Skladatelj Tigran Mansurjan
Tigran Mansurjan rođen je 27. siječnja 1939. godine u Bejrutu, u Libanonu. Roditelji mu nisu bili glazbenici, no sam skladatelj i njegova sestra, operna pjevačica Araks, cijeli su svoj život posvetili upravo glazbi. Godine 1947. obitelj se preselila u Armeniju, u selo Pemzašen Širakskoga marza (županije), a zatim u glavni grad Armenije Jerevan. Studirao je na leninakanskom glazbenom učilištu, a zatim završio Jerevanski konzervatorij (1967.). Predavao je na konzevatoriju i bio njegov rektor od 1992. do 1995. godine. Svoju suprugu muzikologinju None upoznao je na konzervatoriju. Predci su joj iz Gorskoga Karabaha, grada Šuši. Preminula je prije 16 godina, a cijeli svoj život posvetila je suprugovu stvaralaštvu. Zajedno imaju kćer Nvard i sina Egija.
Tigran Mansurjan najpopularniji je suvremeni skladatelj Armenije. Aktivno je radio u kinu. Primjerice, skladao je glazbu za poznati film redatelja Sergeja Paradžanova (1924. – 1990.) Boja šipka (v. prilog), dirljivu priču o Sajat-Novi, armenskom pjesniku iz 18. st. Dobitnik je nekoliko nagrada, počasni je građanin Jerevana (2006.).
Tigran Mansurjan, armmuseum.ru
Osim filmske glazbe skladao je raznovrsne i brojne skladbe, među kojima se ističu: “Allegro barbaro” za violončelo (1964.), “Psalam” za flautu i violinu (1966.), “Nachtmusik” za simfonijski orkestar (1980.), Žičani kvarteti №1. i 2. (1984.), “Miserere” za sopran i žičani orkestar (1989., na riječi Mesropa Maštoca i Svetoga pisma), Postludij za klarinet, violončelo i žičani orkestar (1993.), “Lamento” za violinu (2002.), “Agnus Dei” (2006.), Rekvijem za sopran, bariton, mješoviti zbor i žičani orkestar (2011., posvećen je žrtvama genocida nad Armencima) i dr.
U srpnju ove godine, u sklopu glazbenoga festivala “Mendel”, u bazilici Uznesenja Blažene Djevice Marije u češkom gradu Brnu održan je koncert kao postludij Glagoljičnoj misi (češki – Glagolská mše) češkoga skladatelja Leoša Janáčeka (1854. – 1928.). Tijekom festivala održana je svjetska praizvedba Tigrana Mansurjana Orhnerg – Navapet Bari (Hymnus – Good Captain) koju je visoko ocijenila češka strukovna (stručna) publika.
Bariton Akselj Davejan, armenski veleposlanik u Hrvatskoj i Češkoj Ašot Hovakimjan, Tigran Mansurjan i izvođačice. Foto: panorama.am.
Često u subesjedama (razgovorima) uzajamno povezuje armenski jezik i armensku glazbu, a tako je vjerojatno i glede povezanosti hrvatskoga jezika i hrvatske glazbe. „Naglasak i fonetika, to je već glazba. Uvijek moramo shvaćati ulogu armenskoga jezika s domoljubnim motivima. Jezik – osnova instrumentalne glazbe. Svaki je jezik ne samo fonetika nego i sustav zora (opažaja) svijeta.”
Videoprilog:
Priredio: Artur Bagdasarov