Izdanje talijanskoga misionara Klementa Galana u sanktpeterburškom Muzeju religije

U ruskom je Državnom muzeju religije Sankt-Peterburga sačuvano jedinstveno izdanje talijanskoga misionara Klementa Galana (tal. Clemente Galano) „Conciliationis Ecclesiae Armenae cum Romana…“.

Dvosveščano je izdanje predstavljeno trima knjigama koje su stigle u odličnom stanju. Osnovni je tekst, armenska-latinska bilingva, oblikovan u dvama stupcima, poglavljima prethode gravirani inicijali – i armenskim, i latinskim.

Gravirane su vinjete i krajevi izrađeni većinom u biljnom ornamentu, premda ima i iznimaka.

Muzej religija

Foto: Izvor

Klement Galano (1611. – 1666.) bio je katolički misionar, član reda teatinaca. Teatinci su katolički red koji je utemeljen 1524. godine. Utemeljili su ga Kajetan Tijenski i Giovanni Pietro Carafa sa sjedištem u Rimu. Red se borio protiv protestantizma, zalagao za obnovu svećenstva te se skrbio o bolesnicima i ranjenicima.

Sporazum rimske i armenske Crkve

Naslovnica drugoga dijela prvoga sveska djela Klementa Galana „Sporazum rimske i armenske Crkve...“, Rim, 1658.

Sporazum rimske i armenske Crkve 3

 

Godine 1636. Klement je poslan u Osmansko Carstvo kako bi poveo pregovore o sjedinjenju Armenske apostolske Crkve s Rimom. Pregovori s armenskim katolikosom nisu imali uspjeha, ali je Klement uspio u Carigradu organizirati misionarsku školu i godine 1645. objaviti „Gramatiku i logiku armenskoga jezika“. Nakon što je prognan iz Carigrada Klement se preselio u Rim.

Gramatika i logika armenskoga jezika

 „Gramatika i logika armenskoga jezika

Godine 1664. katolički Red teatinaca, koji predvode Klement Galano i Alojz Marija Pidu, dolazi u Ljviv, u jedno od najvećih armenskih naselja u Galiciji, gdje organiziraju Papinski kolegij i školu na kojima armenski jezik počinju studirati sjedinjeni mladi kršćani, ne samo iz Poljske nego i iz Moldavije, s Krima, pa čak i iz Turske.

Papinski kolegij službeno je bio podvrgnut Kongregaciji za širenje vjere (lat. De propaganda fide) i zapravo je bio važan dio Armenske katoličke Crkve u Ljvivu. U Ljvivu postoji armenska katedrala Uznesenja Presvete Djevice Marije (1356. – 1363.), a prije su ondje još postojale tri crkve: sv. Jakova, sv. Križa i sv. Ane, te ženski benediktinski samostan koji je djelovao od 1691. god. Samostan je zatvoren godine 1946., a redovnice su pobjegle u Poljsku.

Izvor

Artur Bagdasarov

Sri, 9-10-2024, 06:51:12

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.