Martinje

Opće je poznata činjenica da se u katoličkom narodu slave dani svetaca pri čemu neki dobivaju više pažnje, a drugi manje. Neki od svetaca dobivaju liturgijom uzvišeni ton, a neki su uz to od naroda LegendaTe je noći prema legendi, Martin usnuo san vidjevši Gospodina zaogrnutog u svoj plašt. Nakon što je završio vojnu službu i zauvijek se oprostio od nje, zarađen je za egzorcista. Nešto kasnije, pri susretu s majkom uspijeva je preobratiti na kršćanstvo. Sudjelovao je u borbi protiv krivovjeraca arijanaca u Milanu, braneći vjeru u Kristovo božanstvo i istobitnost s Ocem. Zbog toga je prognan iz Milana, pa odlazi i zaustavlja se u pokrajini Galiji te se tu predaje kontemplativnom životu u samostanu.prihvaćeni razlog slavlja i zabave. Kako je neka svetkovina interpretirana narodu ovisi o doprinosu određenog sveca, ali i danu na koji pada. Ususret Hrvatima dobro poznatom blagdanu svetog Martina mnoge udruge i raspoloženi vinogradari daju se na posao pripreme ceremonijala krštenja mošta. A o čemu se tu radi pokušat ćemo dati u nastavku teksta.

Koliko nam dostupna literatura otkiva dolazimo do sljedećih činjenica. Martin potječe iz Mađarske, današnjeg Sambotela, a živio je u 4. stoljeću nakon Krista. Sa svojim ocem boravi u jednom vojnom garnizonu, nakon čega je unovačen u carsku gardu. Jednom je zgodom, usred zime susreo siromaha prosjaka koji je od njega zatražio milostinju, a budući da mu u tom trenutku nije imao što pružiti odrezao je polovicu svog vojničkog plašta i dao prosjaku da se zaogrne.

Te je noći prema legendi, Martin usnuo san vidjevši Gospodina zaogrnutog u svoj plašt. Nakon što je završio vojnu službu i zauvijek se oprostio od nje, zarađen je za egzorcista. Nešto kasnije, pri susretu s majkom uspijeva je preobratiti na kršćanstvo. Sudjelovao je u borbi protiv krivovjeraca arijanaca u Milanu, braneći vjeru u Kristovo božanstvo i istobitnost s Ocem. Zbog toga je prognan iz Milana, pa odlazi i zaustavlja se u pokrajini Galiji te se tu predaje kontemplativnom životu u samostanu.

Bio je izabran za biskupa grada Toursa, a 370. je posvećen. Kao biskup prihvatio se evangelizacije među Galima, na smirivanje duhova unutar Crkve, na otpor protiv uplitanja građanske vlasti u čisto crkvene poslove; usto, bio je blizu siromašnima i progonjenima.

Ceremonijal krštenja mošta

Naposljetku valja istaknuti zanimljivu činjenicu koja je povezana s nama dobro znanim ceremonijalom. Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina, a u želji da propagira vino uveo je ceremonijal krštenja mošta. Umro je 8. studenog 397., a 11. studenog spomendanje svetom Martinu. Zaštitnik je Francuske, vinograda, vinogradara, konjanika i vojnika, izliječenih alkoholičara, te mnogih mjesta u Hrvatskoj; Virja, Dugog Sela i Belog Manastira. Martin je prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima liturgijski blagdan.

Budući da svaki ceremonijal zahtjeva neki protokol, shodno tome u Križevačkom štatutu iz 14. st. nalazi se protokol kojeg se drži većina sudionika i obnašatelja samog ceremonijala. Iako je, kao što legenda kaže u davnom 4. stoljeću biskup Martin obnašao krštenje, danas to obavlja tek jednodnevni- martinjski biskupi izabran iz puka.

Dakle, riječ je o danu kada se mlado vino, znano kao mošt, krsti u pravu vinsku kapljicu. Posebice se njeguje u vinorodnim područjima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, krajevima bogatim vinogradima te mjestima povezanim s vinskom kulturom. Danas se krštenje obavlja u podrumima, vinogradima ili pak u restoranima u svrhu dobre zabave i druženja.

Za ceremonijal su potrebni biskup, domaćin i kum, pri čemu kada biskup dolazi pozdravlja sve pajdaše i pajdašice nakon kojeg slijedi molitva vinu: „Oslobodi nas od segaunoga kaj bi nas moglo posvaditi med sobom" nakon čega slijedi dijalog između izabranog kuma i domaćina. Domaćin zapitkuje mošt razna pitanja, a kum odgovara u njegovo ime. Dijalog započinje ovako: „Domaćin: Ti dolaziš Mošte pred naša poštovana lica ovamo, da se krstiš! Je l' da?

Kum: Dolazim!

Domaćin: Kaži, ali ne laži! Je l' istina, da si obsjednutsvakakviminečistimi duhovi, u tebi je osa i pčela, muha i mušica, žaba i mrava, pauka i skakavca, crva i puževa i svakakvoga drugoga lizaćega i plazećega, letećega i puzećega, skakajućega gada i smrada.

- Zato su te strogo kaznili, da se očistiš. - Bacili su te u škafe i brente, moštilom te gnjavili, pak u bednje hitali, dreckali i gnječili, ali sve to nije ništa koristilo, morali su te još prešom tiskati da su ti sve kosti pucale i krvav znoj iz tebe curil, i još se nisi popravil, zato su te bacili u duboki lagav, ne bi li te barem tamnica popravila; ali da, ti si u njoj bučio i mumljao kao stari medved i da te nisu čuvali željezni jaki stražari, odavna bi već bilvušel, da te ni vrag vloviti ne bi mogel.

- Kaži dakle Mošte, jesi li ipak već jednom došao k pameti i jesi li nakanio proći se nečistoće, MartinjeDržeći se okvirno takvih običaja, lokalne sredine stvaraju prave događaje prilikom manifestacije. A osim što njeguju staru tradiciju, pronalaze termin za zabavu i druženje prilikom kojih se s vremenom stvaraju i razni napjevi koji se izvode kako na samim ceremonijama tako i na kulturnim programima tematski i vremenski vezanim uz Martinje, poput izložbe slika i kreativnih izložbenih stolova na temu jeseni lokalne Udruge vinograda i voćara.okaniti se razuzdanog života, da postaneš vriedan i dostojan primiti ov današnji čin.
Kum: Jesam!"

Završni dio ceremonije izgleda ovako: „Domaćin: Hvalimo te dakle o svemogući Bože, što si naplatio dugotrajni trud naše vrijedne domovine i blagoslovio trud i djelo marljivih težaka, vezača, kopača, prešača i što si iz ovoga nečistoga i nemirnog nevjernika napravio čista i krijepka, mirna i slušna sina. Molimo te ujedno, da ga nadahneš dobrim i čistim duhom, da mu više ne naškodi mamljenje onoga smjeloga zavodnika Zdenca, nego da ostane čist i nevin i da se ne pokvari, već da bude jak, dobar i miran, kao što su mu bili i njegovi predji, izim onog njegovog djeda iz god. 1864., koji nije nikad pokazao veselog lica, nego se je držao uviek kiselo i odurno, kao da ga svjetlo sunce nikad obasjalo nije.
- Usliši ovu pobožnu molitvu o milostivi Bože kako sada tak i vazda i u vieke Amen."

Nakon čega slijede vinske litanije na koje pridošli pajdaši i pajdašice odgovaraju: Oslobodi nas, okrijepi nas, ohrabri nas te pomozi nas, a tada slijedi druženje uz tradicionalne kulinarske delicije.

Držeći se okvirno takvih običaja, lokalne sredine stvaraju prave događaje prilikom manifestacije. A osim što njeguju staru tradiciju, pronalaze termin za zabavu i druženje prilikom kojih se s vremenom stvaraju i razni napjevi koji se izvode kako na samim ceremonijama tako i na kulturnim programima tematski i vremenski vezanim uz Martinje, poput izložbe slika i kreativnih izložbenih stolova na temu jeseni lokalne Udruge vinograda i voćara.

Lucija Fosić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.