Armenokatolički samostan Uznesenja Djevice Marije u Libanonu

Armenokatolički samostan Uznesenja Djevice Marije ili Zmmar (Bzoummar, Bzommar) utemeljio je godine 1742. prvi katolički patrijarh-katolikos Avram Bedros I. (1679. – 1749.) nakon povratka iz Rima. U Libanonu je isprva osnovao 1718. samostan Svespasitelja u brdskom selu Krejm i armenokatolički redovnički red sv. Antuna i na taj način postavio temelj kongregaciji, a zatim je 1749. u brdima Kesrvan počeo graditi novi samostan – Uznesenja Djevice Marije (Zmmar). U Zmmaru je bila armenokatolička stolnica do 1866. kada je Sveta Stolica odlučila spojiti sve armenokatolike i ustanoviti patrijarhalnu stolnicu u Carigradu. Samostan se nalazi na vrhu gore visoke 950 metara.

Zmmar1

Zmmar2

Samostan Uznesenja Djevice Marije (Zmmar) u Libanonu

Službeno je samostanu ime Uznesenje Djevice Marije, ali narod ga naziva Zmmar (Bzoummar, Bzommar) prema imenu sela. Riječ „zmmar“ znači „čovjek koji svira na fruli“. Govori se da je na tom mjestu nekoć bio poganski hram, gdje su poganski svećenici palili vatru, svirali na fruli i obavljali druge poganske obrede. U Carigradu se stolnica nalazila do 1928., a zatim je vraćena u Zmmar jer je tijekom genocida nad Armencima u Osmanskom Carstvu bilo zapravo uništeno armenokatoličko svećeništvo. Godine 1934. sagrađena je nova zgrada patrijarhata u Ašrafiji, kršćanskoj četvrti Bejruta.

Zmmar3

OltarZmmmar

Gospina slika

Samostan je s vremenom pretvoren u veliki samostanski sklop (kompleks) s učilištem i sjemeništem. Središnji oltar (horan) u katedrali posvećen je uznesenju sv. Bogorodice, bočni sv. Ovsepu (Josipu) i sv. Grguru Prosvjetitelju. Nekoć je grom bio udario u crkvenu kupolu, zapalio ju i porušio. Crkva je izgorjela osim patrijarhove stolice i slike Presvete Bogorodice. Godine 1940. patrijarh Grigor Bedros XV. Agadžanjan premjestio je Gospinu sliku u posebno izgrađenu kapelicu. Slika je veličine 56 x 48 centimetara. Stožernik Selluga, poznati dobročinitelj, malo prije svoje smrti darovao je sliku patrijarhu Avramu Bedrosu I. Sliku je patrijarh odnio u Libanon na povratku iz Italije. Gospina slika postala je glavna svetinja u samostanu Zmmar, predmet štovanja i hodočašća. Slika nije potpisana i ne zna se točno tko ju je naslikao. Samostanski redovnici djeluju u 16 zemalja – od Kanade do Sirije, od Francuske do Argentine. Najveći broj redovnika djeluje u Libanonu.

Gospina slika Zmmar

Gospina slika Zmmar2

Gospina slika u samostanu Uznesenja Djevice Marije (Zmmar)

Samostanski muzej

Zmmarski samostan poznat je po skupljanju i čuvanju armenskih duhovnih i kulturnih vrjednota. Samostanski muzej otvoren je godine 1966. i sastoji se od dvaju dijelova, armenskoga i općega. U muzeju su pohranjeni nalozi katolikosa patrijarha, papinske isprave, uključujući i onu pape Benedikta XIV. iz godine 1742. o osnivanju patrijarhata. U muzeju se čuvaju i čestitke u obliku pisama koje je dobivao samostan nakon svakoga izbora pape. U samostanskom arhivu Matenadaran čuva se oko dvije tisuće rukopisa: desetci iluminiranih himnarija (zbirka duhovnih pjesama) sa srednjovjekovnim notacijama (arm. haza), knjige kućnih liječnika, koji pripadaju liječničkim tradicijama armenske Cilicije, te dogmatski i egzegetski dijelovi tekstova crkvenih otaca. Tu se nalazi i oko 80 tisuća tiskanih armenskih knjiga. Dio je rukopisa već obrađen, a veći dio još čeka svoje istraživače.

armenski hackar

Armenski hačkar (‘kameni križ’) za sjećanje na žrtave genocida nad Armencima 1915. – 1921., u dvorištu samostanu Uznesenja Djevice Marije (Zmmar), 1960. 

spomenikZmmar

Spomenik biskupu, blaženiku Katoličke Crkve Ignaciju Malojanu i 14 mučenika, 2003. Autor kipa V. Avetisjan.

Muzeju pripadaju ne samo armenska umjetnička djela nego i radovi drugih naroda – feničkoga, staroegipatskoga, bizantskoga, talijanskoga… Tu se mogu vidjeti prvi zubarski alati drevnoga Egipta, papinsko odijelo koje je papa darovao samostanu. U prostorima muzeja čuvaju se monete armenskih vladara od Tigrana Velikoga do cilicijskih kraljeva. Postoje slike poznatih slikara, uključujući jednu od inačica slika Ivana Ajvazovskoga „Silazak Noe s Ararata“.

Sirotište

Blizu samostana nalazi se sirotište koje je utemeljila armenska ženska redovnička kongregacija Sestara od Bezgrješnoga začeća, koja je podčinjena Apostolskoj Stolici u Rimu. Kongregacija je ustanovljena u Carigradu godine 1847., a predvodila ju je redovnica Hadži-Andonjan. Redovnička zajednica postupno je širila svoju djelatnost na području zapadne Armenije i Cilicije. Za vrijeme genocida nad Armencima trinaest časnih sestara je poginulo, dvadeset pet ih je bilo deportirano. Nakon Prvoga svjetskoga rata časne sestre vodile su brigu i skrb o armenskoj sirotinji. Djelovale su u Siriji, Egiptu, Libanonu, Jordanu, Iranu, Iraku, Francuskoj i SAD-u. Sestre skrbe za siromašnu i napuštenu djecu, a također i za iznemogle i bolesne sestre starije dobi. U sirotištu borave armenske djevojčice od 4 do 15 godina.

casne sestre zmmar2

U bejrutskoj četvrti Burdž-Hammud djeluju dječji vrtić i škola sv. Jenje, koja također pripada armenokatoličkoj kongregaciji Sestara od Bezgrješnoga začeća. Djeca nastavljaju izobrazbu na učilištu „Mesropjan“ ili „Hripsimjan“, koje pripada istoj kongregaciji. Osim drugih školskih predmeta djeca uče: armenski i francuski još od dječjega vrtića, engleski od šestoga razreda i naravno službeni arapski jezik.

vrtic zmmar

Briga i skrb za djecu ostala je do danas jednom od glavnih djelatnosti kongregacije Sestara od Bezgrješnoga začeća. Na taj način redovnice žele ostati vjerne svojoj karizmi jer su od početka njegovale i njeguju kršćansku ljubav prema djeci i bolesnima. Samostan Uznesenja Djevice Marije djelić je armenske duhovne i kulturne baštine u Libanonu.

Artur Bagdasarov
Krepost, br. 35. (87), god. III., 2022.

Ned, 14-08-2022, 17:40:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.