Armenoapostolska crkva sv. Katarine u Sankt-Peterburgu

Prvi Armenci pojavili su se u Sankt-Peterburgu odmah nakon osnivanja grada. Godine 1710. stvorili su vlastitu općinu koju je predvodio Gukas (Luka) Širvanjan. Gukas Širvanjan dobio je u siječnju 1740. god. od ruske carice Ane Ivanovne (1683. – 1740.) dopuštenje na gradnju male armenske crkve. Nakon smrti ruske carice gradnja je zaustavljena. Nova je faza gradnje crkve počela u razdoblju ruske carice Katarine II. Velike (1729. – 1796.) uz pomoć grofa armenskoga podrijetla Ivana (Hovanesa) Lazareva (1735. – 1801.). Ivan Lazarev začetnik je ne samo armenoapostolske crkve sv. Katarine nego i ulice Nevski u Sankt-Peterburgu (v. Armenski rod Lazarevih u Rusiji).

Ivan Lazarev

Ivan Lazarev, 1790., slikar Johann Baptist von Lampi der Ältere

Radove je vodio autor projekta, poznati arhitekt Jurij Feljten (1735. – 1801.). Crkva je bila blagoslovljena 1772. godine. Gradnja je stajala 33 tisuće rubalja, a Ivan Lazarev sam je osigurao 30 tisuća. Tu je sagradio i svoj dom i nekoliko zgrada koje je poslije prodao armenskoj općini. Dana 18. veljača 1780. armenski nadbiskup Josip Argutinski i osam svećenika u nazočnosti kneza, državnika i miljenika carice Katarine II. Grigorija Potemkin-Tavričeskoga posvetili su crkvu mučenici sv. Katarini Aleksandrijskoj (282. – 307.).

Crkva sv. Katarine Sankt Peterburg

Armenska apostolska crkva sv. Katarine u Sankt-Peterburgu

Crkva je postala središte armenske kulture u Sankt-Peterburgu, uz nju je otvorena tiskara i nacionalna armenska škola koja radi i danas u gradu. Ispred crkve sagrađena su vrata i poslije željezna rešetka. Godine 1865. ugrađena su crkvena zvona u zvonik. Slikar Ivan Ajvazovski (v. Svjetski ruski marinist Ivan Ajvazovski) darovao je 1887. crkvi svoju sliku „Krist na Galilejskom jezeru”, biblijsko mjesto koje je povezano s Kristovim čudima i opisano u Novom zavjetu. Zgrada je crkve tijekom vremena djelomice nekoliko puta obnovljena.

Crkva sv. Katarine Sankt Peterburg 2

Foto:https://russo-travel.ru/landmark/sankt-peterburg/armyanskaya-tserkov-svyatoy-ekateriny/

Godine 1915. iz riznice Velike crkve Zimskoga dvorca premještene su moći apostola Tadeja i sv. Grgura Prosvjetitelja. U svibnju 1930. crkvu su zatvorili. Tijekom Drugoga svjetskoga rata ondje se nalazio stožer Protuzračne obrane, a nakon rata – radionica uresa kazališta glazbene komedije. Godine 1992. crkva je vraćena armenskoj općini. Ponovno je blagoslivljana 12. srpnja 2000. u nazočnosti armenskoga katolikosa Garegina II. i ruskoga patrijarha Aleksija II. (1929. – 2008.).

Crkva sv. Katarine Sankt Peterburg zeljezna resetka

Foto: http://armenian-church.org/fotogalereya

Arhitektura

Temelj je arhitekturnoga rješenja zgrade crkve položio Jurij Feljten koji je prije projektirao sličnu prema vanjštini luteransku crkvu sv. Katarine II. na Vasiljevskom otoku u Sankt-Peterburgu. Crkva je krunjena kupolom na razmjernom bubnju. Na ulaznim vratima crkve anđeli drže križ.

6. andjeli sv. Katarine

Bareljef frontona armenske crkve urešen je višefigurnom likorisom (kompozicijom) „Katolikos Grgur Prosvjetitelj krsti kralja Trdata III.” (287. – 330.). Prema armenskoj povijesti godine 301. kršćanstvo je prihvatio kralj Trdat i iste ga godine proglasio državnom vjerom, dakle davno prije nego što je to na Zapadu učinio Konstantin Veliki.

bareljef crkva

Osnovno je počelo unutarnjega dekora crkve – 20 stupova koji su pokriveni umjetnim žutim mramorom i smješteni u kutovima u parovima glavnoga podkupolnoga prostora i ispred oltarne apside. Zidovi su crkve bijelomramorne boje, a pod je od prirodnoga mramora. Sav je perimetar prostora oblikovan urešenim krovnim vijencem. Majstor je u zidovima iskoristio različite oblike otvora: pravokutni i s lukovima u prvom redu i male okrugle prozore u drugom. Zgrada je crkve sagrađena u ruskom klasicizmu.

zutimramor

unutrasnjost crkve sv. katarine

Foto: https://russo-travel.ru/landmark/sankt-peterburg/armyanskaya-tserkov-svyatoy-ekateriny/

 

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

 

Sri, 9-10-2024, 04:44:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.