„Umjesto da postane istinski globalna sila, Europa ostaje prekrasan, ali fragmentiran kaleidoskop malih i srednjih sila“

Prošlo je više od 90 godina otkad je hrvatski književnik Miroslav Krleža u časopisu „Savremena stvarnost“ objavio amblematični esej „Evropa danas". Da je njegova analiza Europe, na svoj način, ostala aktualna i danas, svjedočio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošloga tjedna na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, na kojem se okupila svjetska politička elita, mahom zapadnoga civilizacijskoga kruga. Krleža je svoj književni esej, koji nikad nije temeljito vrjednovan i shvaćen, pisao 1933., kada je Hitler postao kancelar. Tematizirao je tadašnje odnose unutar „europske kuće“, no danas je stanje ponešto složenije. Nad Europom se nadvila nova prijetnja, koja svoje bijesne zube iskazuje na Ukrajini, izvornoj potpisnici Povelje UN-a, rušeći i ubijajući sve pred sobom. Pod kišom ruskih granata četiri godine nestaju stambene zgrade, čitavi su gradovi bez svjetla i grijanja, u mraku, bez pitke vode, okovani ledom ili pretvoreni u zastrašujuće beživotne kosture betona; dronovi i rakete svakodnevno ubijaju na desetke nevinih ljudskih života: žene, djecu, starce. U ime kojih ciljeva? Bi li iza tih ciljeva stala poznata ruska kulturna imena koja su postala europskom baštinom?

Novo barbarstvo za ratne pohode uvijek ima nekakve razloge i oni se nisu promijenili od onih iskonskih u kojem je dolazila do izražaja odsutnost svih civilizacijskih norma, zakona i kulture, a dominirali nasilni instinkti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Svjetskom gospodarskom forumu 22. siječnja 2026. u Davosu uputio je oštro upozorenje Europi, optužujući njezine čelnike da iz godine u godinu „prepoznaju globalne prijetnje, a ne djeluju odlučno“. Upozorenja koja je izgovorio u idiličnom švicarskom gradiću, doputovavši iz ruševina Kijiva, imala su pomiješan okus oštre kritike i frustracije.

U hrvatskom medijskom prostoru te riječi nisu imale poseban odjek. Televizijski kanali govor su sveli na dvije-tri rečenice, medijski analitičari i komentatori uglavnom su ga zanemarili, kao da nismo bili u sličnim okolnostima devedesetih prošloga stoljeća kad je na Hrvatsku rastvorio svoje ralje srbijanski agresor!? (Naglasci iz govora ukrajinskoga predsjednika korišteni su iz ukrajinskih izvještaja, objavljenih na agencijskim ili novinskim mrežnim stranicama, op. a.)

Na što je upozorio Zelenski?

Trenutačnu situaciju usporedio je s filmom Beskrajni dan (Groundhog Day), s Billom Murrayem i Andie MacDowell, ističući kako nitko ne bi želio živjeti ponavljajući istu stvar tjednima, mjesecima i, naravno, godinama.

„Prošle godine, ovdje u Davosu, završio sam svoj govor rekavši da Europa mora znati kako se braniti. Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo. Prisiljen sam ponovno izgovoriti iste riječi“, rekao je.

Po njegovim riječima Europa voli raspravljati o budućnosti, ali izbjegava djelovati.

„Akcije koje određuju kakvu ćemo budućnost imati. To je problem. Zašto predsjednik Trump može zaustaviti tankere 'flote u sjeni' i uzeti naftu, a Europa ne može? Ruska nafta prevozi se izravno uz europske obale. Ta nafta financira rat protiv Ukrajine. Ruska se nafta mora zaustaviti i konfiscirati. Ako je Putin bez novca, Europa je bez rata“, naglasio je.

Također je rekao, ne spominjući ni jednu zemlju posebno, kako se Europa ne uspijeva dogovoriti oko toga kako rješavati globalne probleme.

„Europa se i dalje osjeća više kao zemljopis, povijest, tradicija, a ne kao prava politička sila, ne kao velika sila. Postoje beskrajne unutarnje rasprave i neizrečene stvari koje sprječavaju Europu da se ujedini i progovori dovoljno iskreno kako bi pronašla prava rješenja. Umjesto da postane istinski globalna sila, Europa ostaje prekrasan, ali fragmentiran kaleidoskop malih i srednjih sila“, rekao je.

Krleža: Evropa je danas rafinirano bezglava (1933.)

Krleža nije bio ništa manje oštar 1933. Ovako je oslikavao tadašnju Europu: „Evropa danas ne zna što znade i pojma nema što hoće, Evropa je danas rafinirano bezglava: s jedne strane pametna kao maska protiv otrovnih plinova, s druge slijepa kao staromodna lumbarda, a istodobno izazovna kao kakav velegradski izlog, pun raznovrsnog i skupocjenog besmisla.“

Zelenski je u Davosu kritizirao spore korake kako bi se ruski vođa Vladimir Putin pozvao na odgovornost.

„Europa još nije postigla stvarni napredak prema osnivanju Posebnoga suda za zločin ruske agresije protiv Ukrajine“, rekao je.

Govoreći o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, zahvalio je svojim europskim partnerima, ali je napomenuo da će ta jamstva vrijediti tek nakon završetka rata.

„Kada primirje počne, na ukrajinskom tlu bit će kontingenti, zajedničke patrole, partnerske zastave. I to je pravi signal... Ali uvijek postoji 'ali'. Trebamo podršku predsjednika Trumpa. Ni jedna sigurnosna jamstva ne funkcioniraju bez Sjedinjenih Država. A što je sa samim primirjem? Tko može pomoći da se to dogodi?“, upitao je.

„Kada odbijete pomoći ljudima koji se bore za slobodu, posljedice su uvijek negativne“

Optužio je Europu za neaktivnost u vezi sa situacijom u Iranu.

„Svi čekaju da Amerika nešto učini, ali svijet ne nudi ništa, Europa ne nudi ništa i ne želi intervenirati. U Europi su bile proslave Božića i Nove godine. Sezonski odmori. Dok su se političari vratili na posao i počeli formirati stajališta, ajatolah je već ubio tisuće ljudi. A što će Iran postati nakon ovoga krvoprolića? Ako režim preživi, poslat će jasan signal: 'Ubijte dovoljno ljudi – i ostat ćete na vlasti'“, rekao je te dodao kako je ruski čelnik, koji je pokrenuo agresiju na Ukrajinu, još na slobodi.

„Pogledajmo zapadnu hemisferu. Predsjednik Trump proveo je operaciju u Venezueli, Maduro je uhićen. Bilo je različitih mišljenja o tome, ali je činjenica: Maduro je na sudu u New Yorku. Žao mi je, ali Putin nije na sudu“, naglasio je.

„Kada odbijete pomoći ljudima koji se bore za slobodu“, rekao je, „posljedice se vraćaju i one su uvijek negativne“. „Bjelorusija 2020. primjer je kako nitko nije pomogao narodu. Sada su ruske rakete raspoređene u Bjelorusiji. To ljuti većinu europskih naroda jer se ne bi dogodilo da je bjeloruski narod pobijedio 2020.“, istaknuo je, dodajući kako je više puta pozvao europske čelnike da poduzmu mjere protiv bjeloruskoga režima.

Ukrajinski je predsjednik još jednom naglasio potrebu stvaranja zajedničkih oružanih snaga u Europi.

„Europa se oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO djelovati ako postoji prijetnja. Ali nitko zapravo nije vidio Alijansu u akciji. Ako Putin odluči zauzeti Litvu ili napasti Poljsku, tko će odgovoriti? Trenutačno NATO postoji zahvaljujući uvjerenju da će SAD djelovati. Da ne će stajati po strani. Ali što ako ne bude tako?“, upitao je.

Zahvalio je glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu na produktivnom razgovoru s predsjednikom Trumpom, nakon kojega je Amerika počela mijenjati svoje gledište o Grenlandu. No kritizirao je postupke Europe tijekom krize zbog toga strateški važnoga područja.

„Ako pošaljete 30 ili 40 vojnika na Grenland, koja je poanta? Koju poruku šaljete? Kakav je to signal Putinu, Kini? I najvažnije, kakav je to signal Danskoj, vašemu savezniku? Ili kažete da će europske baze zaštititi regiju od Rusije i Kine, ili riskirate da vas nitko ne shvati ozbiljno. Jer 30 ili 40 vojnika ne će ništa zaštititi“, rekao je.

Zahvalivši onima koji pomažu Ukrajini u kupnji raketa Patriot, Zelenski je upitao: „Ne bi li bilo jeftinije i lakše jednostavno odsjeći Rusiju od komponenata koje su joj potrebne za proizvodnju raketa ili čak uništiti tvornice koje ih proizvode?“

Po njegovim riječima Rusija ne bi mogla izgraditi balističke ili krstareće rakete bez kritičnih komponenata iz drugih zemalja, i to nije samo Kina.

„Rusija dobiva komponente od tvrtki u Europi, Sjedinjenim Državama i Tajvanu. Trenutačno mnogi ulažu u stabilnost oko Tajvana kako bi izbjegli rat, ali mogu li tajvanske tvrtke prestati pridonositi elektronici ruskom ratu? Europa gotovo ništa ne govori, Amerika ništa ne govori, a Putin proizvodi projektile“, rekao je.

Zelenski se u govoru osvrnuo na Odbor za mir, čije je stvaranje inicirao Donald Trump.

„Ne možete izgraditi novi svjetski poredak od riječi, samo djela stvaraju pravi poredak. Amerika je pokrenula Odbor za mir, Ukrajina je pozvana, Rusija i Bjelorusija također su pozvane, iako rat nije prestao. Nema čak ni primirja. Jeste li vidjeli tko se pridružio? Svatko je imao svoje razloge. Ali evo u čemu je stvar, Europa nije ni formulirala jedinstveno stajalište o američkoj ideji“, rekao je.

Zaključno je izjavio da Europa mora postati jaka, i u tom nastojanju Ukrajina je spremna pomoći kako bi se zajamčio mir i spriječilo uništenje.

„Spremni smo pomoći drugima da postanu jači nego što su sada. Spremni smo biti dio Europe koja je istinski važna. Danas nam je potrebna ta snaga da obranimo vlastitu neovisnost. Ali vama je potrebna ukrajinska neovisnost. Jer sutra ćete možda morati braniti svoj način života. A kada je Ukrajina s vama, nitko vas ne će gaziti“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Po njegovim riječima Europa se ne bi trebala degradirati na sporedne uloge, kada imamo priliku zajedno biti velika sila. „Ne bismo trebali prihvatiti da je Europa samo salata malih i srednjih sila začinjena neprijateljima Europe; kada smo ujedinjeni, zaista smo nepobjedivi, a Europa može i mora biti globalna sila, ne ona koja reagira kasno nego ona koja definira budućnost. To bi pomoglo svima, od Bliskoga istoka do svakoga drugoga dijela svijeta. To bi pomoglo samoj Europi, jer izazovi s kojima se sada suočavamo izazovi su europskom načinu života, gdje su ljudi važni, gdje su nacije važne. Europa može pomoći u izgradnji boljega svijeta. Europa mora izgraditi bolji svijet, svijet bez rata, naravno, ali za to Europi treba snaga“, rekao je Zelenski, uz ino, na davoskom forumu.

Richard Moore: Prihvatimo iskrene i teške poruke koje nam je uputio Zelenski

Krležu je posebno zaokupljala europska pamet, o kojoj piše u eseju „Evropa danas“ ovako:

„Od sviju evropskih pojava najžalosnija je evropska pamet. Kao stari ariston ili od vjetra oboren dimnjak (...) Tipična je evropska pojava, da su najveće evropske istine izgovarane ispod vješala, na stratištima, po tamnicama i na golgotama, a te popljuvane istine postaju evropske zastave i vijore se vjekovima. (...) Strojevi evropski rade i stvaraju dvadeset i četiri sata na dan, i danas kada je evropska materijalna kultura veća nego ikad prije, kada Evropa znade više nego što je ikada ranije znala, danas se intelektualna Evropa dosađuje. Ona je blazirana,... (...) Evropa samu sebe opsjeda, Evropa samu sebe ubija i kopa lagume pod svojom vlastitom tvrđavom već hiljade godina.“

Govor ukrajinskoga predsjednika pred političkom elitom u Davosu uslijedio je nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na marginama toga skupa. To je bio prvi susret dvojice predsjednika ove godine. Nakon razgovora Zelenski je izjavio da je pitanje teritorija jedino neriješeno pitanje u pregovorima o okončanju rata.

„Sve se vrti oko istočnoga dijela naše zemlje. Sve se vrti oko toga. To je problem koji još nismo riješili“, rekao je.

Bivši šef britanske obavještajne službe MI6 Richard Moore, komentirajući govor Volodimira Zelenskoga, rekao je kako bi europski čelnici trebali naučiti lekcije iz oštroga govora ukrajinskoga predsjednika u Davosu.

„Snažan govor. Važno je da mi, kao Europljani, prihvatimo iskrene i teške poruke koje nam je uputio Volodimir Zelenski“, izjavio je Moore, koji je MI6 vodio do rujna 2025.

Uskoro će četiri godine koliko traje ruska agresija na Ukrajinu. Mir izgleda kao fatamorgana. Jednom se ukazuje na dohvat ruke, drugi put daleko. EU je u četiri godine Ukrajini znatno pomogla vojno i financijski u obrani od agresije. Ukrajina je ostala na nogama. No ostaje pitanje: je li se moglo više i svrhovitije? Jednako: je li EU mogla učiniti više u podizanju vlastitih obrambenih sposobnosti? Zar i danas u znatnoj mjeri ne ovisi o američkim strateškim odlukama i obavještajnim procjenama? Na veća izdvajanja za obranu europske NATO članice natjerao ju je njezin američki saveznik. Upozorio je da golemim izdvajanjima za energente, naftu i plin, u biti financira ruski ratni stroj. Žalosno je rasudno stanje uma koje ne vidi životnu ugrozu, dok na njezinim granicama tutnje ratni bubnjevi. Od imperijalnih ratova, Europu ne će obraniti Kantov kategorički imperativ, jer ratna imperijalna logika ima druge maksime! Želi li EU opstati, nije dovoljno da bude gospodarska i kulturna sila, mora sagraditi učinkovitu vojnu arhitekturu komplementarnu SAD-u, spremnu zajedno u svakom trenutku odvratiti svaki napad, obraniti međunarodni sustav vrijednosti, utemeljen na Povelji UN-a, bez obzira na to što se desetljećima taj dokument međunarodne zajednice baca pod noge ili rabi kao otirač krvavoj obući svjetskih moćnika.

Može li Vijeće za mir ispuniti očekivanja koja sve teže ispunjavaju UN? Nakon Prvoga svjetskoga rata na prijedloga američkoga predsjednika Woodrowa Wilsona 1919. osnovana je Liga naroda s osnovnom svrhom – mir u svijetu. Tridesetih godina prošloga stoljeća pokazala se nedoraslom spriječiti ratove koje su započeli Italija, Njemačka i Japan. Faktički je prestala postojati 1939., kad je SSSR izbačen iz Lige naroda zbog napada na Finsku. Nakon Drugoga svjetskoga rata osnovani su Ujedinjeni narodi, koji se suočavaju sa sličnim problemom. Nisu u stanju zaustaviti ratove i uspostaviti mir ako ih vode članice Vijeća sigurnosti.

Marko Curać