

Emina Bužinkić iz Documente-Centra za suočavanje s prošlošću smatra da je veoma važno ukidanje Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije. Zahtjeva i pokretanje procedure osnivanja Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata (REKOM) u suradnji s vladama drugih post-jugoslavenskih zemalja te uspostavljanje drugih mehanizama za rasvjetljavanje sudbine svih nestalih. (Gđa Bužinkić izgleda ne priznaje vlade „država" već samo zemalja nastalih nakon SFRJ, a Republiku Srbiju izdvaja iz BiH.)

Okrugli stol - „Nakon referenduma – što dalje?"

7. veljače je Gong u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol „Nakon referenduma – što dalje?". Okruglom stolu su nazočili mnogi uglednici.

Paul Vandoren, šef delegacije Europske unije u RH, je rekao:

"Usvojene su tisuće stranica zakona, a građani tek probavljaju promjene koje se događaju i mnogi se pitaju: „ Je li ovo što se događa za njih dobro?" Upravo je zato naredno razdoblje iznimna prilika da se građani informiraju i pripreme za članstvo, te da doprinesu oblikovanju europskih politika kao aktivni promatrači u institucijama EU. U tom smjeru valja jačati modernu javnu upravu koja će biti otvorena javnosti.Hrvatska si ne može priuštiti da na eupopisu birača bude više glasača nego stanovnika."

(„ Jesu li ti prijedlozi zakašnjeli? Građani nisu sudjelovali u sastavljanju ugovora, a niti su upoznati sa sadržajem novih ili izmijenjenih zakona pa ih oni ne mogu niti kontrolirati.")

"Nadam se da će vlada što prije započeti s privatizacijom brodogradilišta."

(„Dok je prema sindikatima EU zabranila sklapanje novih poslova.")

"Vrijeme je da se hrvatsko tržište otvori investitorima. Građani i civilno društvo mogu doprinijeti tako da pažljivo prate razvoj događaja i osiguraju da Hrvatska ne prokliže unatrag."

(„Kuda? Možda prema jačem domoljublju?")

"Civilno društvo trebalo bi biti konstruktivno umjesto naglašavanja onog što ne funkcionira, dobrodošli su prijedlozi za poboljšanje."

(„Kako? Kada mnoge udruge za ljudska prava zaštićuju samo dio građana, a ne sve, pogotovo ne ugrožen većinski narod. Kada udruge koje se zalažu za zaštitu prava vlasništva uopće ne prihvaćaju u svoje elitne krugove.")

Šprem"Potrebno je nastaviti s reformom pravosuđa; moraju biti imenovani nepristrani, nezavisni i učinkoviti suci."

( „Trebamo li suce uvoziti iz drugih država? Račanova vlada je u sudstvo vratila dio sudaca iz komunističkog doba, valjda su bar oni pošteni i nekorumpirani.")

"Moraju biti usvojene i učinkovite mjere za borbu protiv korupcije."

(„Valjda smo ih ugradili u zakone prema potpisanim ugovorima, pa ćemo se nakon provedbe istih svrstati među dostojne nekorumpirane članice EU.")

"Ljudska se prava moraju poštovati, zbog čega je potrebno u konačnici razriješiti pitanje ratnih zločina te završiti s razminiranjem zemlje. "

(„Misli li i na ratne zločine izvršene i prije 1990.? Za zločine u domovinskom obrambenom ratu pobrinuti će se gospođa Teršelič, konzultantica tužiteljstva u Haagu i također ugledna predstavnica civilnog društva, kojoj je sigurno mjesto i u HS-u. Je li preporučio Srbiji, i prije rješavanja naše tužbe u Den Haagu, da nam uruči planove o minskim poljima i osigura sredstva za čišćenje od njih?")

"Važna je uloga Hrvatske u politici proširenja EU."

( „1990. je Zapad s Amerikom podržao srpsku agresiju,samo neka bude što manje žrtava, a sada nas stavljaju u ulogu promotora ulaska Srbije u EU, ali prije svega trebamo sigurno povući tužbu protiv Srbije.")

Predsjednik Vijeća Gonga Berto Šalaj je naglasio da je jedna od glavnih zadaća nove političke vlasti demokratizacija Teršeličpolitičkog procesa, što se može postići i olakšanjem uvjeta za raspisivanje za raspisivanje referenduma putem građanske inicijative, ali i reguliranjem zakonskih okvira za njegovu provedbu. Smatra da institut vanjskih članova saborskih odbora može jačati participativnu demokraciju.

Boris Šprem predsjednik HS-a je pohvalio građane za ispravnu odluku o ulasku u EU. Podučio nas je da je članstvo u svim članicama donijelo političku i demokratsku stabilnost i dalo im priliku za veći gospodarski rast i bolji standard. Treba prionuti na posao i izvući najviše dobrobiti iz EU. Uspjeh našeg članstva će se mjeriti uspjehom svakog pojedinog građanina koji se bude želio obrazovati ili zaposliti. U Saboru je već najavio promjenu poslovnika. („Gdje on živi i prati li događaje kod članica EU? Prolijevanje mlijeka, bacanje povrća, radničke demonstracije itd. što isto ostaje bez rezultata.

Gdje su udruge civilnog društva u tim Izdašna sredstvaKod sagledavanja svih tih brojki postaje nam razumljivije zbog čega veliki dio udruga za ljudska prava stalno inzistira na potvrđivanju hrvatskih ratnih zločina, pokazuje nezadovoljstvo s našim suđenjem, ističe gaženje ljudskih prava srpske manjine itd., a ne i većinskog naroda. Valjda dobiju najviše sredstava baš u tu svrhučlanicama? Zbog čega se one ne zauzmu za pravedniju podjelu dobiti? Jesu li one zastupljene u parlamentima kao savjetnice demokracije? Zna li g. Šprem točno koliko smo već uplatili i koliko ćemo godišnje uplaćivati u EU fondove? Koliko smo ukupno do sada povukli sredstava i koliko smo od toga platili razne EU konzultante i vratili ih EU? Prema tisku su poticaje dobili mali privrednici u manjim iznosima i to svojom inicijativom. Može li nam predočiti bar za nama blisku susjednu Sloveniju koliki je omjer između davanja i primanja?")

Poljski veleposlanik g.Wieslav Tarka je goste okruglog stola upoznao s njihovim prestrukturiranjem brodogradilišta. I do sada se je pokazao prijateljem Hrvatske sa svojim savjetima. Predstavlja državu s najmanje 10 puta većim brojem stanovnika, sva osnovna sredstva iz komunizma prenijeli su u novi oblik gospodarenja i obnavljali i modernizirali, nisu imali nakon 1990 rat, i nemaju manjinu kojoj mora biti podređen većinski narod. Kod svih naših usporedbi s drugim državama, koje su prošle tranziciju neke bolje neke lošije, zaboravlja se da one nisu imale rat, a rat omogućava sve vrste profiterstva.

Bilo je još izlagača, koji mogu i sada samostalno djelovati na prilagodbi Hrvatske EU na dobrobiti gospodarskih grana.

Pitanja

Prijedlozi o osnivanju instituta vanjski članova saborskih odbora kome će biti korisni? Tko bi trebao objaviti natječaj za te članove? Hoće li biti na platnom spisku HS-a? Zbog čega misle da bi se njihovi prijedlozi usvajali bolje nego do sada? Svi prijedlozi novih zakona ili izmjene i dopune starih su im i prije prvog čitanja dostupni, pa mogu dostaviti svoje prijedloge mjerodavnim odborima. Smatraju li da trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku ne funkcionira? Što njima predstavlja Ustavni sud RH-e? Žele li participirati u vlasti – neka se onda svi udruže u stranku Pusićcivilnog društva i na taj način dobiju, nakon pobjede na izborima, stvarnu mogućnost kreiranja demokracije. Zbog čega misle efikasnijem pronalaženju nestalih i ratnih zločinaca kroz zajedničku instituciji ili čak sud svih bivših država SFRJ,valjda misle u to uključiti i Sloveniju, možda se i tamo neki skrivaju, kada to ne postigne predsjednik Josipović i ministrica Pusić u prijateljskom ozračju s Tadićem?

Smatraju li nas svi strani i domaći političari infantilnim narodom? Možda nakon komunističke vladavine od 1945. to i jesmo postali.

Zbog čega volonterski ne putuju Hrvatskom od sela do grada i podučavaju građane o njihovim pravima i snazi koju posjeduju i na koji način ju mogu iskazati? Mi smo neuki narod, ali se ipak pitamo zbog čega toliki broj parazita na našim plećima, i zbog čega se već dvadeset godina na svim razinama vlasti pa i po udrugama za ljudska prava vrte isti ljudi koji ne dozvoljavaju članstvo novim ljudima s boljim idejama.

Prema Registru udruga početkom 2012. u Hrvatskoj je bilo registrirano 45100 udruga.

Prema „Lider pressu" u nevladinom sektoru je zaposleno u RH-oj 18500 osoba, što predstavlja 1,3 % od ukupnog broja zaposlenih. Financiraju se iz proračuna, iz EU fondova i raznim donacijama.

Kod sagledavanja svih tih brojki postaje nam razumljivije zbog čega veliki dio udruga za ljudska prava stalno inzistira na potvrđivanju hrvatskih ratnih zločina, pokazuje nezadovoljstvo s našim suđenjem, ističe gaženje ljudskih prava srpske manjine itd., a ne i većinskog naroda. Valjda dobiju najviše sredstava baš u tu svrhu.

Mira Ivanišević

 

Uto, 21-09-2021, 04:47:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.