U osnovi (središtu) grbova svijeta leži Drvo života

Poznata je priča o Drvu života kojeg susrećemo u raznim kulturama diljem svijeta i to (ono) predstavlja „osovinu svijeta" (axis Mundi). Sedam likova Tota klanjaju se bogu Sunca Rau dok se rađa na istoku. Ispod je stup Djed koji predstavlja Ozirisa, a klanjaju mu se Izida i Neftis (Tebanska Knjiga mrtvih, Huneferov papirus, rana XIX. dinastija, oko 1310. pr. n. e.; British Museum, London).

Scena trijumfalnog trenutka pojavljivanja boga Sunca nakon njegovog noćnog putovanja kroz podzemlje istovremeno predstavlja ponovno rođenje umrle osobe i trenutak prosvjetljenja upućenika u misterije. Sa strana Djeda, hrptenjače Ozirisa, kleče mu sestre Izida i Neftis, štujući sunčev disk kojeg podržava ankh, simbol vječnog života. Šest tree-of-life-webbabuna u stavu štovanja rađanja Sunca duhovi su svitanja (zore). (Papirus Ani, XIX. dinastija, oko 1250. pr. n. e.)

Zidni reljef u hramu Setija I. (vladao 1303.-1290. pr. n. e.) u Abidosu prikazuje kako Seti podiže stup Djed, drugim riječima uskrusnuće Ozirisa, uz pomoć Izide. Sam stup Djed prikazivan je u značenju zamjenskog simbola za Ozirisa. (XIX. dinastija, oko 1310. pr. n. e.).

Na steli Niaija i žene mu Izide prikazan je taj bračni par kako kleči ispred stabla sikomore (egipatske smokve) čije ruke pridržavaju stol prepun hrane, te sipajuće vode za njihovo piće. U podnožju stabla su dvije ba (duše) - ptice. (Novo kraljevstvo, 1600.-1100. pr. n. e.; Kerstner Museum, Hannover).

Staroegipatska božica Majka raspodjeljuje hranu i piće iz grana Stabla života u kojeg je inkorporirana i neodvojiva (XIII. st. pr. n. e).

Četrnaest grana indijskog brončanog Stabla života (XV. stoljeće) razgranate su iz središnje stabljike (debla), ili osi, u čijem centru je Lotus-sunce, izvor života i trajanja.

Giovanni da Modena naslikao je Krista raspetog na istom stablu s kojeg su Adam i Eva pojeli voće prvog (istočnog) grijeha, ujedinjujući tako odrednice iskupljenja.

„Slučajnosti"

Bogovi i demoni bućkaju ocean mlijeka kako bi dobili Somu. Velika zmija Vasuki okretala je osovinu bućkanja, a Višnu u svom avataru kao kornjača stavio je osovinu na svoja leđa za zaštititi Zemlju od snažnog bućkanja.

Na rezbariji razvidan je Siddharta Gautama (Buddha, oko 560.-480. pr. n. e.) koji je postigao prosvjetljenje u Bodh Gayi, ispod drva mudrosti gdje su ga štovale životinje i ptice (kasno XVIII. stoljeće).

Keltski bog s jelenjim parošcima Cernunnos sjedi među životinjama (bik, jelen, vuk i pas). Jednu ogrlicu (simbol božanstva) nosi oko vrata, drugu drži u desnoj ruci, a u lijevoj mu Tree of Lifeje zmija ovunjske glave. (Gundestrupov kotao, Danska, II. st. pr. n. e.).

Božica, vjerojatno Inanna, kasnije Ištar (čiji je simbol zvijezda), prikazana je kao središnje dominirajuća nad silama prirode i plodnosti - dvjema zmijama sa strana. (Khafaje, 3000.-2750. pr. n. e.; British Museum, London).

Rezbarija (ploča) od slonove kosti prikazuje asirskog vladara ili ustoličenog boga. (IX. ili VIII. st. pr. n. e.; Ashmolean Museum, Oxford).

Fenička božica plodnosti nudi biljke dvjema kozama sa strana. Postoje mnogi slični prikazi u kojima Drvo života (simbol božice Ašere) hrani dvije koze. (Louvre, Pariz).

Na zlatnoj naušnici prikaz je božice lova Artemide kojoj su sa strana dva lava. (Camirus, Rodos, kasno VII. st. pr. n. e.; Ashmolean Museum, Oxford).

Na srebrnoj ploči iz Luristana prikazan je androgini (dvospolni) Zurvan koji podaruje život Ormuzdu i Ahrimanu, a okružuju ga figure koje predstavljaju razdoblja života. (Cincinnati Art Museum, Ohio, SAD).

Reljef u Koubakonamu prikazuje nestašnog Krišnu skrivenom u stablu sa sarijima koje je ukrao od pastirica dok su se kupale. Lijevom nogom stoji na zmiji (kobri).

Šiva kao Nataraja, gospodar plesa, stoji nogom na Tripurasuri. Bakrena kružnica koja ga okružuje simbolizira život svemira, a plamen u njegovoj ruci simbolizira vatru koja će drvskončati svijet. (Južna Indija, IX. st. n. e.; Victoria and Albert Museum, London).

Hinduska minijatura prikazuje bućkanje (stvaranje) mora: deve i asure koriste tijelo zmije Vasuki za uskovitlati more i izvući Amirtu. (XVIII. stoljeće, Museé Guimet, Pariz).

Kinesko brončano ogledalo koji prikazuje Heng-o na Mjesecu. Ona stoji desno od stabla kineskog cimeta dok mjesečev zec drobi eliksir života. Ispod zeca je žaba krastača u koju će se pretvoriti Heng-o kad proguta eliksir, što predstavlja vjerovanje još od dinastije Han. (Dinastija T'ang /618.-907./; Victoria and Albert Museum, London).

Prikaz na palminom listu iz obrednog zdanja u Novoj Gvineji ima dvije kakadu-papige. U sredini je osovina svijeta, hrptenjača. Susljedno mitu na otočju Banks, prva žena je stvorena od palminog lista, te je dana kao supruga muškarcu izrađenom od gline. (Museum für Völkerkunde, Basel).

U heraldičkom smislu „savršen" grb Canade ima sve grboslovne komponente. Očita je kompozicijska sličnost i reminiscencija na središnji, osovinski dio - Stablo života, koji je razvidan u mnogim kulturama. Grbovi rodova općenito aludiraju na rodoslovna stabla, plemićku „plavu krv", a ona, bogata eritrocitima, osnova je i nositeljica života, uz vodu najvrjednija tvar na Zemlji, pa otud i simboličko značenje prikaza na raznim stranama svijeta (sjetimo se samo /mozaika/ starokršćanskog kantharosa uokolo kojeg stoje dva jelena/košute i čuvenog Psalma 42: „Kao što košuta žudi za izvor-vodom, tako duša moja čezne, Bože, za tobom").

U povijesti čovječanstva previše je „slučajnosti" koje možemo otkriti „dugim trajanjem", a ovo je jedno od najdužih i trajat' će dok je svijeta. Uska identifikacija (prikaza) i povezanost s Bogom i božanskim jednostavno i (s)tvarno je neizostavna.

Đivo Bašić

Sri, 20-10-2021, 05:43:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.