Kenac tcar u armenskom - Drvo života
Drvo života je jedno od drveta koje je raslo prema Staromu zavjetu u Edenskom vrtu gdje je Gospodin smjestio Adama i Evu. To drvo i drvo spoznaje dobra i zla su posebno istaknuti u Edenskom vrtu: „Tada Jahve Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla - pogledu zamamljiva a dobra za hranu - i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla” (Post 2:9). Međutim, kada su Adam i Eva postali neposlušni jer su ubrali plod s onoga drveta s kojega im je bilo zabranjeno brati (s drveta spoznaja dobra i zla), oni su morali izići iz Edenskoga vrta kako ni slučajno ne bi ubrali plod s drveta života i na taj način postali besmrtni grješnici. „A dade Gospod Bog čovjeku ovu zapovijed: „Sa svakoga drveta u vrtu smiješ jesti, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!” (Post 2:16-17). Bog je tada postavio od vrata edenskoga kerubine s mačem ognjenim da „čuvaju put k drvetu života“ (Post 3:24).
Albrecht Dürer, „Adam i Eva”, bakrorez, 1504.
Drvo života je u kršćanskom srednjevjekovlju simbol Krista, životne snage s kojom je povezana nada u besmrtnost te ufanje u Boga. Drvo života može, ovisno o ljudskom ophođenju, postati i drvo smrti. Svaki se stvoreni život može izopačiti i iskvariti, svaka moć i snaga može skrenuti s istinskoga puta ako ne ideš Godpodnjim putem ne ravnaš se njegovoj volji.
„Drvo života“ (‘Lignum Vitae’), ilustracija iz manuskripta, 1290. Vat. Lat. 1058. c.28, Vatikanska knjižnica
Luca Antonio Busati, „Drvo života”, 1510. - 1519., Bazilika sv. Antuna u Padovi
Drvo života (arm. Կենաց ծառ ‘Kenac (t)car’) je zauzimalo središnje mjesto u različitim kulturama kao i u životu starih Armenaca. Ono je simboliziralo i spajalo među sobom podzemne, zemaljske i božanske svjetove. Smatralo se je da njegovi korijeni sežu u podzemno carstvo, a ono se nalazi na zemlji, a grane teže uvis, u nebesa. Drvo života se u Armenaca može naći u sitnoslikama, na hačkarima, nakitu, sagovima, vrčevima, vezenju…
Armenska sitnoslika, 13. st., Cilicija
Prikaz armenskoga drveta možemo vidjeti na ženskim nošnjama kao simbol plodnosti. Rabili su ga i na slikama svadbi. Katkada možemo vidjeti kako mladoženja drži u rukama drvo koje se naziva armenski „pesai (t)car“ ('drvo ženika'). Smatra se da je drvo temelj nove čvrste i trajne obitelji. Zanimljivo je da se u Armeniji kao Drvo života shvaća drvo šipka i drvo marelice.
Pored armenskoga Drva života stoji malo drvce. Njega nazivaju Čatal na kojem svaki član obitelji mora zapaliti svijeću. Zavjetna se želja mora obvezno ispuniti.
Pripremio: Artur Bagdasarov