Zakon o hrvatskom jeziku upućen u Hrvatski sabor na donošenje u godini kada obilježavamo 500 godina od smrti Marka Marulića, 180 godina od povijesnoga Kukuljevićeva govora, 30 godina od priznanja samostalnosti Republike Hrvatske, 10 godina od trenutka kako je hrvatski jezik postao jednim od službenih jezika EU-a

Hrvatska je Vlada danas uputila Konačni prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku u drugo čitanje u Hrvatski sabor. Tom je prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković, podsjetivši na činjenicu da su hrvatski jezikoslovci nezadovoljni statusom hrvatskoga jezika, rječnicima i pravilnicima u bivšoj državi, 17. ožujka 1967. objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, izrazio nadu kako će se do ožujka Zakon o hrvatskom jeziku raspraviti i izglasovati u Hrvatskom saboru, kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima koji su zbog svojega djelovanja pretrpjeli i profesionalne i osobne posljedice. Na taj način poslat ćemo jednu povijesnu poruku i s obzirom na one koji su se zalagali za hrvatski jezik generacijama prije, dodao je.

Tijekom saborske rasprave, kako je rekao premijer, neki su problematizirali donošenje ovoga Zakona, kao i vremensko donošenje, ali poručujemo da Zakon donosimo u pravo vrijeme. „Prošle godine, kada smo podržali inicijativu Matice hrvatske o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, obilježavali smo desetu obljetnicu članstva Hrvatske u EU-u i deset godina kako je hrvatski standardni jezik postao jedan od službenih jezika EU-a“, rekao je, napomenuvši kako se Zakonom uređuje službena i javna upotreba hrvatskoga jezika. Budući da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti o jeziku se, kako je rekao, potrebno skrbiti na odgovarajući način, sustavno i stručno, što uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika.

Na sjednici hrvatske Vlade o Konačnom prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku govorio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, istaknuvši kako je obveza Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskoga jezika, što uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi.

U odnosu na tekst prijedloga toga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, kako je rekao, konačni je zakonski prijedlog dodatno jezično uređen, usklađen s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi i pred radnim tijelima u Hrvatskom saboru te dodatno nomotehnički dorađen u skladu s primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora.

„Člankom 6., stavkom 3., dodatno je propisano kako ovaj zakonski prijedlog ne ograničava primjenu ustavnoga zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, Zakona kojim se uređuje uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj i primjenu zakona kojima se uređuju području županija, gradova i općina u Hrvatskoj“, rekao je Fuchs.

Po njegovim riječima članak 6., stavak 5., izmijenjen je na način da je propisano da se ovaj zakon ne odnosi na uporabu klasičnih jezika u stručnoj terminologiji koja se na primjer upotrebljava u području medicine, kod otpusnih pisama, nalaza i pri navođenju dijagnoza.

S ciljem snažnije institucionalne potpore Vijeću za hrvatski jezik, člankom 17., stavkom 2., kako je rekao, propisano je da se sjedište Vijeća nalazu u Ministarstvu nadležnom za kulturu, koje za Vijeće obavlja administrativne, pravne i tehničke poslove.

Fuchs je zaključno istaknuo da se Zakon o hrvatskom jeziku upućuje u Hrvatski sabor na donošenje u godini u kojoj obilježavamo 500 godina od smrti Marka Marulića, 180. godišnjicu od povijesnoga Kukuljevićeva govora u Hrvatskom saboru, 30 godina od priznanja samostalnosti Republike Hrvatske, 10 godina od trenutka kako je hrvatski jezik postao jednim od službenih jezika EU-a.

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku prošao je 16. studenoga 2023. prvo čitanje u Hrvatskom saboru. 

Marko Curać