Armenski srednjovjekovni hačkar u Metropolitan-muzeju u New Yorku

Armenska kolekcija u Muzeju umjetnosti Metropolitan u New Yorku, koja je utemeljena 1870. god., ima više od trista različitih armenskih izložaka. Jedan od izložaka je i armenski srednjovjekovni hačkar iz 12. st. koji potječe iz Lorijskoga marza (županije). Armenci su kršćanski narod koji je već 301. god. službeno prihvatio kršćanstvo, dvanaest godina prije Rima. Već od 6. st., nakon Halkedonskoga sabora, Armenija je podupirala djelomice vlastitu, osebujnu krašćansku tradiciju. Armenija je u srednjem vijeku graničila u istočnom dijelu zemlje s Bizantom. U kulturnoj i duhovnoj tradiciji Armenaca je bilo izrađivanje i postavljanje velikih kamenih križeva koje se naziva armenski hačkar (arm. hač 'križ' + kar 'kamen' = 'kameni križ'). Hačkar je vrsta armenskih povijesnih spomenika, obično uspravna pravokutna kamena ploča s rezbarenim likom križa oko kojega su obilato isklesani različiti biljni, životinjski i apstraktni ornamenti. Čest je motiv na hačkarima Sučani disk ili rozeta koja simbolizira vječnost. Hačkar je ne samo kameni križ nego i duhovni, kulturni i umjetnički simbol armenskoga naroda. U ranom srednjovjekovlju simbolizira pobjedu kršćanstva u Armeniji. Umjetnost hačkara i sada je živa i vrlo popularna u Armeniji (Armenski hačkari).

Slovo (znak) E (arm. Է) doslovce znači „Jest" ili „On jest", tj. Bog onaj koji jest, što je povezano sa Svetim pismom (V. O simbolici armenskoga slova Է)

 Suvremeni armenski hačkari s prikazom Drveta života, križa u cvjetanju i Sunčeva diska

Lorijski hačkar

Lorijski srednjovjekovni hačkar iz 12. st. isprva je pao u ruke Mongola koji su tada zauzeli sjeverni dio Armenije u jednom od svojih vojnih pohoda. U sovjetsko doba hačkar je pronađen, identificiran i smješten u Povijesni muzej Jerevana. Zatim spomenik, nažalost, odvezli u Muzej umjetnosti Metropolitan u New Yorku kao poseban dar Armenije Metropolitan-muzeju.

Lorijski hačkar iz 12. st.

Ukrašen je pletenim šarama okvir na tom hačkaru sadržava veličanstveni križ koji se temelji na glavama četiriju evanđelista. Evanđelisti na hačkaru iza križa prikazani su u tetramorfu, tj. umjetničkom prikazu koji se sastoji od četiriju simbola. Apostol Matej prikazan je u obliku anđela i služi kao temelj križa. Njegova je glava veća i viša negoli glave triju drugih apostola. Lijevo je sv. Marko u obliku lava, a zdesna - Ivan evanđelist koji je prikazan u obliku orla. Sveti Luka prikazan je u obliku bika koji završava donji dio kamenoga križa. Simboli anđela, lava, orla i bika vuku svoje podrijetlo iz Ezekielova proročanstva (Ezekiel 1:10) .

Pleteni ornamenti na okvirima hačkara i križa je gipka loza – liturgijsko počelo koje napominje Euharistiju, kruh i vino pretvoreni u Gospodnje Tijelo i Krv. Dva stupa s lijeve i desne strane s glavicama (kapitelima) vjerojatno predstavljaju Vrata raja, odakle će nam doći Krist. U armenskoj tradiciji križ često prikazuju u obliku Drveta života (arm. Kenac tcar) koji obiluje ukrasnim biljnim počelima (elementima). Iz svih četiriju krakova križa doslovno puštaju klicu lišća „vječnoga života” u obliku složenih pletenih počela.

Urartski reljef Drveta života

Prema predodžbama kršćana 12. st. Crkva je poimana kao raj na zemlji, a križ kao drvo života. Smatralo se je da hačkar sadržava otajstvo vječnoga života. Spomenik prikazuje Kristovo uskrsnuće koje je povezano s njegovim drugim dolaskom, s Apokalisom.

Izvor: Хачкар XII века из Лорийской области. Армянская коллекция Метрополитен-музея в Нью-Йорке

Pripremio: Artur Bagdasarov