Strojnica i njezina definicija

Sastavljam dvojezičnik, zapravo ga dopunjavam novim riječima jer je već objavljen pa tijekom dopuna i ispravaka, naravno, pregledavam hrvatske priručnike, uključujući i Školski rječnik hrvatskoga jezika, tiskano izdanje koje je izišlo 2012. godine. Rad na Rječniku koji ima više od trideset tisuća natuknica započeo je 2005. godine, a dovršen je 2011. uz sudjelovanje jedanaest sastavljača, većinom iz IHJJ-a. Autori Rječnika su dobitnici Nagrade Grada Zagreba za 2012. godinu. Godine 2019. na institutske mrežne stranice stavljeno je njegovo mrežno izdanje koje je usklađeno s Institutovim pravopisom iz 2013. godine na osnovi preporučenih pravopisnih inačica. U mrežnom izdanju Školskoga rječnika IHJJ-а iz 2019. pronašli smo natuknicu štektati i uz nju definiciju te primjer porabe:

„štèktati
gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. štȅkćē, 3. l. mn. štȅkćū, aor. 3. l. jd. štȅktā, imperf. 3. l. jd. štȅktāše, prid. r. štèktao〉 1. javljati se isprekidanim lavežom (o lisici) 2. pren. javljati se isprekidanim zvukom [Mitraljezi štekću.]” (štèktati).

Svezu riječi mitraljezi štekću uz natuknicu mitraljez (potječe od fr. mitrailleuse, od mitraille ‘karteč’, od starofr. mitaille ‘sitnarija; staro željezo’) nalazimo također u Kolokacijskoj bazi hrvatskoga jezika IHJJ-a (mitraljez). Strojnice su nekad pripadale topništvu.

Mitrailleuse

 Natuknice mitraljez u Školskom rječniku nema, što je vjerojatno povezano s odabirom standardnojezične leksičke norme pri sastavljanju, kako naglašavaju autori u Predgovoru normativnoga jednojezičnoga rječnika. U hrvatskom standardnom jeziku, barem na razini propisane (preskriptivne) norme riječ strojnica stoji umjesto mitraljeza koji katkad i sada susrećemo. Treba li u suvremenom normativnom rječniku navoditi primjere iz prijašnje porabe, vraćajući porabnika (korisnika), poglavito sadanjega ili budućega učenika, u razdoblje JNA?

U Školskom rječniku postoji natuknica strojnica koja znači:

„strójnica
im. ž. 〈G strójnicē; mn. N strójnice, G strójnīcā〉 vojn. automatska puška” (strojnica).

Prema mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža strojnica znači: „automatsko streljačko oružje kojim rukuje pojedinac ili manja skupina (strojnica). U streljačko oružje se ubrajaju: revolveri, pištolji (samokrijesi/samokresi), kratke strojnice, puške, puškostrojnice, strojnice... Automatska puška zaista se uklapa u streljačko oružje, ali kao jedan od tipova ili uže kao jedna od podvrsta strojnice. Strojnica je širi pojam nego automatska puška.

Maximova strojnica (top) 1910. – 1930.

 Zanimljivo je da u rječničkoj bazi Hrvatskoga jezičnoga portala, koja je nastala na osnovi rječničkih i leksikografskih izdanja Novoga Libera, strojnica znači: „vojn. automatska puška raznih tipova; puškostrojnica, mitraljez“, a mitraljez: „vojn. 1. automatsko vatreno oružje, ob. na postolju ili s nogama; omogućuje veliku brzinu gađenja, a puni se s neprekidne trake ili iz šaržera; mašingever, strojnica 2. žarg. svaka automatska puška suvremene izrade“ (https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search).

Leksikografski rad je mukotrpan posao koji od leksikografa zahtijeva puno znanja i naravno – pomoć strukovnjaka (stručnjaka) ili pouzdanoga normativnoga vojnoga priručnika kojega nažalost još nema, osim Pojmovnika hrvatskoga vojnog nazivlja (2018.) Marice Šarić. Treba što prije dovršiti rad na odabiru, ujednačivanju i usustavljivanju vojnih naziva i što prije objaviti pouzdan normativni rječnik hrvatskoga vojnoga nazivlja.

Artur Bagdasarov