Razmišljanja hrvatskih arhitekata, urbanista i sociologa o Deklaraciji o hrvatskom prostoru

Nakon što je prije nešto više od godinu dana skupina arhitekata objavila Deklaraciju o hrvatskom prostoru najnoviji trobroj Hrvatske revije (1/2024.) časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu življenja, donosi tekstove poznatih hrvatskih arhitekata, urbanista i sociologa koji upozoravaju na važnost i značenje spomenute Deklaracije za cjelokupno hrvatsko društvo, napose državu.

U tekstu „Prijetnje hrvatskom prostoru“ akademik Nikola Bašić, arhitekt i urbanist, piše da autori „ni uz najustrajnije nastojanje i najrazličitije oblike zamolba i osobnih intervencija nisu svoj apel uspjeli uručiti Predsjedniku Hrvatskog sabora“.

„Ako Deklaraciju o hrvatskom prostoru odbija primiti Hrvatski sabor, onda u Hrvatskoj nema adrese na koju se ona može uputiti“, smatra Bašić.

Po njegovim riječima konfuzija, dezorijentacija i pomanjkanje kreativnih i djelotvornih modela gospodarenja vlastitim prostorom, našom stvarnom i metaforičkom „naftom“ dovodi nas do toga da se on, u okružju neoliberalnog tržišta, neodgovorno i nekontrolirano rastače, ne vodeći računa da je prostor, kao i mnogi drugi resursi, konačan i ograničen.
„Ono što smo naslijedili kao primarnu prirodu, bezobzirno 'trošimo' kao da se jednom izgubljeni izvorni ambijenti mogu nanovo proizvesti. Istodobno, pred onim što smo baštinili kao antropološki oblikovan prostor, ostajemo zatečeni, pitajući se jesu li oni koji su to uspjeli stvoriti naš rod? Jer, po onome što ćemo mi, u tom istom prostoru, ostaviti našim baštinicima, teško ćemo to srodstvo moći potvrditi“, smatra Bašić, koji napominje kako je sve prisutnija svijest da hrvatskom prostoru danas najveća prijetnja dolazi upravo od turizma.

Osvrćući se na olake usporedbe Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Deklaracije o hrvatskom prostoru, kao dva „vriska“, akademik Bašić smatra da je Deklaracija o hrvatskom jeziku bila moralni i intelektualni čin kojim se glas osviještene nacionalne intelektualne elite suprotstavio jezičnim manipulacijama kao sredstvu kulturno-političke hegemonije nad hrvatskim narodom. Deklaracija o hrvatskom prostoru, kako dodaje, ne obračunava se ni s kakvom izvanjskom nametnutom silom.

„U samostalnoj Hrvatskoj Deklaraciju o hrvatskom prostoru upućujemo samima sebi, jer sve što nastaje u hrvatskom prostoru događa se našom voljom. Ni u povijesnim vremenima, kad su domovinski teritorij harali razni zavojevači, nitko ga nije izložio tako temeljitoj i silovitoj devastaciji kao što to činimo mi sami“, tvrdi Nikola Bašić, autor poznate instalacije Pozdrav Suncu i Morskih orgulja u Zadru te spomen križeva na Kornatima i niza drugih arhitektonskih zdanja.

Ustavom potrebno zaštiti hrvatski prostor

Deklaraciju o hrvatskom prostoru, 26. siječnja 2023. godine potpisali su članovi Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske (AAUZ) Marijan Hržić, Helena Knifić Schaps, Željko Koški, Ante Kuzmanić, akademik Andrija Mutnjaković, predsjednik, Robert Plejić, Goran Rako, Ivan Rogić Nehajev, Jerko Rošin, Branko Silađin, Darovan Tušek, Ante Uglešić i Feđa Vukić.

U preambuli Deklaracije o hrvatskom prostoru ističe se da hrvatski geografski, prirodni i kulturni prostor, nakon ljudi, najvrjednije je nacionalno blago.

„Unatoč toj općoj spoznaji, hrvatski prostor dramatično se pustoši i obezvrjeđuje uz neshvatljivu nebrigu svi struktura trodiobne vlasti, nehaj i nemoć struke i odsutnost osvještene javnosti“, napominje se.

Potpisnici smatraju da je stoga „nužno i hitno Ustavom zaštiti hrvatski prostor“ i održivo upravljati njime.

„Hrvatski prostor temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske staviti pod postojanu zaštitu, kao branu od kratkoročnih interesa podložnih legislativnim oscilacijama“, napominje se u tekstu i dodaje kako treba: „Hrvatski prostor Ustavom Republike Hrvatske zaštiti kao narodno bogatstvo koje se ne smije nepovratno trošiti, već se mora razvijati u skladnom odnosu čovjeka i prirode, kako egzistencijalni prostor, naš nacionalni habitat ne bi bio izgubljen za buduće naraštaje.“

U apelu za obranu hrvatskog prostora AAUZ kao hrvatsko udruženje arhitekata, umjetnika i znanstvenika, poziva hrvatske političke strukture, hrvatsku arhitektonsku i urbanističku znanost i struku te sve druge znanstvene i stručne snage koje dotiču prostor, sve medije, a naročito osviještenu hrvatsku javnost, da pitanje opstojnosti hrvatskog prostora iznesenu u središte političkoga, znanstvenoga, kulturnoga, gospodarskoga i sveukupnoga društvenoga interesa.

„Bez dugoročno održivoga prostora nema ni opstanka hrvatske države“, stoji na kraju Deklaracije o hrvatskom prostoru.

Razmišljanja o Deklaraciji o hrvatskom prostoru

Priloge, zapravo razmišljanja koje su ih doveli da Deklaraciju o hrvatskom prostoru podastru hrvatskoj javnosti za Hrvatsku reviju pripremili su neki od potpisnika: arhitekt Stijepo Butijer: „Prostorni razvoj Hrvatske u sklopu kreiranja politike razvoja Europske unije“, arhitektica Helena Knifić Schaps: „Duh mjesta kao jedinstvo toposa i etnosa“, akademik Andrija Mutnjaković: „Jadranski turistički prostor“, arhitekt Jerko Rošin: „Gubimo li prostor nepovratno?“ i sociolog Ivan Rogić: „O jednoj prostornoj nelagodi i njezinim okidačima. Nekoliko bilježaka o Deklaraciji o hrvatskom prostoru“. Popratne vizualne priloge tekstova pripremio je arhitekt Branko Silađin.

Deklaraciju o hrvatskom prostoru javno su predstavili u Zagrebu, 23. ožujka 2023., arhitekti Andrija Mutnjaković, Nikola Bašić i Jerko Rošin.

S obzirom na važnost hrvatskog prostora kao naslijeđenog bogatstva i njegove ustavne zaštite za buduće generacije vrijedilo bi u raspravu uključiti povjesničare, geografe, ekonomiste, pravnike, ekologe, prometne i ine stručnjake.
Hrvatska revija, časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu življenja, utemeljena je 1928., obnovljena 1951. u Buenos Airesu, od 1991. ponovno u Hrvatskoj. Glavna urednica je Mirjana Polić Bobić.

Marko Curać