Nadahnuće za daljnjim vrednovanjem književnoga pera

Mjesec listopad je vrijeme kada se naklonost pridaje i našemu stvaralačkomu peru. Pisana riječ je ona koja nam daje uvid u najstarije segmente života. Najstariji primjeri hrvatske književnosti tako sežu u 8. - 9. stoljeće. Ono što našu književnost izdvaja od drugih je upravo pisanje na tri pisma – latinici, glagoljici i ćirilici. Jedan od najstarijih spomenika pisan glagoljicom na hrvatskom jeziku je svima poznata Bašćanska ploča (oko 1100. godine). Hrvatsku književnost posebnom čine i hrvatski latinisti koji svoja djela stvaraju na latinskome jeziku, a time ulaze i u krug europske književnosti te doprinose razvoju europskoga humanizma.

Težnju za pisanjem na hrvatskom jeziku izražava autor prvoga hrvatskoga romana „Planine" Petar Zoranić u 16. stoljeću koji u njemu poziva druge autore da pišu na narodnom nam jeziku. Hrvatska književnost je jedna zasebna povijest koja svoje utjecaje pronalazi u europskim zemljama što zbog školovanja hrvatskih intelektualaca u njima što zbog političkih okolnosti. Svako razdoblje hrvatske književnosti ima svoja obilježja koja je čine zanimljivom, a na nama je da se odlučimo koje od toga nam najviše leži te se posvetimo prelistavanju stranica kako starih tako i novih knjiga.

Posjet knjižnici

Pred nama je mjesec hrvatske knjige koji započinje 15. listopada, a završava 15. studenoga ove godine. Vjerujemo da svatko od nas na nekoj od polica našega doma ima knjigu koja već dugo vremena sakuplja prašinu ili pak u svojoj bliziniPravi osjećajMnogi kažu kako čitanje knjige na svojim računalima ne stvara onaj pravi osjećaj već da je to nužno zlo, dok pak ostatak smatra kako je to upravo ono na što se dugo čekalo i kako je mnogo bolje. Svatko od nas je pojedinac za sebe koji je skloniji nečemu od navedenoga zbog prednosti i mana koje nam se nude imate knjižnicu – vrijeme je da je posjetite. Dostupnost Internetu je danas golema, a kao takvi smo svjedoci da je i broj digitaliziranih knjiga iz dana u dan sve veći. Za neke je to bitno i vrlo korisno, što nikako ne sporimo, no za neke to otvara pitanje hoće li knjiga izgubiti na važnosti. Može li miris knjige i zvuk prelistavanja stranica zamijeniti digitalizirana knjiga samo kako ne bismo izgubili vrijeme odlazeći u knjižnicu i natrag ili pak do prijatelja s kojim bi usput razgovarali kada bismo od njega posudili knjigu.

Mnogi kažu kako čitanje knjige na svojim računalima ne stvara onaj pravi osjećaj već da je to nužno zlo, dok pak ostatak smatra kako je to upravo ono na što se dugo čekalo i kako je mnogo bolje. Svatko od nas je pojedinac za sebe koji je skloniji nečemu od navedenoga zbog prednosti i mana koje nam se nude. Pošto je pred nama mjesec hrvatske knjige valjalo bi dati prednost, barem sada, onoj pravoj izvornoj knjizi. Birali poeziju ili prozu; povijesnu, ljubavnu ili socijalnu tematiku nećemo pogriješiti – u to smo sigurni. Pred nama su i komedije od sjevera pa do juga Hrvatske tako da smijeh u svakodnevnu monotoniju života možemo unijeti upravo čitajući njih.

Gradske će knjižnice organizirati brojne programe, a Manifestaciju su preuzele Knjižnice grada Zagreba od Ministarstva kulture Republike Hrvatske koje ju održavaju od 1995. godine pod pokroviteljstvom istoga. Ove se je godina navršilo 490 godina smrti Marka Marulića, 100 godina smrti Antuna Gustava Matoša, 160 godina rođenja Ante Kovačića, 100 godina smrti Frana Galovića, 95 godina rođenja Jure Kaštelana. Navedeni autori i njihova djela mogu biti nadahnuće za daljnjim vrednovanjem književnoga pera, njegovim očuvanjem i poticaj za razmišljanjem na drugačiji način, ali i za međusobne kvalitetne razgovore o brojnim hrvatskim djelima.

Lucija Fosić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.