Vladika Boris Bojović: Očekujemo da Crkva Srbije odustane od nasilnoga akta ustoličenja mitropolita u Cetinjskom manastiru

Na Cetinju od jutra se osjeća uzavrela atmosfera. Kod Dvora kralja Nikole osvanule su visoke željezne ograde koje su prosvjednici uklonili. Protivnici ustoličenja na Cetinju pristižu iz raznih gradova pješice i u automobilskim kolonama s nacionalnim zastavama. Vladika Boris BojovićGrađani su zbog blokada prometnica u stalnom sukobu s policijom. Izvikuje se: "Ovo nije Srbija", "Izdaja", pjevaju crnogorske nacionalne pjesme.

Na Cetinju se kako javljaju mediji okupilo oko 1800 policajaca, koji su osim po gradu raspoređeni na liticama iznad manastira. Po društvenim mrežama širi se snimka na kojima se vide oklopna vozila policije na putu prema Cetinju. U tako uzavreloj atmosferi razgovarali smo s vladikom Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Borisom Bojovićem.

Cetinje će sutra biti u centru međunarodne pozornosti. Zabrinutost zbog rastućih tenzija i podjela iskazao je i predstavnik Ujedinjenih naroda. Što očekujete kao vladika Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) 5. rujna na Cetinju?

Očekujemo da će toga dana pobijediti razum, očekujemo da će velikodostojnici Crkve Srbije odustati od nasilnog akta ustoličenja njihovog mitropolita u Cetinjskom manastiru i na tronu svetog Petra Cetinjskog. Ali se zaista nadam da će pobijediti Božija volja i da će po Božijem promislu ostati sačuvan sveti Manastir Crnogorski.

Slušajući izjave patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) i mitropolita crnogorsko-primorskog u povodu ustoličenja stiče se dojam o velikoj koncilijantnosti, zalaganju za mir, je li to zaista tako?

Ispod jagnjeće kože Crkve Srbije kriju se vučije namjere. Od neustoličenog mitropolita Joanikija II. nijesmo očekivali bolje jer nikada nije bio čovjek velikih duhovnih, a ni intelektualnih kapaciteta, ali sam se lično nadao da patrijarh Srbije gospodin Porfirije koji je neosporno duhovnik i veoma obrazovan, ima više uticaja da odvrati Joanikija II. od nauma ustoličenja na Cetinju. Obojica služe interesima njihove crkve i koliko vidimo hegemonističkim interesima Srbije.

Što se želi nasilnim ustoličenjem mitropolita Joanikija na Cetinju kojem se protive građani privrženi crnogorskoj nezavisnosti, europskim i crnogorskim vrijednostima?

Tim činom ustoličenja mitropolita, koji je izabran u Beogradu, Crkva Srbije jednostavno želi dokazati da ima "pravo" nad duhovnim prostorom Crne Gore. Ono "pravo" koje je dobila 1918. godine silom bajoneta srpskih trupa koje su okupirale Crnu Goru. Tada su nestale Kraljevina Crna Gora, samostalna Crnogorska pravoslavna crkva i detronizovana je dinastija Petrović Njegoš. Taj period je jedan od najtragičnijeh u cjelokupnoj hiljadugodišnjoj istoriji Duklje, Zete i Crne Gore.

I pitaju nas zašto baš sada nije dozvoljeno ustoličenje mitropolita iz Crkve Srbije? Jednostavan je odgovor - samo dva predhodna mitropolita Crkve Srbije su ustoličena uz prisustvo patrijarha Srbije i to 1961. i 1990. Crna gora zastavaU tom vremenu crnogorski narod nije imao obnovljenu državu Crnu Goru i obnovljenu Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Cetinjski manastir je bio vjekovima sjedište države i crkve, danas je u vlasništvu Prijestonice Cetinje.

Kako je moguće da jedna kršćanska crkva koja ima sjedište u drugoj državi svoj cilj - ustoličenje mitropolita - želi postići uz pomoć policije, na silu, po cijenu sukoba, ljudskih žrtava, u drugoj državi?

Treba uvjek imati na umu da je Crkva Srbije prvo svetosavska pa tek onda hrišćanska, to je taj etnofiletizam u njihovoj crkvi koji im ne dozvoljava da imaju iskren dijalog sa ostalim hrišćanima. Crkva Srbije samo sprovodi političke interese države Srbije i nacionalistickih struktura dijela društva te države.

Što SPC želi poručiti ustoličenjem?

Nasilnim ustoličenjem u Cetinjskom manastiru Crkva Srbije bi dokazala da "srpski svet" zamišljen kao varijanta "Velike Srbije" ima punu duhovnu ingerenciju nad Crnom Gorom, da Crna Gora treba odustati od svoje samostalnosti, građanskog i evropskog puta.

Međunarodna je zajednica 90-tih mogla spriječiti Miloševića u osvajačkim ratovima. Zašto i sada oklijeva i dopušta nasrtaje na nezavisnu Crnu Goru koje predvode više od godinu dana vrlo agresivno beogradski mediji, vrijeđajući vrlo primitivno građane koji se ne smatraju Srbima?

Međunarodna je zajednica mogla spriječiti mnoge sukobe i nesreće, a ne samo one izazvane raspadom SFRJ. Kod nas ima jedna krilatica: "Evropa se pravila gluva, svako svoje interese čuva". Tako je bilo pred pohod Osmanskih sila na Vucic PortfilijeCrnu Goru i kada je knjaz Danilo tražio pomoć od evropskih sila i nije dobio ni odgovor.

Od beogradskih historičara i analitičara često se čuje kako je SPC stvorila Crnu Goru...

Nijesu to jedine izmišljotine i neistine pojedinih istoričara iz Srbije i njihovih istomišljenika u Crnoj Gori. Ali zaista najkrupnija je ta da je SPC stvarala Crnu Goru, pa da je to istina onda se sigurno ne bi zvala Crna Gora! Crnu Goru je stvarao i branio crnogorski narod, sada smo zaista srećni da je Crna Gora građanska država i da se ođe njeguje međunacionalni i međuvjerski sklad i teži se što skorijem prijemu u EU.

Što bi dodali na kraju razgovora?

Želim dodati da se molimo Bogu za mir, ljubav i napredak svih ljudi na cijelom svijetu, a pogotovo u našem okruženju, molimo se da prestane mržnja i zlo, da Gospod prosvijetli umove ljudi koji ne žele dobro ni sebi ni drugima. Apelujemo na sve evropske centre da povedu računa o demokratskim pravima koja su ugrožena u Crnoj Gori jer je matični narod Crne Gore - Crnogorci - najugroženiji. Ugrožena su njegova vjerska, nacionalna, jezična prava. Ugrožena je sloboda mišljenja, govora i okupljanja. Napadaju se svi slobodnomisleći ljudi i intelektualci, koji samo brane svoje nasljeđe i ne mire se s predajom svoje kulturne i sakralne baštine "srpskom svetu". Mi smo slobodna država i takvi ćemo ostati!

Razgovarao: Marko Curać

(Napomena: odgovore smo ostavili na crnogorskom jeziku)

 

Ned, 13-10-2024, 22:07:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.