Teodor Axentowicz – poljski slikar armenskoga podrijetla
Teodor Axentowicz (Aksentovič) rođen je 13. svibnja 1859. u Brașovu u srednjem dijelu Rumunjske, u armenskoj obitelji koja potječe iz roda Ter-Aksent. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu (1879. – 1882.). Od 1882. do 1895. Axentowicz je nastavio umjetničko obrazovanje u Parizu kod Carolusa-Durana. Kao ilustrator surađivao je s popularnim pariškim časopisima Le Monde Illustré, L'Illustration i Figaro. Također je zarađivao izrađujući preslike djela velikih majstora prošlosti, poput Botticellija i Tiziana.
Autoportret, 1907.
Od 1890. do 1899. Theodore Axentowicz je nekoliko puta putovao u London i Rim. U Londonu je slikao naručene portrete članova engleskoga establišmenta, proučavajući tradicionalno i suvremeno englesko portretiranje. Crpio je inspiraciju iz djela Thomasa Gainsborougha, Jamesa Whistlera i prerafaelitskih umjetnika. Godine 1895. Teodor Axentowicz nastanio se u Krakovu, gdje je do 1934. bio profesor na Školi likovnih umjetnosti. Godine 1897. osnovao je Žensku slikarsku školu, gdje je predavao. Axentowicz je pripadao osnivačkoj skupini poljskoga umjetničkoga društva Sztuka, koje je predstavljalo poljsku umjetnost na međunarodnim izložbama.
Godine 1910. Teodor Axentowicz postao je prvi izabrani rektor Krakovske akademije likovnih umjetnosti. Njegove samostalne izložbe održane su u Krakovu, Varšavi i Lodzu. Axentowicz je sudjelovao na međunarodnim izložbama u Berlinu, Münchenu, Londonu, Rimu, Veneciji, Parizu i Chicagu.
Kolomijka, 1895. Ukrajinski narodni karpatski ples i plesna pjesma
Teodor Axentowicz je fasciniran armenskom poviješću i kulturom, što je dokazano njegovim pridruživanjem društvu armenskih umjetnika Haiasdan u Poljskoj. Axentowicz se osvrnuo na svoje nacionalne korijene u slici „Krštenje Armenije“. Izvještava se da je 1930. naslikao višefiguralnu kompoziciju „Armenci u Poljskoj“, ali su tragovi tog djela izgubljeni. Axentowicz je dizajnirao vitraje armenske katedrale u Ljvivu.
Krštenje Armenije, 1900.
Teodor Axentowicz stekao je posebnu slavu kao umjetnik ženskih portreta, prekrasno izvedenih u pastelu. Prikazivao je žene vješto koristeći atribute ženstvenosti – balske haljine, elegantne šešire, skupi nakit i karnevalske maske. Dekorativne stilizirane slike mrtve prirode zauzimale su manje mjesto u Axentowiczovom radu. Umjetnik je također stvarao grafičke ilustracije i plakate za izložbe Poljskoga društva umjetnika, Sztuka.
Portret Janine Poznańske, ok. 1910.; Proljeće, 1900.; Portret gđe Zofije Brzeske, 1911.
Teodor Axentowicz preminuo je 26. kolovoza 1938. i pokopan je na groblju Rakowicki u Krakovu. Axentowiczeva samostalna posmrtna izložba održana je u Krakovu 1938., a druga u Ljvivu 1939. Djela ovoga poljskoga umjetnika armenskoga podrijetla zastupljena su u mnogim muzejskim zbirkama, uključujući Nacionalni muzej u Krakovu, Nacionalni muzej u Varšavi, Nacionalni muzej u Poznańu i Državni muzej likovnih umjetnosti Puškin i u privatnim kolekcijama.
Spomenik i grob Teodora Axentowicza u Krakovu
Izvori i ilustracije
Priredio: Artur Bagdasarov