Proleteri svih zemalja ujedinite se!

Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda „Cenzura Plus" iz Splita u suradnji s Udrugom za demokratsko društvo iz Zagreba organizirala je 17. siječnja tribinu na temu „ulaska u EU" u Kazalištu lutaka u Splitu.

Nazočili su veleposlanik EU u Zagrebu Paul Vandoren, Neven Šimac - predsjednik Centra za europsku Paul Vandorendokumentaciju i istraživanje Robert Schuman i mladi dr. Dragan Markovina - profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu. Otišla sam ih poslušati sa željom da uživo čujem razumne prijedloge „za" ulazak. Smatram da sam emotivna i da često razmišljam previše srcem.

Bez dijaloga

Na tribini nije bilo moguće razviti dijalog o nekom postavljenom pitanju, pa da se nedoumice do kraja razjasne. Sva trojica gospode su nam izložila svoje već uhodane, propagandne tekstove, slične onima viđenim na svim televizijama i slušane na svim radio-postajama.

Pitanja su se mogla postaviti, na koja suUhodani tekstoviNa tribini nije bilo moguće razviti dijalog o nekom postavljenom pitanju, pa da se nedoumice do kraja razjasne. Sva trojica gospode su nam izložila svoje već uhodane, propagandne tekstove, slične onima viđenim na svim televizijama i slušane na svim radio-postajama dani neprovjereni odgovori, nije bilo mogućnosti traženja dodatnih objašnjenja, sve je bilo u žurbi i kao urađeno po diktatu, pa je zato moj dojam primjeren naslovu. U ona vremena su proleteri isto samo morali slušati vođe, koji su bili najpametniji i svaka konfrontacija s vođama je završila loše po onoga koji se je usudio razmišljati.

Gospodin Šimac je uvodno rekao da je EU oličenje solidarnosti, mira i stabilnosti na prostoru koji zaokružuje. Kao preporuku za ulazak je i naveo tri kršćanska osnivača europske zajednice i zaboravio napomenuti da je to bilo prije 50 godina i da su oni zamišljali ujedinjenje država na drugoj osnovi. Na pitanje koliko ćemo morati godišnje uplaćivati u zajedničku kasu EU rekao je da je upravo dobio informaciju od Ministarstva vanjskih poslova i da ćemo za pola godine plaćati 275 milijuna eura i još promrmljao 1% od PDV i carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda.

Koliko sve to skupa stoji

Upoznao nas je da upravljačke službe, njih 30000 službenika, troši godišnje samo 1% od ukupnih sredstava, a nije nam rekao iznos niti ukupan iznos sredstava. Napomenuo je da je EU humanija od USA, jer daje 6% sredstava za siromašne zemlje. A mi ćemo već u prvoj godini imati na raspolaganju oko 600 milijuna a kasnije i oko 800 milijuna eura. Na upit je li potrebno izlazak iz EU plaćati odgovorio je sa „ne" ali da koliko mu je poznato nijedna država nije izrazila želju za izlaskom.

Gospodin Vandoren je rekao da će trebati razmotriti što sa sredstvima dobivenim iz predpristupnih fondova.

Prof. Markovina je rekao da dolazi s ljevice i nakon toga nas je upoznao da je EU neoliberalna, rigidna kapitalistička tvorevina u kojoj hrvatskom radniku ne će biti bolje, ali kako od hrvatske suverenosti nije ostalo ništa sasvim nam je svejedno jesmo li u EU ili izvan nje. Hrvatska je neuspjeli projekt s lopovskom privatizacijom, bankama u vlasništvu stranaca. Kako ničim više ne upravlja i iluzorno je za očekivati da ćemo biti samostalni iako ostanemo izvan EU. S ulaskom u EU imamo mogućnost udružiti se s radnicima članica EU i zajedno se boriti za bolja radnička i socijalna prava.

Zaboravnost

Gospodin Markovina je zaboravio da imamo teritorij, narod i hrvatski jezik i da smo tako još uvijek suverena država, eubez obzira vladaju li lijevi ili desni. A nezadovoljni radnici, prosvjetari i ostali u članicama EU su sa svojim demonstracijama dobiti samo pendrek po glavi ili su čak pogoršali ionako slabo gospodarstvo. Možda će ih naši radnički vođe prosvijetliti kao što će ih i naši katolici ponovno kristijanizirati.

Prof. Roko Markovina iz publike pitao je može li se promijeniti Poglavlje 8. u kojem se regulira brodogradnja i prema kojem smo limitirani u tonaži brodova, premda imamo postojeću stručnost i kapacitete za veću proizvodnju. Ujedno je naglasio da je Brodogradilište Split uvijek više davalo državi nego što je dobivalo, te je država je bila u dobiti od oko 300 milijuna kuna.

Nije dobio informaciju o mogućnosti izmjene ugovora, već je gospodin Vandoren rekao da država ima sada više kupaca, od kojih mora izabrati jednog i izvršiti privatizaciju, jer takova mogućnost ne će postojati uvijek.

Sve skupa je vrlo brzo završilo, jer se je gospodi žurilo. A ja sam se uvjerila da ne govore istinu, da s nama manipuliraju i bila bi veoma zahvalna kad bi netko objasnio zbog čega se i EU najedanput žuri da uđemo, premda i danas misle isto o nama kao i ranije, da smo ograničen narod, jer inače ne bi dopustili nakon tolikog ratnog razaranja, zatvaranja generala, odustajanja od proglašenja gospodarskog pojasa na moru da s nama vladaju neodgovorni i anacionalni političari kojima nije stalo do dobrobiti građana.

Mira Ivanišević

Sub, 25-09-2021, 14:01:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.