Je li impozantna izložba „U početku bijaše Kraljevstvo“, od listopada 2025. do veljače 2026., trebala biti i virtualna kako bi ju mogli pogledati svi zainteresirani, napose Hrvati širom svijeta?

Ko na tvrdoj stini svoju povist piše
Tom ne može ni'ko prošlost da izbriše
Mi smo tu odavna, svi moraju znati
To je naša zemlja, tu žive Hrvati

(Od stoljeća sedmog, tekstopisci: Stjepan Stipica Kalogjera / Ivo Cvitić / Dražen Žanko)

U prepisci s prijateljem koji radi i živi u inozemstvu spomenuo sam mu da sam išao pogledati veliku izložbu „U početku bijaše Kraljevstvo“, da su mi mnogi izlošci poznati, posebno oni iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, ali sada sve to okupljeno i iz drugih muzeja, na jednom mjestu, na dva kata Galerije Klovićevih dvora i u jednom bočnom traktu, posebno sjaji kao cjelina, jer pokazuje materijalne biljege tisućljetne hrvatske državotvornosti i opstojnosti na jednom mjestu. Artefakti zbog povezanosti u vremenskom slijedu još više fasciniraju i čine izložbu o 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva veličanstvenom. Na svoj način svjedočanstvo o tisućljetnoj hrvatskoj nazočnosti na prostorima između Jadranskoga mora i Drave.

Napomenuo sam da me je iznenadio interes za izložbu, napose što sam uočio toliko stranaca. Djelatnik Galerije na ulazu dok smo čekali kupnju ulaznica, 9. studenoga, prije podne, budući da je računalni sustav bio pao, rekao je da je prethodnoga dana (u subotu) bilo više od petsto posjetitelja te da je zanimanje za izložbu iznimno.

Rijetki su narodi koji imaju takvo bogatstvo nalaza, posebno u kamenu, prije svega zahvaljujući hrvatskim arheolozima koji su otkrivali, ali i čuvali hrvatske arheološke spomenike, svjedočanstva hrvatskoga državnoga kontinuiteta, od narodnih vladara – kraljevstva u ranom srednjem vijeku do onih u novom vijeku. Pritom svakako prvo mjesto pripada fra Luji Maruni (1857. – 1939.), utemeljitelju hrvatske arheologije, osnivaču Muzeja hrvatskih starina u Kninu, poznatom arheologu koji je arheološko nalazište u Bribiru nazvao „hrvatskom Trojom“, zatim don Frani Buliću (1846. – 1934.), koji je u Rižinicama otkrio ulomak s natpisom hrvatskoga kneza Trpimira; istraživao crkvu sv. Marte u Bijaćima, a na Otoku u Solinu otkrio sarkofag kraljice Jelene iz 976. i pročitao oštećeni grobni natpis te otkrio ostatke crkava sv. Marije i sv. Stjepana, koje su bile mauzoleji hrvatskih vladara. Pokraj njih neizostavan je i na svoj način zaslužan arheolog i povjesničar Stjepan Gunjača (1909. – 1981.), koji je očuvao hrvatsko arheološko blago od devastacije tijekom Drugoga svjetskoga rata te za gradnju Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

U izmjeni poruka o izložbi došli smo do popularne pjesme Dražena Žanka „Od stoljeća sedmog“, koja najbolje oslikava hrvatsku povijest zapisanu u tvrdom kamenu. Pritom spomene kako su njegovoj mami ti stihovi bili često na usnama i kako je znala reći da ih treba prevesti na sve svjetske jezike.

Izložba „U početku bijaše Kraljevstvo“ prilika za poveznicu Hrvata u domovini i svijetu u godini obilježavanja jubilarne 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

Očekivati je bilo da je organizatoru ove jedinstvene izložbe „U početku bijaše Kraljevstvo“, kulturnom događaju koji nadmašuje jubilarnu godinu, bilo na umu da izložbu u Galeriji Klovićevi dvori pogleda što više ljudi u zemlji i inozemstvu.

Podatak koji sam čuo u Klovićevim dvorima da spomenuti izložbeni postav nije predviđen za online pregled za trajanja izložbe, od 16. listopada 2025. do 15. veljače 2026., međutim, iznenadio je jednako sugovornika i mene. Zašto se u vrijeme interneta, raznih mrežnih platforma, nije mogla ostvariti povezanost Hrvata oko jedne izložbe koja je vrhunski nacionalni kulturni događaj, kako bi ju ravnopravno pogledali i u njoj uživali svi zainteresirani građani Republike Hrvatske, koji nisu u mogućnosti doći fizički u Zagreb, kao i oni u svijetu, primjerice u Sidneyu, Punta Arenasu, San Franciscu, Oslu, Johannesburgu...

Tehnička rješenja to omogućuju. Puno prije nego što su ta rješenja postala stvarnost Nikola Šop je pjevao: „Kućice u svemiru i prozori / Jezivo li je u njih gledati u dubine u bezdan / Otvori vrata / Usudi se sići s praga svog i susjednoj otići kućici, ljuljajuć se u praznini / Za tobom ne ostaju stope, nema ničijih tragova...“ (Nikola Šop: „Kućice u svemiru“).

Tijekom korone u Klovićevim dvorima jednu je izložbu bilo omogućeno pogledati online. Točnije, od kraja rujna do kraja studenoga 2020. godine u Klovićevim dvorima bila je postavljena virtualna izložba „Ars et virtus: Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine“.

Zar takvu mogućnost nisu zaslužili svi koji nisu u mogućnosti fizički razgledati postav izložbe „U početku bijaše Kraljevstvo“ jer se izložba takvoga formata ne može baš često vidjeti!? Takvi kulturni događaji rjeđi su od nekih prirodnih fenomena, kao što je pomrčina Sunca.

Dosad je izložbu posjetilo 15 tisuća posjetitelja

Izložbu „U početku bijaše Kraljevstvo – u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ do sada (25. studenoga, op. a.) razgledalo je oko 15 tisuća posjetitelja. Otprilike polovicu toga broja čine skupni posjeti, najviše učenici osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske i studenti.

„Svakodnevno izložbu posjeti više od deset vođenih skupina posjetitelja i do završetka izložbe popunjeni su gotovo svi termini grupnih posjeta“, izvijestila je viša kustosica, dokumentaristica Galerije Klovićevi dvori Katarina Srdarev Škorić, koja napominje da izložbu organizirano posjećuju i skupine vrtićke djece.

Po njezinim riječima vlada interes i stranih posjetitelja, posebice turista i visokih delegacija veleposlanstava stranih država u RH.

„Iznimno smo zadovoljni interesom posjetitelja, kako grupnih, tako i pojedinačnih. Uz izložbu smo, kao popratni program, organizirali i različita predavanja na koja posjetitelji imaju slobodan ulazak te posebna vodstva naših stručnjaka po pojedinim dionicama izložbe za koja se naplaćuje ulaznica s popustom“, dodala je.

Izložba će nakon zatvaranja u Galeriji Klovićevi dvori biti predstavljena i u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) u Splitu kad se završe radovi na obnovi muzeja. Upitana u svezi mogućnosti da se izložba pogleda online, odgovorila je kako je nakana Ministarstva kulture i medija izložbu nakon zatvaranja učiniti dostupnom i u virtualnom obliku na portalu e-Kultura.

Hrvatski sabor trebao bi na neki način zaključiti jubilarnu godinu posvećenu 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva 

Prije stotinu godina naši su predci obilježavali 1000. obljetnicu krunidbe kralja Tomislava, odnosno Hrvatskoga Kraljevstva. Na hrvatskom jugu, po otocima, gotovo nema crkve na kojoj na pročelju nema kamene spomen-ploče kralju Tomislavu u čast. Zasluga za obilježavanje te obljetnice, 1925., pripada Družbi „Braća Hrvatskog Zmaja“ i Crkvi u Hrvata.

Ovogodišnja obljetnica – 1100. godišnjica Hrvatskoga Kraljevstva, dolazi u vrijeme kada je Republika Hrvatska neovisna država, tri desetljeća otkako se pobjedonosno obranila od srbijanske agresije.

Iz tog aspekta bilo je očekivati da posljednja prostorija izložbe, na drugom katu Galerije, posvećene Ustavu Republike Hrvatske, 1990., temeljnomu aktu državnosti, bude bogatija slikama i prilozima, kako bi tisućustoljetni povijesni luk bio potpunije prikazan jer koncept izložbe uglavnom korespondira s Tuđmanovom preambulom Božićnoga ustava koja prati kontinuitet očuvanja hrvatske državnosti, očuvanja opstojnosti hrvatskoga naroda, izložena mnogim posrtajima i nevoljama, ali i pobjedama.

Hrvatski sabor proglasio je 14. ožujka godinu 2025. „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“. U mnogim gradovima, općinama i županijama održane su kulturne manifestacije posvećene toj obljetnici.

No pomalo je neobično da upravo Hrvatski sabor jednom nacionalnom manifestacijom u zagrebačkom HNK-u, skupa s glavnim nositeljima proslave, koliko se zasad zna, nije predvidio zaključiti jubilarnu godinu. Kod toga je neizbježno na umu pitanje: bi li takvo što promaknulo dr. Franji Tuđmanu, prvomu predsjedniku Republike Hrvatske?!

Izložba u Klovićevim dvorima trebala bi potaknuti opsežnija istraživanja starohrvatske arheološke baštine, koje je u dvjema Jugoslavijama bilo zapostavljeno, a nije doživjelo znatniji pomak ni posljednjih 25 godina hrvatske države, kako bi povijesni mozaik početaka Hrvatskoga Kraljevstva, prijelomne točke državnoga i crkvenoga ustroja bio što je moguće potpuniji i sadržajniji, za buduća vremena, buduće naraštaje, koji bi još ponosnije mogli reći: „U početku bijaše Kraljevstvo!“

U nas, izgleda, ništa ne može proći da se netko ne nabaci na jubilarne manifestacije. U takvim prilikama bilo bi najbolje „začepiti nos“ i proći dalje, kako to narodna mudrost sugerira. Ali bar kao podrubnicu ovomu tekstu treba zabilježiti da je u glasilu srpske nacionalne manjine „Novosti“ 16. studenoga objavljen tekst pod naslovom „Tisućljetni blam“. Riječ „blam“ ne treba objašnjavati, ali spomenimo leksičku sljednicu te riječi – blamaža.

Za autoricu spomenutoga teksta izložba je „propagandna smotra hrvatskog nacionalizma“.

U čemu je pronašla „hrvatski nacionalizam“, nije jasno. Možda u Višeslavovoj krstionici, dijelu izložbe o Ustavu RH 1990.? Više nego groteskna, zapravo karikaturalna jest tvrdnja kako je „izložba u Klovićevim dvorima nešto poput Thompsona za buržoaziju, očajničkog pokušaja da se poviješću legitimira identitet koji je u sadašnjosti ugrožen – ne vanjskim prijetnjama, nego proždiranjem samog sebe kroz decenije eksploatacije i pljačke“.

U toj kakafoniji, na meti je hrvatski identitet, koji se nakon svega pokušava i danas negirati s velikosrpskih gledišta, iako taj identitet ima potvrdu na svakoj stopi hrvatske zemlje.

Takav tekst ne bi se moglo pročitati ni u najnabrijanijim protuhrvatskim medijima. Podsjeća na tekst Nikole Stojanovića „Srbi i Hrvati“, objavljen u Srbobranu 1902. Cinici bi rekli – dobar prilog izgradnji povjerenja između hrvatske većine i srpske manjine u RH, posebno nakon izložbe posvećene Dejanu Medakoviću kojom su započeli Dani srpske kulture u Zagrebu, ocijenjene kao „memorandumsko kukavičje jaje“ u glavnom gradu hrvatske države.

Za izložbu „U početku bijaše Kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori odabrano je više od 400 umjetnina, arheoloških spomenika, povijesnih dokumenata, arhivske građe i predmeta umjetničkoga obrta.

Izložba je podijeljena na tematske cjeline, osmišljene u skladu s dominantnim političkim, društvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima koji su obilježili pojedina razdoblja hrvatske povijesti. Autori izložbe poznati su stručnjaci: Dino Milinović, glavni autor, koautori Tomislav Galović i Trpimir Vedriš te kustosica izložbe Iva Sudec Andreis.

Izložbu prati stručno pripremljen Katalog (691 str.) podijeljen u tri cjeline: Ishodišta: In principio; Borba za opstanak; Dilecto filio Tamisclao, regni Croatorum / Dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata te Bibliografija.

Na početku Kataloga nalazi se predgovor Izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“ iz pera ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek te uvod „Tko smo? Odakle dolazimo? Kamo idemo?“ autora izložbe Dine Milinovića.

Marko Curać

 

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.