krizaŽelim opravdati moj poduži tekst. Pokojni predsjednik Franjo Tuđman je jednom rekao da skoro 20% građana ne želi samostalnu Republiku Hrvatsku. Mislim da je danas taj postotak veći, jer stasali su i njihovi unuci koji rade u mnogim državnim institucijama. U osporavanju naše države i želji za uključivanjem u neke balkanske asocijacije pridonosi: iskrivljena povijest; pretvaranje komunizma u antifašizam; domoljublje u fašizam; davanje potpore haškim tužiteljima u optužnicama protiv optuženih Hrvata u Haagu (primjer predsjednik države); razne nevladine udruge za ljudska prava i razvoj demokracije, a koje dobivaju najviše proračunskih sredstava, a ne rade za dobrobit Hrvatske; negiranje hrvatskog književnog jezika u svim sredstvima informiranja; nepostojanje socijalne i demokratske stranke bez komunističkih repova; cijepanje ozbiljnih stranaka u strančice; poslušnost inozemnim Hrvatskoj nesklonim političarima; nepotpuni zakoni, itd. Uz sve nabrojeno smatram još većim zlom razaranja gospodarstva i morala, zapravo nastavak onog «druže snađi se». Stvaranje uništenog gospodarstva, siromaštvo šireg sloja građana i strah od sutrašnjice su omogućavale sve dosadašnje vlade i stranke. To stanje je stvorilo nezainteresiranost šireg sloja građana za izlazak na izbore.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

Poljska i HrvatskaOvog tjedna smo imali priliku na HRT vijestima vidjeti kratku reportažu Gorana Milića o poljsko-hrvatskom prijateljstvu. Poljaci ljubitelji naše zemlje a i poznavatelji naše povijesti osnovali su Poljsko-hrvatsko društvo. Vole naše pjevače zabavnih i domoljubnih pjesama. Nose kockaste majice i odavali su radost i veselje. A ja sam skoro zaplakala. Nakon stalnih objeda o našoj fašizoidnosti, zabrani pjevanja našem pjevaču Thompsonu, državi nastaloj na zločinu i da ne nabrajam dalje pokazivanje simpatija ljudi iz daleke zemlje dobro dođe. Pogotovo što je to bilo iskazano na tako srdačan način.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

Slobodna DalmacijaČlanica Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Splita, gospođa Mira Ivanišević uredništvu je lista Slobodna Dalmacija poslala svoje reagiranje na članak koji je pod naslovom «Srbi, Romi i umirovljenici građani drugog reda« objavljen 28. rujna ove godine. Konkretno, riječ je o razgovoru novinara Vedrana Marjanovića s pučkim pravobraniteljem Juricom Malčićem. Njeno je reagiranje u istim novinama objavljeno 4. listopada 2009., ali u skraćenom obliku, i s potpuno izmjenjenim sadržajem. Reagiranje Mire Ivanišević u nastavku objavljujemo u izvornom obliku.(mmb)

Add a comment        
 

 

SimpsonVečernji list je došao na spasonosnu ideju na koji način možemo spasiti Hrvatsku od kriznog stanja na svim područjima. 28. kolovoza objavljena je anketa SOS za Hrvatsku, kojom se pozivaju svi hrvatski uglednici, a naravno i čitatelji Večernjaka da kažu kakva Hrvatska treba biti. Tog dana objavljene su slike i izjave nekih uglednika. – Znanstvenik Miroslav Radman predlaže da je potrebno odrediti prioritete, političari trebaju dati impuls i moraju okupiti stručnjake a ne kumove itd. Gospodin Radman već duže vrijeme vodi znanstveni institut u Splitu i to nadam se bez političkih ili kumskih veza. Gosp. Radmana sam uočila zbog njegovih slika i izjava u Slobodnoj Dalmaciji i to po njegovoj slici s lovorovim vijencem na glavi i gitarom u ruci, po izjavi da će od vode praviti alkohol, po istraživanju seksualnog života bakterija, zalaganjem za GMO hranu, itd. Istraživanja su dugogodišnji strpljivi rad ali ipak bi željela znati koliko je novaca država do sada uložila u njegov institut i je li rezultat nekog njegovog dosadašnjeg istraživanja primjenjiv u praksi.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

upitnikKome je upućeno priopćenje UBIUDR Podravka u svezi sa srpskim potraživanjima hrvatskih nekretnina? Je li domaćoj javnosti, političkim hrvatskim strankama, predsjednici vlade, predsjedniku države ili samoj Srbiji? Javnost koja čita dnevni tisak je upoznata sa zahtjevima Srbije, počevši od 300 000 ukradenih stanova pa nadalje. Na sva ta traženja nismo mogli u tisku pročitati ozbiljan odgovor hrvatske vlade. Valjda se držimo uobičajenog stava «lako ćemo» ili smatramo da Srbija ima pravo to tražiti ili zahtjeve smatramo neozbiljnim. Kada je jadnim Bošnjacima odbijena tužba u Haagu za srpski genocid – Srebrenicu naš sadašnji ministar pravosuđa je tada dao komentar da bi Hrvatska morala razmisliti hoće li povući svoju tužbu u Haagu protiv Srbije. Svaki komentar je suvišan. Od njega bi se očekivalo da je izjavio kako se mi moramo boriti da naša tužba bude uspješna, bez obzira koliko dugo će trajati postupak.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

lupaRedovito pratim portal HKV-a. Izuzmem li razne tekstove o povijesnim i kulturnim događanjima sve ostalo se odnosi na uočavanje nepravdi i nepravilnosti u vladanju kao i na istupe vladajućih i oporbe prema sudu u Haagu pa i samom obrambenom ratu.O gospodarstvu se malo piše. O siromaštvu građana se malo piše. O upravljanju s poduzećima u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu i njihovom neplaćanju obveza prema radniku i državi malo se piše. Nigdje nisam pročitala neki konkretan program o načinu, pa makar i na duge staze, izlaska iz gospodarske i političke krize od nestranačkih stručnjaka. Građanima je dosta raznih prepucavanja. Njima je najvažnije preživjeti i prije svega nahraniti svoju djecu.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

Bosansko GrahovoUdruga Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945. podružnica Split organizirala je 13. kolovoza posjet Grahovu, mjestu pogibelji mnogih Hrvata u 2. svjetskom ratu, nakon njega i u zadnjem obrambenom ratu. Predsjednik udruge Petar Vulić i gđa Neda Burić ne žale truda i može se reći da dušom i srcem organiziraju posjete mjestima stradanja Hrvata. Nijedan novinar nije našao za shodno da u tisku ili na televiziji podsjeti građane na poginule branitelje u borbi za osvajanje Grahova. Osvajanjem Bosanskog Grahova Hrvatska vojska je ispunila uvjet za oslobađanje Knina i uspješnu Oluju. Ne radi se o agresiji na BiH, jer je oslobađanje Grahova i Glamoča realizirano nakon Splitskog sporazuma Tuđman/Izetbegović i ostalih 22.srpnja 1995. i koje je natjeralo srpsku vojsku da Bihać stavi u drugi plan, jer su se morali suočiti s prijetnjom hrvatskog napada na RSK. Bihać je inače mogao postati druga Srebrenica. Zbog čega se prešućuju takva ratna zbivanja? Zar poginuli ne zaslužuju priznanje i sjećanje?(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

dr. Miroslav TuđmanPočela je kampanja. Neki kandidati su objavili svoju kandidaturu. A možemo očekivati da će broj kandidata rasti. Porast broja kandidata nije znak demokracije već što mnogi ljudi ne poznaju samokritičnost, oni mogu sve. I takav stav prema vlastitim sposobnostima ili zapravo nesposobnostima je naslijeđen iz komunističkog režima. U ovom mjesecu imali smo tri slavlja. Proslava u Čavoglavama, trka lađa na Neretvi i Sinjsku alku. Na svima je bio nazočan predsjednički kandidat prof.dr. Miroslav Tuđman. Sve televizijske kuće su ga prikazale u brzini munje, kao turista. Nijedna ga nije zadržala malo duže na snimku, navela njegovo ime i prezime i predstavila ga kao predsjedničkog kandidata. Dok druge kandidate jesu.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 
Andrija HebrangŠtovani dr. Hebrang, ne znam kako bi nazvala ovo moje pismo. Predstavka nije, jer sam se uvjerila da od slanja predstavki, raznih zamolbi i prijedloga predstavnicima izvršne, zakonodavne ili sudbene vlasti nema koristi. Kome je uopće stalo do mišljenja građana? Svi su izabrani na demokratskim izborima i to im daje za pravo da vladaju, bar tako misle, samovoljno i prije svega u svoju korist. Na pisanje su me potakle neke u tisku objavljene vaše izjave, a koje su bile izrečene nakon što vas je stranka HDZ predložila za svog predsjedničkog kandidata. A uz to sam razmišljala i o vašem zastupničkom djelovanju u Hrvatskom saboru, bar po čemu sam vas uočila i što bi eventualno moglo utjecati na moju biračku odluku.(M.Ivanišević)
Add a comment        
Pon, 18-10-2021, 15:57:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.